Šesta sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj održana je danas u Banskim dvorima, kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković. Premijer Plenković podsjetio je da su u petak ministri financija zemalja članica Eurogrupe i Danske i predsjednik Europske središnje banke donijeli odluku o uključivanju Hrvatske u mehanizam europskog tečaja ERM II. "To je bio jedan od naših strateških ciljeva, dvije integracije na razini Europske unije", rekao je premijer Plenković dodajući da su to schengensko područje i eurozona.
"Ulazak Hrvatske u mehanizam europskog tečaja ERM II važan je u gospodarskom i financijskom smislu, važan je za kreditni rejting, investicije, stabilnost naših financija", nastavio je premijer. Naglasio je da je Hrvatska ispunila sve obveze koje je imala, te je zahvalio Hrvatskoj narodnoj banci i Državnom zavodu za statistiku što su "imali važnu ulogu u ispunjavanju akcijskog plana".
Paritet između kuna i 7, 53450 kuna
" Određen je središnji paritet između kune i eura, koji će biti 7, 53450 kuna", rekao je premijer i dodao da odgovara tečaju od petka, odnosno dana donošenja odluke. Spomenuo je i da se sljedeći koraci odnose na razdoblje u kojem će Hrvatska provesti oko tri godine, prema procjenama i u skladu s iskustvima drugih, a u tom razdoblju moramo uzeti u obzir maastrichtski kriterij, tj. Kriterije nominalne konvergencije, koji su stabilnost tečaja. stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, s dva važna pokazatelja koji se odnose na javne financije - proračunski deficit i javni dug. Najavio je da će Vlada nastaviti provoditi akcijski plan, na područjima sprečavanja pranja novca, jačanja poslovnog okruženja i investicijske klime općenito, smanjenja parafiskalnih nameta i nastojanja za poboljšanjem upravljanja javnim sektorom i jačanjem pravosuđa, posebno našeg stečajnog zakonskog okvira.
Također, objasnio je premijer, tzv Plan promjene, tj. Nacionalni plan razmjene eura s eurom, koji definira podatke i odgovornosti pojedinih dionika, zaštitu potrošača, pripreme za dvostruko određivanje cijena i zaštitu potrošača i postupak pretvaranja kune u eure.
"Činjenica da smo u mehanizmu europskog tečaja (ERM II) trebala bi osigurati da nam agencije za kreditni rejting i dalje vjeruju", rekao je.
Njihova nedavna izvješća o Hrvatskoj, rekao je Plenković, odraz su povjerenja u naše dosadašnje politike i sposobnosti izlaska iz krize dovoljno snažnog, konsolidiranog i brzog oporavka u skladu s onim što druge međunarodne financijske institucije ocjenjuju.
Hrvatska je visoko euroizirana zemlja
Premijer je također spomenuo uspostavljanje linije za ugovor o razmjeni valuta, tzv swap linijom, koja je dogovorena s Europskom središnjom bankom. Objasnio je da zemlje u eurozoni kroz mehanizam europske normizacije imaju puno jednostavnije i povoljnije kredite. "Hrvatska će to moći učiniti kad postigne svoj strateški cilj uvođenja eura", dodao je.
Plenković je ponovio da je Hrvatska zemlja koja je visoko euroizirana. Rekao je da štednja u eurima nikada nije pala ispod 66 posto. Kada je riječ o zaduživanju, 47 posto kredita je u kunama s valutnom klauzulom u eurima, a u posljednjih osam godina 54 posto. Što se tiče turizma, noćenja gostiju iz zemalja eurozone čine ukupno 61 posto stranih gostiju, dok 57 posto izvoza robe odlazi u članice eurozone.
Na kraju je premijer istaknuo da će Vlada nastaviti s planom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Odličan posao, a ispunjen je kriterijima iz Maastrichta
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić informirao je novinare ispred Banskih dvora da su na sjednici Vijeća za uvođenje eura razgovarali o tome što je učinjeno u godini koja je prethodila ulasku u ERM II.
