O razvoju turizma u Međimurju, najboljoj kontinentalnoj destinaciji u Hrvatskoj u protekloj godini i regiji koja se najbolje nosi s inovacijama u suvremenom turizmu razgovaramo s Rudijem Grulom, direktorom Turističke zajednice Međimurske županije.
- Protekla godina za Međimurje je možda bila i najplodonosnija, rezultati razvoja prepoznati su i nagrađeni. Priznanja su pronijela glas o destinaciji, a sve to utjecalo je na sjajne turističke rezultate, kako je vi ocjenjujete jeste li zadovoljni postignutim?
Možemo reći da je prošla godine bila nastavak niza uspješnih godina pa i kad gledamo neke fizičke pokazatelje jer smo imali rast broja dolazaka i broja noćenja za nekih pet šest posto u odnosu na prošlu godinu što je bilo apsolutno u okviru plana i u okviru naših želja .
Ako gledamo investicijsku stranu međimurski su poduzetnici i dalje ulagali u svoje kapacitete pogotovo u ruralne kuće za odmor, vikend kuće i slično što nas raduje jer to su manje više projekti koji koriste već zatečenu infrastrukturu …dakle nije to neka nova apartmanizacija nova izgradnja nego onaj resurs koji bi stajao neiskorišten, a sada ga samo naši ljudi stavljaju u funkciju turizma čime za sebe ostvaruju dodatni prihod.
Važno je istaknuti i da u našoj županiji turizam čini tek oko 3 posto ukupnog prihoda županije što je, rekao bih, realna brojka, imamo i tu mogućnost za rast, ali to mora biti u okviru onoga što turizam i treba predstavljati u Međimurju. Imajući u vidu da je prerađivačka industrija i obrtništvo ono što je Međimurje nosilo, turizam je zasad ujedno i mogućnost da si ljudi kroz turizam uzmu i taj dio vrhnja na torti.
- Dobilo je Međimurje i niz priznanja u turizmu, a po nekima ste i prvi u Hrvatskoj pa i šire?
Ono na čemu smo prošle godine najviše radili kao turistička zajednica bilo je uvođenje certifikata Green Destinations i Good travell i tu smo polučili stvarno jako dobar rezultat jer Međimurje je kao prva regija u Hrvatskoj dobilo certifikat za održivost turizma, a nedavno smo uz ovaj podijelili i 13 certifikata Good travel sell. To i za same ponuđače turističkih usluga jer smo opet prvi u Hrvatskoj ima dosta benefita u pogledu PR-a jer naša je procjena da smo time ostvarili i više od 300. 000 eura vrijednosti PR -a i oglašavanja.
Ali naravno da to nije jedina dobrobit svega toga te moramo reći da je dobrobit prije svega u tome što oni koji su ušli u tu certifikaciju jednostavno ulaze u sustav, štede vodu, štede električnu energije, razvrstavaju otpad, recikliraju itd . I sve to u stvari pomaže dobrobiti sviju i održivosti što je dobro za okoliš i društvenu zajednicu, a uštedite li imate manji trošak pa time i bolju ekonomsku isplativost
Kao županiju svrstava nas to u trendsettere u hrvatskom turizmu pa nas danas sve više uvažavaju i etablirane destinacije hrvatskog turizma, uvažava nas i politika i turistička politika, turistička struka, pa čak i akademska zajednica i mediji. Što se tiče rejtinga mogu reći da po inovacijama i pristupu kvaliteti kotiramo među vodeće turističke destinacije u Hrvatskoj i šire.
Uvažavaju nas i kolege iz Slovenije, Mađarske i regije koji dolaze i uče na našim primjerima. Treba reći da je prošla godine bila vrlo uspješna i za naše organizatore turističkih manifestacija. Imali smo čitav niz jako dobro organiziranih događanja od sportskih do kulturnih, gastronomskih i inih događanja kroz čitavu godinu i sve te manifestacije također su bile veliki generator dolazaka u Međimurje. A to se nastavlja i u 2024. gdje su već sada najavljeni dolasci svjetski poznatih osobnosti, a i kvaliteta događaja raste čime i vidljivost Međimurja na hrvatskom i svjetskom tržištu postaje još veća.
