- Još 2013. godine krenuli smo s nastavkom arheoloških interdisciplinarnih istraživanja jalžabetskog krajolika starijeg željeznog doba za kojeg se znalo da je jedan od najznačajnijih lokaliteta iz tog vremena u sjevernoj kontinentalnoj Hrvatskoj. Počeli smo s prospekcijskim metodama, dakle nedestruktivnim snimanjima s površine, a u međuvremenu Institut za arheologiju postao je partner na jednom od najvećih arheoloških Interreg projekata u EU, koji se bavi tim razdobljem. Projekt pod nazivom "Iron Age Danube - monumentalni krajolici starijeg željeznog doba" uključuje pet europskih zemalja i desetak partnera. Institut za arheologiju RH jedan je od partnera na projektu, s istraživanjima i prezentacijom arheološkog krajolika u Jalžabet.- Tako je otpočeo naš razgovor sa Sašom Kovačevićem, glavnim arheologom na lokalitetu Jalžabet, u Varaždinskoj županiji gdje je istraživanjem Gomile, tumula iz starijeg željeznog doba, otkrivena pljačka nalazišta ali i svjetska senzacija. Riječ je o jednoj od najvrednijih, najzanimljivijih i najočuvanijih takvih grobnica iz starijeg željeznog doba u Europi.
- Što je točno otkriveno na lokalitetu Jalžabet
- Tijekom provedbe projekta otkriveno je da je veliki tumul - jalžabetska Gomila, jedan od najvećih grobnih humaka iz tog razdoblja u Europi, zapravo teško oštećen uslijed pljačke. Nismo znali u kojoj su mjeri nastala oštećenja tako da je postojala ozbiljna opasnost da se taj spomenik nulte kategorije nastavi urušavati i oštećivati i da i dalje bude podložan pljački.To nismo mogli dozvoliti i zatražili smo te dobili interventna sredstva Ministarstva kulture RH tako da smo 2017. godine, na zimu, u vrlo teškim uvjetima započeli s arheološkim zaštitinim istraživanjima Gomile, što je bilo vrlo zahtjevno ne samo zbog vremenskih uvjeta nego i tih šupljina koje su ostale nakon pljačke.
Gomilu prvobitno uopće nismo mislili dirati, niti nam je to bilo u planu, jer smo smatrali da je to prezahtjevo, ali kada smo otkrili pljačku trebalo ju je hitno detaljno istražiti. Gomilu smo bili očistili, održavali je i tijekom održavanja i arheoloških istraživanja u njenoj blizini otkrili smo da je ona opljačkana. U ovom trenutku imamo ideje kad je pljačka počela i do kad je trajala i sl., ali kako je istraga u tijeku i na putu je otkrivanje počinitelja još takvu informaciju nismo spremni dati u javnost.
Grobnica moćnog kralja ili kneza?
- Kako je istraživanje teklo dalje, kakvi su rezultati?
- U 2018. nastavili smo s istraživanjima i istražili dobar dio tumula i to u vrlo kratkom roku zahvaljujući modernim tehnologijama i inovativnoj metodi istraživanja koju sam preuzeo iz geo-struke. Koristio sam se metodom kamenoloma tako da je vrlo brzo istražena jedna od najvećih grobnih komora istočno-halštatskog kruga, kulture starijeg željeznog doba, starosti oko 2.600 godina.Također,ove godine planiramo nastaviti istraživanje i završiti ih uz prezentaciju odnosno uređenu poučnu arheološko - turističku stazu. Gomila je dio nekropole, zapravo, radi se o jako kompleksnom krajoliku prapovijesne nekropole, a arhitektura Gomile je jedna od najljepših takvih građevina na tlu Republike Hrvatske ali i Srednje Europe.
- Što je otkriveno otvaranjem tumula?
- U tom vremenu grobni humci se podižu samo za jednog čovjeka, a takvi, gigantski grobni humci su zapravo jaki markeri socijalnog statusa preminule osobe.A da je ovdje doista riječ o osobi velikog bogatstva i visokog statusa o čemu govori i sve što smo pronašli u grobnici. Tu su isprepleteni i građevinsko arhitektonski elementi i sve što pripada u ondašnja religijska vjerovanja tako da je sve to teško iščitati. No, mi smo sve to dokumentirali i sačuvali i napravit ćemo analize, restaurirati nalaze i mislim da će nam pred očima iskrsnuti taj nevjerojatno zanimljiv i bogat svijet toga doba. Jer ako vam kažem da je osoba sahranjena u tumulu vjerojatno imala lijepo ukrašen namještaj s intarzijama od rezbarenih i oslikanih kostiju tada možemo uistinu zaključiti da je riječ o osobi koja je vrlo visokog statusa.