Rekao je da su svi napravili sjajan posao i da su dokaz toga čestitke praktički svih čelnika europskih institucija koje su uslijedile nakon petka, kao i spremnost na daljnji dijalog i suradnju na provedbi ovog „važnog koraka“. rokovi koji su u skladu s nekim očekivanjima. Marić je podsjetio da će Hrvatska provesti najmanje dvije godine u ERM-u II, nakon čega se očekuje, posebno nakon što ispuni kriterije nominalne konvergencije, tj. "Maastrichtski kriteriji", i formalno uvođenje eura.
Međutim, ovo je dovoljno dugo razdoblje da se svi mi što bolje pripremimo, ispunimo te mjere, da pozitivni učinci uvođenja eura budu još pozitivniji i veći, a da se bilo kakvi problemi ili troškovi svedu na minimum ", rekao je Marić.
na pitanje očekuje li zbog okolnosti i posebnih pravila ublažavanja za pristupanje eurozoni, Marić je rekao da postoji vrlo mjerljive i jasne kvantitativne kriterije, i iskustvo Litve i Latvije, koji nisu ispunjeni, pokazuju zašto je njihov boravak u ERM II je najduže.
U razdoblju koje je pred nama praktički više nema političke odluke, već se odluka odnosi na ispunjavanje kriterija, objašnjava Marić, ali hoće li dovesti do ispravka tih kriterija, "o tome kasnije". Maastrichtski kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, s dva važna pokazatelja koja se odnose na javne financije - proračunski deficit i javni dug. Marić je napomenuo da fiskalna pravila trenutno nisu u prvom planu ni za jednu državu članicu, o njihovoj privremenoj suspenziji i odgodi izglasana je, ali je također rekao da će se Hrvatska pokušati vratiti predviđenim fiskalnim kriterijima sljedeće godine, u smislu proračunskog deficita u roku od tri posto. silazni putovi javnog duga.
Usvajanje nacionalnog plana zamjene kune s eurom na jesen
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je da je Hrvatska u dobrom položaju za nastavak makroekonomskih politika prije krize, kada je već ispunila kriterije iz Masstricha. Također kaže da je, s obzirom na probleme s pandemijom koronavirusa, vrlo dobro da je ulazak u ERM II izvršen u zadanom roku. "Da posao sada nije bio dovršen, tada bismo praktično izgubili puno više vremena", rekao je Vujčić.
Ulaskom Hrvatske u ERM II, podsjeća Vujčić, HNB je ušla u tijesnu suradnju s Europskom središnjom bankom (ECB), što znači da će Hrvatska od jeseni ove godine de facto postati članica bankarske unije. nadzor hrvatskih banaka.
Hrvatska i Bugarska su prve dvije zemlje koje su se pridružile bankarskoj uniji prije ulaska u eurozonu, što znači da će HNB imati predstavnika u središnjem nadzornom tijelu ECB-a, s istim pravima i obvezama kao i ostale članice eurozone, pojašnjava Vujčić.
Sve to podrazumijeva ulazak u zajednički sustav sanacije banaka, a ako je u budućnosti potrebna sanacija hrvatske banke, to će se odvijati iz zajedničkog fonda iz Bruxellesa, dodao je guverner. Za jesen najavljuje donošenje nacionalnog plana zamjene kune s eurom, koji će definirati pitanja poput promjene jedne valute u drugu, kako će se mijenjati zajmovi i depoziti, štiteći potrošače od mogućih neopravdanih poskupljenja i slično.
Također procjenjuje da građani već osjećaju pozitivne posljedice puta Hrvatske prema ERM-u II, a osjetit će ih još više nakon ulaska u taj mehanizam. Objašnjava da su ovi procesi dobra vijest za tržišta, što u konačnici dovodi do zaduživanja po nižim kamatama, kako za državu, tako i za građane.
"Dakle, u skladu s tim, s obzirom na okolnosti i između građana koji su rekli na izborima, potreban je kontinuitet i stabilnost. Mislim da onda mi, posebno kao pojedinci, ali i kao tim, na takav zahtjev građani, moramo dati adekvatan odgovor ”, rekao je Marić.
Izvor: Vlada / Hina
Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura: Hrvatska je ispunila sve svoje obveze