- Koji su projekti bili udarni, odnosno koji su programi bili najposjećeniji?
Certifikat Green Destinations – priča o održivosti bio je udarna u protekloj godini, ali naravno mi smo i dalje radili na razvoju našeg kulturnog turizma odnosno Eko muzeja Međimurje gdje smo također ostvarili lijepe rezultate i plasirali taj proizvod na hrvatsko tržište i on je sada već popularan i vrlo prepoznatljiv. Na kraju krajeva dobio je priznanje na Danima hrvatskog turizma te ušao među tri top kulturno- turističkih događanja odnosno projekata i programa Hrvatske što je također iznimno priznanje jer je tu bila ogromna konkurencija.
Naravno nastavili smo raditi i na planu eno gastronomije - poznata međimurska vinska cesta pa i naši restorani zadržali su svoju prepoznatljivost te i dalje čine značajan dio naše turističke ponude.
A što se tiče aktivnog odmora tu smo prošle godine krenuli u označavanje i uređivanje pješačkih staza i evo kroz jesensko i zimsko razdoblje uređeno je desetak pješčanih staza ukupno preko 130 kilometara što je još jedan novi možemo reći proizvod u ovom segmentu aktivnog odmora i rekreacije to sad aktivno počinjemo promovirati na domaćem i stranom tržištu, pogotovo na tržištu Slovenije jer su oni poznati „pohodniki „ koji vole boraviti u prirodi vole razgledavati destinacije pješačkim stazama. A kako su slovenski gosti i naši prvi strani gosti po dolascima onda naravno da ih osluškujemo i ponudu prilagođavano njihovim potrebama, no, naravno da su staze namijenjene i za naše lokalne ljude i za našeg domaćeg gosta …To su bili i osnovni naglasci razvoja našeg turizma u 2023.
- Spomenuli ste kulturni turizam kako se u tom smislu razvijate kao destinacija?
Naš Eko muzej, kao što sam rekao, već je etabliran kao kulturno-turistički proizvod i tako prepoznat na tržištu. On je vrlo kompleksan kulturno turistički proizvod koji jedini u Hrvatskoj na čitavom području obuhvaća male bisere u toj kulturnoj ogrlici i ove godine namjeravao u tom smjeru nastaviti raditi dalje i promovirati ga na stranim tržištima prije svega Sloveniji, a imamo i neke razgovore sa zemljama iz okruženja.
Dobio je priznanja struke kao jedan od tri najbolja turistička proizvoda, a očekujemo lijepe vijesti vezano i uz muzej Riznica Međimurja koji je sastavni dio Eko muzeja, a koji je kandidiran prema određenim europskim nagradama.
- Krenulo se s termama Sveti Martin koje zapravo imaju sličan pogled na turizam i ekoturizam uključujući filozofiju Rudolfa Steinera pa kako se nadovezujete, kako surađujete i kako se uklapate u njihovu eko priču?
Dobro ste spomenuli, Terme sveti Martin bile su i ostale predvodnici u ovoj priči oko održivog turizma i mnoge aktivnosti i društvena odgovornost je i dalje duboko inkorporirana u njihovu cjelovitu filozofiju i ponudu. Mi to apsolutno podržavamo i radimo rame uz rame, a pogotovo cijenimo suradnju Termi i Centra Rudolfa Steinera koji je također iznimno aktivan te radi na promociji održivog razvoja temeljenog na filozofiji Rudolfa Steinera i Donjeg Kraljevca kao njegovoga rodnog mjesta. Mnoge su međunarodne aktivnosti poduzete tako da je i to nešto što će se, ja vjerujem, dalje razvijati jer radi se o intelektualnoj publici koja je vrlo zahvalna. A što se tiče samih termi imamo sada ono, što bismo rekli, slatke brige, one su vrlo tražene, kapaciteti im postaju premali i potrebno je proširenje te se nadamo da će u budućnosti i to uz nove investitore doći na red, i što se tiče smještaja i bazenskih kapaciteta jer Međimurje se toliko etabliralo da se često traži soba ili termin više. Siguran sam da će se u naredne dvije tri godine to dogoditi jer treba kapitalizirati taj dobar rejting.