Otkrili smo prostoriju površine 12 puta 12 metara visine oko 1,5 metara te došli do zaključka da je to ne samo jedna od najvećih ikad pronađenih takvih grobnih komora u Europi već je i dobro očuvana, jer je cijela je bila pedantno popločana kalanim pločicama pješčenjaka. Konstrukcija zidova bila je izrađena od kamena i drva, a otkriće je jedinstveno i po tome jer čini se da su su nakon smrti tog pretpostavljamo moćnog jalžabetskoga kralja ili kneza (ili možda i princeze) ljudi posjekli cijelu šumu hrasta kako bi pripremili ogromnu lomaču!
Ta je lomača zasigurno gorjela najmanje tjedan dana, nakon čega je probran sav tako nastali ugljen, kojim je zatrpana grobna komora. Znamo da je u pitanju hrast jer su nam to preliminarno potvrdili eksperti. To je još jedna stvar koju je pokojnik ponio sa sobom. Uz južni zid istražene grobne komore pronađen je debeo sloj probranih spaljenih kostiju. Bilo je tu deformirane bronce i keramike, te po tome znamo da je riječ o centralnom grobu u Gomili. Ljudi su, očigledno, s velikom razinom poštovanja pristupili sahrani svoga istaknutoga kralja ili kneza, probrali su njegove kosti i postavili ih na posebno mjesto. Iz suvremenih grčkih izvora znamo da su u takvim trenucima žene plakale, čupale kosu i greble lice kao i da su žrtvovani ljudi i životinje. Na drevnim pogrebnim svečanostima se pilo, razbijalo posuđe te jelo meso goveda i ovaca na licu mjesta. Sve to odigravalo se i u Jalžabetu.
- Ako je to grobnica odnosno nekropola, znači li da je negdje u blizini bilo i naselje?
- Da, naravno, jer to je grobnica i to ne samo jedna. Još je 1989. istražen jedan tumul koji se nalazi 100-tinjak metara istočno od ove.Dakle, Gomila je samo najveći marker tog prostora, a i sigurno je da nije netko usred pustopoljine podigao veliku grobnicu. To je bogat lokalitet, a mi smo zapravo na početku istraživanja. Cijelo područje uz rijeku Dravu bilo je gusto naseljeno u starije željezno doba, ali i u kontinuitetu i dalje. Tu su i Varaždinske toplice kao rimski lokalitet, zatim Ludbreg - antička Iovia, imamo mnoštvo očuvanih spomenika iz srednjeg vijeka, pa i špilja Vindija i ostali prapovijesni lokaliteti. Dakle, u arheološkom smislu imamo puno puno toga za ponuditi i prezentirati kao arheološke kulturno-turističke atrakcije.
O prezentaciji trebaju odlučiti državni i lokalni čimbenici
- Što planirate nakon obavljenih istraživanja, kakva je namjena lokaliteta?
Predstoje nam još složene analize za utvrđivanje spola, starosti i uzroka smrti jalžabetskoga kneza i ljudi koji su ga pratili u smrt.O društvu koje je tu živjelo i halštatskom knezu ili princezi može se ispričati zanimljiva i detaljna priča, baš kao i o pronađenim predmetima, koji zbog vrijednosti zahtijevaju posebne uvjete skladištenja i prezentacije. To ne čudi jer su u Jalžabet stizali iz različitih krajeva Europe, pa je tu, između ostaloga, pronađen i jantar s dalekog Baltika.U tijeku je priprema znanstvenog rada koji će rezimirati rezultate istraživanja kako bi se što bolje pripremila prezentacija jalžabetskoga arheološkog spomenika u obliku u kakvom je pronađen.
Prezentacija lokaliteta uz poučnu stazu kao turističku atrakciju
Moj prijedlog je da Ministarstvo kulture, Varaždinska županija i Općina Jalžabet udruže snage i zajednički prezentiraju jednu od najvrednijih, najzanimljivijih i najočuvanijih prapovijesnih grobnica Europe. Riječ je ujedno o unikatnom turističkom proizvodu koji se može nadovezati kao fokusna točka na arheološko-turističku stazu. To je bio i cilj projekta, odnosno prijedlog Instituta za arheologiju, da cijelu ovu regiju učinimo primamljivijom kulturnim turistima kako bi se punktovi poput Jalžabeta, Varaždinskih Toplica ili špilje Vindije uključili u jednu arheološko-turističku stazu. Nešto slično postoji u predgrađu Budimpešte, jedan humak s grobnicom u koju možete ući i razgledati cijeli humak.
