Danas objavljeni podaci o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u siječnju i veljači otkrivaju da to razdoblje po ukupnoj vrijednosti izvoza i uvoza još nije bilo pogođeno prisutnom pandemijom. Vrijednost izvoza u kunama na godišnjoj je razini povećana 5,8%, a vrijednost uvoza nešto manjih 5,3% i te su stope bile vrlo blizu stopama rasta ostvarenima u prošloj godini.
Rast vrijednosti izvoza najviše je bio pod utjecajem izvoza brodova te pod snažnim utjecajem izvoza proizvoda rudarstva i vađenja, a kako je kod tih proizvoda istodobno zabilježen i snažan rast uvoza, može se zaključiti da se u najvećoj mjeri radilo o trgovini sirovinama (najveći udio uobičajeno imaju sirova nafta i prirodni plin). Međutim, i u siječnju i u razdoblju prva dva mjeseca kod većeg je broja djelatnosti i proizvoda došlo do osjetnijeg smanjenja vrijednosti izvoza. Ponajprije se to odnosilo na izvoz farmaceutskih proizvoda, ali je uz često oscilirajući izvoz električne energije i naftnih derivata znatnije smanjen i izvoz strojeva i uređaja, metala, motornih vozila, gotovih metalnih proizvoda te odjeće.
„Takav je pad pokazatelj usporavanja potražnje na izvoznim tržištima, koji se tek za veljaču može povezati s određenim utjecajem pandemije. Kretanje uvoza s druge strane nije upućivalo na usporavanje rasta domaće potražnje,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.
Znatno je povećan uvoz farmaceutskih proizvoda, spomenuti uvoz rudarstva i vađenja, prehrambenih proizvoda, motornih vozila, odjeće i većeg broja drugih proizvoda. Istodobno se među proizvodima čiji je uvoz znatnije smanjen našao i uvoz računala i elektroničkih proizvoda, što je u skladu sa znatno smanjenim uvozom iz Kine i rezultat je ograničavanja trgovine s tom zemljom, prvom pogođenom širenjem koronavirusa.
Prema prvim rezultatima za razdoblje od siječnja do ožujka, po kojima je vrijednost izvoza bila na razini istog razdoblja 2019. godine, a vrijednost uvoza oko jedan posto manja, može se zaključiti da je u ožujku došlo do osjetnijeg pada robne razmjene na godišnjoj razini.
