Razgovor s Matijom Posavcem,županom međimurskim bio je zanimljiv i inspirativan, a zacijelo će takav dojam pobuditi i kod čitatelja, jer jednom od najmlađih župana i lako je i teško biti na čelu županije koja je toliko aktivna da mu potroši sve slobodno vrijeme, jer mora i želi svugdje biti prisutan, te i osobno svemu pridonijeti. A koliko je to vremene i koliko su vrijedni i aktivni njegovi Međimurci govori i brojka od gotovo milijardu kuna privučenih iz europskih fondova, što je najveći iznos po glavi stanovnika.
Međimurska županija bilježi stalni rast i razvoj. Koja je gospodarska grana najrazvijenija i na što ste posebno ponosni?
Ako gledamo gospodarski razvoj Međimurje je izrazito pro-izvozna županija u kojoj je 80 posto ukupnog izvoza, a koji je i dvostruko veći od uvoza, usmjereno u zemlje EU-a. Najviše su zastupljene Njemačka, Austrija i Italija, a stabilnost tih zemalja reflektira se i na gospodarstvo Međimurja. Mi nemamo velikih gospodarskih mastodonata, kod nas se radi u malim poduzećima i izvozi na tržište EU-a. Naravno za naše gospodarstvo ima posla, a to vidimo i po godišnjim rezultatima poslovanja jer rastu i prihodi i dobiti, dolaze novi poslovi i stalno raste potražnja za ljudima. Od najrazvijenijih grana na prvom mjestu je metaloprerađivačka industrija koja je i najzdravije tkivo međimurskog gospodarstva. To je utkano u našu međimursku gospodarsku tradiciju, tako da smo zadovoljni iako uvijek treba težiti boljemu, jer još uvijek imamo i tekstilnu, drvoprerađivačku i obućarsku industriju, gdje su plaće puno niže od hrvatskog prosjeka i to trebamo ispraviti. Županija ne može riješiti problem malih plaća, ali možemo „otvarati vrata“, povezivati, sugerirati rješenja i nadamo se da će kroz koju godinu prosjek plaća i u tom, gospodarskom, segmentu porasti.
Projekt pet župana - željeznica
Koje segmente razvoja želite unaprijediti i kvalitetnije riješiti kad se s Vladom RH sastajete kao pet župana hrvatskog sjevera?
Mi smo percipirali da je uvijek u komunikaciji s Vladom RH koja je iznimno bitna s obzirom na to da je Hrvatska vrlo centralizirana država, jače kad nastupamo zajedno osobito kad je riječ o projektima koji su vezani za svih pet županija.Primjerice mi smo u jednom velikom infrastrukturnom projektu u smislu željezničkog povezivanja Sjeverne Hrvatske sa Zagrebom, jer danas kad u Čakovcu sjednete u vlak za Zagreb na nekih 100 kilometara to je više od 3,5 sata vožnje. Potrebno je napraviti neke dionice, elektrificirati ih i uvesti brze vlakove kako bi se duljina vožnje svela na najviše sat vremena.također smo povezani uz projekte koji se odnose na komunalnu infrastrukturu, cestogradnju i projekte koji su vezani uz samu državu. Zasad je to tek na razini dogovora,nema puno konkretnih stvari ali bitno je da se razgovara tako da smo zasad orijentirani na vlastite snage na privlačenje i korištenje europskih sredstava, a svaka pomoć države je dobrodošla.
Kakav je to prijedlog za poboljšanje željeznice za koji se zalažete zajedno vas pet župana?
Kroz Međimurje prugu treba samo modernizirati, elektrificirati, a kroz Zagorje gdje ima puno krivina, treba raditi spojnicu kroz Lepoglavu, potrebno je nekoliko tunela, za što će Ministarstvo prometa napraviti studiju i projektnu dokumentaciju, koja kad će biti gotova ide na natječaj za financiranje iz europskih fondova, odakle bi trebalo doći 85 posto ukupne investicije, 10 posto bi dala država, a ostatak županije. Kod Zaprešića i Zaboka je modernizacija već počela, tako da bi kroz tri godine cijeli projekt mogao biti dovršen.
Koji su gospodarstvenici i tvrtke bili pokretački motori razvoja Međimurja?
To je u Međimurju svakako obrtništvo i malo poduzetništvo, mnogi od njih počeli su od malih tvrtki iz svojih garaža i izrasli u respektabilne tvrtke, tako da je to najzdravije tkivo bez nekih privatizacijskih repova, tako da je mnogo metaloprerađivačkih tvrtki koje su pokretači razvoja kao što su primjerice Centrometal, Tehnix.. Imamo i dosta stranih investitora koji ovdje otvaraju nove pogone jer su zadovoljni radnom snagom, ali i puno novih poduzetnika koji ovdje traže zemljište i ulaganja u infrastrukturu kako bi mogli otvarati nove pogone.
Svatko tko želi raditi i redovito radnicima isplaćivati plaću, on je motor razvoja i ovdje je dobrodošao, jer ako isplaćuje plaću od koje se može dostojanstveno živjeti to znači sprečavanje odlaska mladih ljudi u inozemstvo. No, ponavljam, najveći motor razvoja je metaloprerađivačka industrija koja najviše pridonosi razvoju županije.
