Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na uručenju ugovora voditeljima 11 najbolje rangiranih projekata, među kojima su tri projekta istraživanja novih dijagnostičkih pristupa bolesti COVID-19, koje će u ukupnoj vrijednosti od 14 milijuna kuna financirati Hrvatska zaklada za znanost.
Natječaj "Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije (IP-CORONA-2020-04)", raspisala je 20. ožujka ove godine Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).
Cilj natječaja bio je bolje razumijevanje biologije i patogeneze koronavirusa, specifično virusa SARS-CoV-2 i zarazne bolesti COVID-19, bolje upravljanje krizom tijekom i nakon epidemija uzrokovanih koronavirusima te organizacije i provedbe nastave na daljinu na svim obrazovnim razinama.
Iznosi financiranja po projektu su od 600 tisuća kuna do milijun i pol kuna za istraživačke teme - ''Imuni odgovor i razvoj novih pristupa u dijagnostici COVID-19" i "Razvoj novih cjepiva, tretmana, lijekova i pripravaka za inhibiciju COVID-19", te od 400 kuna tisuća do 750 tisuća kuna za istraživačke teme "Društveni aspekti COVID-19 pandemije" i "Obrazovni aspekti pandemije". Trajanje projekta je 18 mjeseci, a bit će financirani u ukupnom iznosu od 14 milijuna kuna.
Plenković: Hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u znanstvenu zajednicu; svoje odluke temelji na procjenama znanosti
Predsjednik Upravnog odbora HRZZ-a akademik Dario Vretenar rekao je da je odaziv znanstvene zajednice bio respektabilan te da je od 98 prijavljenih projekta u postupku međunarodnoga vrednovanja odabrano 11 najkvalitetnijih. Akademik Vretenar najavio je da će Zaklada na jesen raspisati novi natječaj.
Premijer Andrej Plenković potvrdio je važnost ovoga događaja svojom nazočnošću i ocjenom da hrvatska Vlada ima izrazito povjerenje u hrvatsku i globalnu znanstvenu zajednicu. Svoju je ocjenu potkrijepio i podatkom da Vlada odluke koje donosi temelji na procjenama znanosti kao što je, istaknuo je, i slučaj s odlukama vezanim uz koronakrizu.
Osvrnuo se i na aktualno stanje vezano uz pandemiju COVID-19 istaknuvši kako smatra da "moramo priznati da smo popustili u pridržavanju mjera koje kratko možemo nazvati HDD - higijena, dezinfekcija i distanca".
Izrazio je zadovoljstvo što je HRZZ kvalitetno pripremio natječaj i što su na njega odgovorili mnogi znanstvenici, te što su projekt vrednovani u kratkom roku.
Za premijera, riječ je o vrsnoj i brzoj reakciji te spoju akademske zajednice sa stvarnim društvenim problemima i u tome vidi smisao intelektualnog angažmana.
Divjak: Nacionalna istraživanja su važna, krenulo se putem financiranja znanosti
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja sa zadovoljstvom prihvatilo prijedlog akademika Vretenara jer su, ustvrdila je, važna nacionalna istraživanja, kao što je i važno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u međunarodnim projektima.
Podsjetila je kako su iz nedavne ekonomske krize kao pobjednice izlazile države koje su prepoznale važnost financiranja znanosti, te ocijenila kako Hrvatska, na žalost, tada nije bila među tim zemljama.
Ipak, smatra kako današnji događaj pokazuje da želimo i da smo krenuli drukčijim putem po uzoru na te pobjedničke zemlje.
Financirat će se sedam projekata u bio-medicini, četiri projekta o reakcijama društva.
Prvu skupinu od sedam projekata predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Stipan Jonjić koji smatra da je važno što se Hrvatska uključila u istraživanje koronavirusa. Istaknuo je kako se još malo zna o tome virusu koji istražuje 'vojska' znanstvenika.
Poručio je hrvatskim znanstvenicima da se povežu s kolegama u domovini i inozemstvu i budu dio kompetitivne znanstvene zajednice.
Istraživat će se i otpornost i oporavak hrvatskog društva u vrijeme pandemije
Četiri istraživačka projekta na području društvenih znanosti predstavio je član Upravnog odbora HRZZ-a prof. dr. Dean Ajduković. Objasnio je kako će se, među ostalim, istraživati otpornost i oporavak hrvatskoga društva, sigurnost i dobrobit ranjivih skupina te širenje informacija putem društvenih mreža za vrijeme pandemije, posebice razlikovanje informacija od dezinformacija.
Projekti i njihovi nositelji su - doc. dr. sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, projekt: "Otpornost hrvatskoga društva uslijed COVID-19 pandemije - SOCRES", doc. dr. sc. Ilija Brizić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, projekt "Dosta skrivanja CoV-2: Uspostava baze monoklonskih protutijela na SARS-Cov-2".
Prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreb nositeljica je projekta "Obnavljanje društva: Longitudinalno istraživanje društvenog oporavka u Hrvatskoj nakon pandemije koronavirusa", dr. sc. Beata Halassy, Sveučilište u Zagrebu, Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji projekta "Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj (CoVIg)."
Prof. dr. sc. Astrid Krmpotić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta "Atenuirani β-herpesvirus sa snažnim imunomodulatornim kapacitetom kao vektorsko cjepivo protiv SARS-CoV-2, prof. dr. sc. Gordan Lauc, Genos d. o. o. za vještačenje i analize, projekta "Glikani kao biomarkeri i funkcionalni efektori teškog oblika COVID-19."
Nositeljica projekta "Višeslojni okvir za karakterizaciju širenja informacija putem društvenih medija tijekom krize COVID-19" je izv. prof. dr. sc. Ana Meštrović, Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku, dr. sc. Andreja Mikoč, Institut Ruđer Bošković projekta "Inhibitori koronavirusnih makrodomena – novi pristup liječenju bolesti uzrokovane koronavirusima".
Doc. dr. sc. Dalida Rittossa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, nositeljica je projekta "Život u doba bolesti COVID-19 - socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu", prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu nositelj je projekta "Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje čimbenika rizika tijekom pandemije COVID-19, a prof. dr. sc. Felix Wensveen, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci projekta "Manipuliranje imunološkom memorijom, razvoj novih strategija u svrhu stvaranja boljeg memorijskog CD8 T-staničnog odgovora protiv COVID-19 nakon cijepljenja".
Izvor: HINA/Vlada