Nadamo se da će se to dogoditi i u Donjem Kraljevcu gdje uz djelovanje Centra Rudolf Steiner uglavnom sad već dolazimo do one granice prihvata recimo skupova jer upiti postoje i za veće skupove veći prihvat gostiju. Prema tome kapaciteti će se morati u vrlo kratkom vremenu rješavati. Jako dobra baza je stvorena, potražnja postoji i sad je na nama da odgovorimo na tu potražnju, a to zahtijeva dodatne investicije. Slijedom toga mogu reći da mi je jako drago što smo se prošle godine kao turistička zajednica uključili u poticanje i koordinaciju i to je bila isto vrlo značajna aktivnost jer radilo se o kreiranju projekata prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, tzv. NPOO. Već je do nas stigla i vijest da je Palača međimurske popevke dobila ugovor. Prošao nam je i Dvorac Feštetić čime smo dobili novi zamašnjak za razvoj i kulturnog i gastro turizma i novih sdažaja.
- Čini se da u Međimurju postoji dobra sinergija između svih dionika u turizmu koji se sjajno prilagođavaju onome što ste zajedno sa Županijom puno ranije zacrtali, kako se to uspjelo?
Odgovor je - dobrim planiranjem. Mi smo još 2016. godine prošli kroz jedan mukotrpan proces i donijeli naš master plan razvoja turizma. I zaista nismo donijeli taj dokument zato da možemo reći da ga imamo nego zato da ga provodimo i stalno nadopunjujemo. I u tom procesu uključili smo maksimalno široki broj ljudi, radili smo mnoge radne sastanke i radionice fokus grupe, anketiranja…Ali ono što je super s našim ljudima je da je ono što smo se dogovorili svatko u svom dijelu i provodio. Tako je jedino i moguće upravljati razvojem situacije jer hrvatski slučaj je najčešće da se sve lako i brzo dogovori, a onda odemo doma i svatko radi dalje po svom. Evo s našim ljudima, dionicima je i to super kvalitetno odrađeno i ja uvijek velim da je zadovoljstvo raditi s našim ljudima iz komercijalnog sektora, ali i onima iz javnog sektora i nevladinog sektora jer imamo sjajne partnere s kojima možemo dobro surađivati. Naravno, svemu podršku daje Međimurska županija koja na svim poljima prati naš rad i daje nam mogućnost da realiziramo planirano jer da nemamo te podrške sve to ne bi bilo moguće.
Radimo jako puno i kroz eu projekte ali projekte morate pred financirati pa ako nemate tu podršku financijsku i organizacijsku to sami ne možete realizirati. I u tome smo zahvalni potpori Međimurske županije koja nas kvalitetno podupire. Županija, što je također bitno, podupire i same dionike iz komercijalnog sektora i sufinancira i male projekte. To je ljudima važno, ne toliko samo zbog financijskog dijela u smislu dobivenog novca nego što im time daje potvrdu da idu u dobrom smjeru i da netko stoji iza njih, pa onda imaju i veću sigurnost da te projekte završe i da ih kvalitetno odrade. Karakteristika je da naši ljudi kad uđu u nešto stvarno to i naprave kvalitetno i sa strpljenjem da će im se to dugoročno vratiti i investicija isplatiti. Nema kod nas idem nešto pa ću za godinu dana to sve okrenut, vratiti si novce i tra – la- la- la…
Ljudi rade s očekivanjem da su to napravili solidno i da će dugoročno korist imati oni ili njihovi nasljednici. I tako je u svim segmentima, ne samo u smještaju nego i gastronomskoj ponudi i kod OPG-a tako da se naši ljudi jako trude, jako puno rade i strpljivi su. Imamo tu sinergiju i povjerenje i na taj način svi zajedno radimo. Tu nas još onda naprijed gura Županija, a uključuju se i lokalne turističke zajednice, gradovi, javne ustanove s kojima svima imamo izvanrednu suradnju: s Redom, Meneo, JU R. Steiner, JU Međimurska priroda… Dakle, sve su to segmenti bez kojih ne možemo - svi oni rade profesionalno svoj posao. Dakle ja mogu samo biti ponosan jer raditi s njima je užitak i uvijek imamo rezultat.