Po glavi stanovnika u RH privlače najviše europskih sredstava
Koliko ste uspješni u privlačenju sredstava europskih fondova i u što su ta sredstva uložena?
Mi po glavi stanovnika u RH privlačimo najviše europskih sredstava jer generalni postulat nas u Županiji pa i mene osobno je da sve ono što se može u javnoj infrastrukturi prebaciti na europske fondove da se prebaci, a ono što nam je izvorni prihod našeg proračuna da se usmjeri prema građanima Međimurske županije. Tako funkcioniramo već nekoliko godina. Tako da iz europskih fondova gradimo novu bolnicu, adaptiramo i rekonstruiramo Muzej Međimurja i 20-ak naših škola i osnovnih i srednjih je u tom programu,razvijamo tehnološki inovacijski centar, metalska jezgra kao povezivanja obrazovanja i gospodarstva,izgradili smo studentski dom.. Također iz europskih fondova razvijamo naše Veleučilište, pomaže se poduzetnicima, poljoprivrednicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvenicima kojima se pišu projekti da i oni budu uspješni u privlačenju sredstava eu fondova...
Gradit ćemo 15-ak dječjih vrtića diljem županije, grade se domovi kulture, evo samo 273 milijuna kuna privučeno je za kanalizacijski sustav grada Čakovca i prigradskih naselja, a to isto očekuje nas i na području općina vezanih uz Donju Dubravu i Mursko Središče. To je novi projekt vrijedan 380 milijuna kuna. Od ostalih manjih stvari i tu ima u svakom segmentu, ali u obrazovanje i zdravstvo se najviše ulaže, slijede poduzetništvo poljoprivreda i zaštita prirode.Gradit ćemo jedan prirodoslovni muzej i poučne i biciklističke staze, a sve to razvijamo u segmentu turizma i zaštite prirode tako da koje god područje života otvorili ima dosta projekata koje smo kandidirali ili smo supokrovitelji projekta u apliciranju.
Ukupno samo u zdravstveni sustav ulaže se 100 milijuna kuna, 80 milijuna u obrazovanje, 380 milijuna kuna u komunalnu infrastrukturu, cestogradnju, zaštitu okoliša i turizma još 50-ak milijuna kuna i kad sve zbrojimo s gospodarstvom i poljoprivredom dolazimo do približno milijardu kuna koje vrtimo kao projekte, aplikacije, nešto što je u fazi izgradnje, a do kraja 2018. otvorit ćemo 11 objekata koji su dograđeni ili izgrađeni novcem fondova EU-a. S početkom rujna na nove natječaje Ministarstva graditeljstva aplicirat ćemo izgradnju ili adaptaciju još devet objekata srednjih škola, bolnice i javnih zgrada među kojima je zgrada policijske uprave i učiteljske škole.
Kako se rješavaju problemi romske manjine?
Tu je sigurnosni i socijalni problem, no u to se mora više uključiti država.Nemamo ništa protiv da netko koristi određena prava koje mu država daje, no mora znati i svoju odgovornost. Imamo puno problema oko kriminalnih aktivnosti i krađe i narušavanja javnog reda i mira, a sve to narušava mirni suživot koji su naši Međimurci zaslužili.Ono što mi možemo učiniti je ulaganje u obrazovanje tako da svako romsko dijete kad navrši godinu dana ide u predškolu i dječji vrtić., no ako netko novac ne troši namjenski nego na kocku i alkohol tu je bitna uloga i Centra za socijalni rad i policije.
Je li i u vašoj županiji odljev radne snage u inozemstvo veći od kad su otvorenije granice i omogućena mobilnost radne snage unutar EU?
Odlaze li vaši mladi privremeno ili zauvijek?
Očekivali smo da će se ulaskom u EU to dogoditi, a na nama je i našoj državi da stvaramo preduvjete da mladi ostanu.Ljudi će uvijek ići tamo gdje će zaraditi više. Hrvatska je predivna zemlja u kojoj se može dobro živjeti no mora se prvenstveno štititi dostojanstvo svakog radnika, dakle pristojna plaća za rad koji se obavi.Mi smo u blizini granice, uvijek se odlazilo, ali nisu iseljavale cijele obitelji. Kod nas su migracije svakodnevne, ali pokušavamo pomoći jer jedina smo županija koja svakom osnovnoškolcu osigurava udžbenike, svakom osnovnoškolcu i srednjoškolcu prijevoz, studentima dajemo jednokratne potpore, imamo niz programa kojima se proračunski novac usmjerava direktno obiteljima kako bi se kompenzirali niži prosjek plaća od hrvatskog, a s druge strane kako bi ljudi ostali ovdje. Jedina prava gospodarska, demografska i svaka druga mjera je da se ljudi ne iseljavaju da imaju svijest da žive u državi koja je pravedna u kojoj se može uspjeti ako si sposoban pošten i dobro radiš, ali na žalost to danas nije tako.
