„Zagreb nije i neće još dugo izgledati onako kako ga pamtimo. U tom smislu kriza ima moć da ogoli stvari do temelja. Sve se to događa u trenutku kad se zemlja i svijet nose s pandemijom, ekonomskom i zdravstvenom krizom bez presedana.Nismo tu da bismo plakali nad trenutnim stanjem, nego smo pozvani zajedničkom suradnjom odgovoriti na ovu situaciju i to i radimo,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilovićna Skupu dionika u procesu obnove zgrada oštećenih u potresu održanome danas na Građevinskome fakultetu u organizaciji HGK.
Burilović je naglasio važnost suradnje s akademskom zajednicom u procesu obnove, kao i očuvanje radnih mjesta i poslovanja hrvatskih gospodarstvenika uključivanjem domaće industrije u proces obnove.Na skupu je potpisan i sporazum o suradnji između Građevinskoga fakulteta u Zagrebu i HGK za pokretanje inicijativa i projekata za potrebe tržišta rada za obrazovanjem odgovarajućeg profila stručnjaka, edukacije studenata,mogućnosti odrađivanja praktične nastave studenata u članicama Udruženja, itd.
Dekan Građevinskoga fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić napomenuo je da projekti fakulteta idu u smjeru inovacija, i to u suradnji s domaćim gospodarstvom. „Dakle, potpisivanje današnjega sporazuma HGK i Građevinskoga fakulteta ide upravo u tom smjeru. Prvi smo izašli s troškovima obnove. Izradili smo program potresne obnove, sve ono što može pomoći u ugradnji materijala koji su domaći proizvod. Svi volimo da nas pamte po nečemu, a pamtit će nas po onome što smo podijelili s ljudima,“ rekao je Lakušić.
„Današnje događanje rezultat je višemjesečnog rada Hrvatske gospodarske komore na okupljanju svih struka, akademske zajednice i institucija. Jer do najboljeg rješenja se može doći samo ako se situacija sagleda na cjelovit način, samo ako se uključimo svi.Dio tog rješenja je i podrška hrvatskome gospodarstvu, poslovanju domaćih tvrtki i očuvanju radnih mjesta. Kako bismo uspješno podigli svijest o važnosti korištenja hrvatskih proizvoda u procesu obnove, ključna je suradnja i znanosti i gospodarstva,“ rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.
Filip Galekovićiz tvrtke PPS Galeković naglasio je da se hrvatski namještaj izvozi diljem svijeta i definitivno kvalitetom može konkurirati svim svjetskim proizvodima. Napomenuo je da će Katalog hrvatskih proizvoda HGK definitivno olakšati uključivanje proizvoda u troškovničke stavke, bilo za javnu nabavu, bilo za privatne korisnike.
Tomislav Trčakiz tvrtke Samoborka izrazio je zadovoljstvo suradnjom s akademskom zajednicom. „HGK je također brzo reagirala na naše dopise o davanju na važnosti hrvatskim proizvodima. Mislim da s Katalogom možemo puno, mi smo spremni, logistika je tu nedaleko od Zagreba.“
Zlatko Siroveciz Tehnike rekao je da su mogućnosti hrvatske građevine velike te da je tu ključno da se odabirom domaće industrije mogu kontrolirati dvije ključne stavke koje inače stvaraju probleme kod izvođenja radova, a to su prekoračenje rokova i prekoračenje troškova.
„Naši ljudi su još jednom pokazali da su velika srca i da se znaju nositi s najtežim izazovima. Sve što je trebalo biti mobilizirano i bilo je. Pokazali smo mirnu snagu i dostojanstvo,“ rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Plenković je naglasio da su kao Vlada djelovali u tri smjera. „Prvo su bile kratkoročne mjere za najugroženije, zatim izrada kvalitetnog zakonskog okvira za dugoročnu obnovu te nastojanja da se osiguraju financije. Glavni grad sa svojom povijesnom jezgrom s više od 25 tisuća zgrada koje su oštećene, ovdje je isprepleteno niz aspekata kako i na koji način donijeti kvalitetan zakon. Stigla je 391 primjedba na zakon, ali ono što je važno je da su došle od kompetentnih ljudi koji se razumiju u problematiku,“ rekao je Plenković te zahvalio svima koji su sudjelovali u procesu definiranja obnove – stručnjacima, akademskoj zajednici te HGK.
„Ovo nije pristrana vježba neke političke stranke. Mora biti dugoročno, pametno, promišljeno,“ zaključio je predsjednik Vlade.
Cilj skupa je bio i povezati znanost i gospodarstvo u podizanju svijesti o važnosti korištenja domaćih proizvoda u obnovi kroz Katalog hrvatskih proizvoda HGK te predstavljanje priručnika onima koji će ga koristiti u obnovi: projektantima, upraviteljima zgrada, izvođačima, proizvođačima opreme, itd.
Profesor Josip Atalić s Građevinskoga fakulteta predstavio je najnoviju verziju Urgentnoga programa potresne obnove, koji će se koristiti kao smjernice za izvršenje radova prije donošenja Zakona. Posljednja verzija uključuje i online Katalog hrvatskih proizvoda Hrvatske gospodarske komore s posebnom kategorijom namijenjenoj obnovi od potresa.
Prisutnima se kroz Udruženja HGK predstavila i građevinska industrija, industrija nemetala i građevinskih materijala, industrija plastike i gume te drvno-prerađivačka industrija, koje će sudjelovati u obnovi. Predstavljen je potencijal izvođača radova okupljenih u Udruženje graditeljstva Hrvatske gospodarske komore. Također, kao najvažniji i najjači izvozni proizvodi kod nemetala i građevinskih materijalaistaknuti su upravo oni proizvodi koji će se koristiti u obnovi. U Hrvatskoj se proizvode i mnogi proizvodi od plastike koji se mogu koristiti u obnovi. Prilika je to i za drvno-prerađivačku industriju. Iako se 65 posto njihovih proizvoda plasira u inozemstvo, obnova je prilika i za njih, da unutar naših granica ojačamo njihovo poslovanje.