- I za kraj, iako ste vi pretežito auto destinacija, ljudi u Međimurje ne moraju doći automobilom, imate hop- on, hop- off.
- Tako je mi smo prvi i jedini u Hrvatskoj uveli tu priču. Turisti tako mogu doći do jedne točke i mi im možemo reći OK, sad fino parkirajte i ne morate dalje sami – idemo dalje zajedno minibusom . Time činimo dobro za okoliš i planet Zemlju, utječemo na taj negativni pritisak na okoliš i na klimatske promjene jer umjesto da se 30 automobila u istodobno vozi u istome pravcu dovoljan je jedan minibuss. To možda nije puno ali ako se sve zbroji s mnogim drugim stvarima koji mnogi u Hrvatskoj i u Europi čine onda to nije malo, onda je i taj naš mali doprinos jako velik i gledajući globalno napravili smo nevjerojatno velike stvari.
To je samo jedan segment jer htjeli smo našim gostima koji se možda ne snalaze na destinaciji pomoći da im odmor bude ugodniji, opušteniji i siguran jer ako vozite svoj automobil tada npr. ne smijete konzumirati vina s vinske ceste pa je to i najjednostavniji i najjeftiniji način da se uistinu na pravi način dožive sve naše različite atrakcije puno zabavnije i jeftinije nego kada se ide pojedinačno.
Nastojat ćemo uslugu unaprijediti te da u budućnosti taj naš hop – on, hop - off minibus bude na električni pogon, te da bude potpuno klimatski neutralan. To, naravno, ne ovisi samo o turističkoj zajednici jer autobusi nisu naši već privatni ali pokušat ćemo pomoći, ukaže li se prilika, da to riješimo putem nekih eu projekata ili sličnih izvora sufinanciranja.
Ali nije samo hop -on. hop- off prilika da posjetitelji uživaju u destinaciji bez automobila jer tu je i 130 km uređenih pješačkih staza, a prije toga smo napravili 880 kilometara biciklističkih staza. U sljedećem razdoblju ćemo poraditi na suradnji sa željeznicama da potaknemo ljude da u dolasku na našu destinaciju sve manje koriste automobile da se oslone na održivi prijevoz.
Tu zasad postoji puno zapreka ali ćemo uskoro, sad mogu ekskluzivno najaviti, plasirati u javnost projekt upravo vezano uz tu održivu mobilnost jer nama su se kroz taj proces certifikacije za Green Destinations pokazala dva područja gdje turistička zajednica koja upravlja destinacijom može nešto učiniti kako bismo zajedno sa svojim suradnicima smanjili negativne klimatske posljedice turizma. Ta su područja u poljoprivredi odnosno proizvodnji hrane i mobilnosti – područjima koja su direktno vezana za turizam.
Mi ne možemo puno utjecati na industriju ali možemo nešto učiniti u svom području pa tako radimo zajedno s partnerima i na onoj ranije najavljenoj priči oko osnivanja eko regije, gdje su u već u pripremi pilot projekti kao i u području održive mobilnosti.