Međimurska popevka će na listu UNESCO-a
Međimurci su poznati kao vrlo radišni ljudi, ali osim radišnosti krasi ih i ljubav prema pjesmi i kulturno-povijesnoj i etno baštini, na koji način potičete očuvanje baštine?
Potičemo je na razne načine, a primjer je da smo svoju međimursku popevku prijavili na listu nematerijalne baštine UNESCO-a. Također mi smo i županija koja najviše potiče kulturni amaterizam i osobno podržavam svaku takvu manifestaciju. Imamo međimursku popevku oko 6000 eksponata vezanih uz našu povijest u Muzeju Međimurja, stari smo grad Zrinskih i županija Zrinskih iz kojih su oni odlazili u svoje borbe i ratove... Bili su državnici, književnici.. , a mi smo privukli oko 36 milijuna kuna za revitalizaciju dvorca i muzeja tako a će za dvije godine kada projekt završi to bude istinski muzej nematerijalne baštine, tako da ta tradicija, kultura i naši velikani budu povezani s turizmom, prirodnim ljepotama i promocijom Međimurja u Hrvatskoj i svijetu.
Imaju li kod vas poljoprivrednici i vinari neki poseban tretman i pomoć Županije ili države?
Imaju svi oni koji stvaraju trajne vrijednosti, ulažemo u trajne nasade, poticanje proizvodnje u stočarstvu, razvoju ekološke proizvodnje, u vinarstvu radimo klonsku selekciju pušipela, zaštićene županijske marke vina... Kroz proračun sufinanciramo povećanje smještajnih kapaciteta i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, festival Urbanovo. U Štrigovi gradimo jedan vidikovac i dom u koji će biti smješteni muzej vinarstva i sve ono što treba vinarima za promociju na domaćim i stranim tržištima.Naši vinari osvajaju svjetska odličja, a prošle godine su čak dva naša vinara osvojila najviša priznanja na Decanteru u Londonu.Imamo doduše problema sa zlatnom žuticom no s Ministarstvom poljoprivrede im pokušavamo pomoći. Razmišljamo o zajedničkoj polici osiguranja jer si je mnogi prošlih godina nisu mogli priuštiti, slično smo napravili s Lovačkim savezom Međimurja.
Razvoj turizma i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti – kako to kod vas ide jedno s drugim?
To dvoje apsolutno povezujemo. Županija smještena na dvije morfološke cjeline Donjeg i Gornjeg Međimurja, koja ima povijesne, prirodne i kulturne vrijednosti, spoj dviju rijeka,Zrinske ,očuvanu baštinu, iz koje se vide četiri susjedne države definitivno zaslužuje jaču turističku promociju.Puno ulažemo u turizam, za sto posto smo povećali prihode od turizma, također potporu iz županijskog proračuna ali i broj dolazaka gostiju. U ovoj godini organizirali smo osam europskih i svjetskih manifestacija koje su nam donijele vrlo dobre turističke rezultate, pa smo već danas prešli brojku od 150 tisuća gostiju dok smo prošle godine u cijeloj godini ostvarili 112 tisuća. Ove godine očekujemo oko 200.000 gostiju, a narednih godina sve više i više jer namjeravamo kroz razvoj kontinentalnog turizma razvijati i ukupno gospodarstvo i turizam Međimurja.
Terme Sveti Martin unaprijedile i turizam i cijelo međimursko gospodarstvo
Utjecaj termi Sveti Martin pomoglo je turističkom razvoju pograničnog dijela sa Slovenijom, kako je u drugim dijelovima Međimurja?
Terme su pomogle ukupnom razvoju turizma i gospodarstva cijelog gornjeg Međimurja. Napravili su pomak prema obiteljskim OPG-ima, od kojih kupuju domaće namirnice, ekološku i kvalitetnu hranu koji posebno cijene inozemni gosti. Percipirali smo da je iznimno važno da taj gost vidi da jede hranu koja je iz domaće proizvodnje. Tako su svi zadovoljni. U Termama također organiziraju i raznovrsne manifestacije, ulažu u nove sadržaje, pa je to jedan od rijetkih bike hotela, run. Hotela, golf hotela, nude sadržaje gdje povezuju i druge, poput farme jelena, dvorce, restorane, rijeku Muru, mlin na Muri, Audiovizualni centar, labirinte, rimsko naselje, vinari, najbolji med ... Do 80 posto turizma vezano je uz Terme Sveti Martin.
Koliko na turizam utječu manifestacije poput Porcijunkulova te obljetnica obitelji Zrinski?
Na turizam utječu naravno i manifestacije pa je tako Porcijunkulovo događanje koje u šest dana privuče desetke tisuća domaćih i stranih gostiju. Tu su i razne sportske manifestacije pa i one u Varaždinu tada su nam svi smještajni kapaciteti popunjeni. Kad je bilo rukometno prvenstvo u Varaždinu Danci i Česi su nam u siječnju bili najbrojniji. Naš potencijal je turizam kroz cijelu godinu, a to su prepoznale i svaka od 25 općina i gradova i svako od 130 naselja Međimurju, te svatko ima nešto za ponuditi.
