Ministar zdravstva Vili Beroš u ponedjeljak je objavio da se zbog prodora koronavirusa u zdravstveni sustav i velikog broja oboljelih reducira hladni pogon u nekim bolnicama, a povećavaju se kapaciteti u intenzivističko-respiratornim centrima, no nada se da neće biti lockdowna. "Zdravstveni sustav će se prilagoditi novim uvjetima, a neke od bolnica reducirat će hladni pogon. No, za razliku od proljetos, napravit ćemo sve da ne dođe do zdravstvenog lockdowna i da se skrb pruži svima, a ne samo covid-pozitivnim bolesnicima", izjavio je ministar nakon sastanka s ravnateljima bolnica o strategiji i rasporedu bolničkih kapaciteta sazvanog zbog povećanog broja zaraženih koronavirusom.
Reduciranje hladnog programa u bolnicama neće biti opća preporuka, niti tendencija, poručio je Beroš. Uvjeren je da Hrvatska i "za maksimalne scenarije" ima dovoljan broj bolničkih kreveta. U ovom trenutku bolnički sustav raspolaže s više od 20.000 kreveta, a broj akutnih kreveta je 14.460. "Ono što će možda limitirati pružanje zdravstvene zaštite, bit će relativni nedostatak zdravstvenih radnika. Oni koji su preboljeli covid-infekciju bit će temelj za pružanje zdravstvene zaštite, jer su zaštićeni svojim antitijelima, a takvih je u ovom trenutku više od 1200", rekao je Beroš.
Pripremaju se dodatni kapaciteti
Na sastanku je izdan naputak ravnateljima da se poveća broj kreveta u primarnim intenzivističko-respiratornim centrima te da sve zdravstvene ustanove pojačaju svoje izolirajuće kapacitete u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima i stacionarnim odjelima kako bi bili spremni za prihvat većeg broja novooboljelih. S jedinicama lokalne samouprave dogovara se formiranje sekundarnih centara za prihvat covid-bolesnika u pojedinim specijalnim bolnicama, kao što se to i sada radi u Biogradu na Moru, Crikvenici i Topuskom. Takvih centara ima dosta, a ukupan kapacitet prijema bolesnika je oko 3000 kreveta.
"Mislimo da bi one covid-pozitivne bolesnike koji zahtijevaju kompleksnije liječenje od običnog smještaja, kakav je planiran u arenama, trebalo smjestiti po regionalnom rasporedu u te sekundarne centre", rekao je Beroš te dodao da tek onda dolaze na red arene kao tercijarni centri za smještaj bolesnika. Predložena je i priprema dodatnih kapaciteta u pojedinim drugim zdravstvenim ustanovama, a u razgovoru s ravnateljem osječkog KBC-a definirano je da će se odrediti jedna od bolnica u okolici Osijeka kao dodatna bolnica za covid-pozitivne. U Gradu Zagrebu, koji ima najkompleksniju sliku, modificiran je model u kojemu je KB Dubrava bila covid-pozitivna bolnica u cijelosti. To se malo mijenja jer će se u C bloku ostaviti odvijanje zdravstvenih aktivnosti dok god to bude moguće. Sve druge zdravstvene ustanove u Zagrebu, iako će moći otpuštati svoje covid-pozitivne bolesnike i premještati ih u KB Dubravu, bit će obavezne povećati svoje izolirajuće kapacitete za covid-bolesnike. "Sada je drugačije nego tijekom prvog vala jer su proljetos upadi virusa u zdravstveni sustav bili rjeđi, ali sad su učestali i obuhvaćaju veći broj odjela", objasnio je ministar.
Capak: Liječnici primarne zdravstvene zaštite pomagat će epidemiolozima u upisu oboljelih i traženju kontakata
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izvijestio je da je Ministarstvo zdravstva zatražilo pomoć epidemiolozima među javnozdravstvenim stručnjacima i sanitarnim inženjerima. Potpisano je više od 100 dozvola suglasnosti za zapošljavanje u zavodima za javno zdravstvo koje se odnose na epidemiološku i mikrobiološku struku, rekao je Capak.
Dogovoreno je da će liječnici primarne zdravstvene zaštite pomoći epidemiolozima u upisu i traženju kontakata kada se radi o njihovim pacijentima te je zaključeno da su brzi antigenski testovi nedovoljno osjetljivi za dijagnostiku i treba ih potvrditi PCR testom. Capak je rekao i da u Hrvatskoj 27 laboratorija redovito obavlja covid-dijagnostiku, te da su u ovom trenutku suočeni s nedostatkom reagencija i potrošnog materijala. "Na tome se intenzivno radi, a dalje će se raspravljati o registraciji novih laboratorija. Svi laboratoriji koji traže registraciju bit će provjereni panel testom koji će provesti HZJZ ili bolnica Fran Mihaljević.S obzirom na velike prometne gužve koje zbog testiranja nastaju oko Mirogojske ceste u Zagrebu, Capak je rekao da se intenzivno radi na povećanju broja covid-ambulanti u Zagrebu koje će raditi vikendom, a traži se i dodatna lokacija za testiranje.
Dogovoreno je da će liječnici primarne zdravstvene zaštite pomoći epidemiolozima u upisu i traženju kontakata kada se radi o njihovim pacijentima te je zaključeno da su brzi antigenski testovi nedovoljno osjetljivi za dijagnostiku i treba ih potvrditi PCR testom. Capak je rekao i da u Hrvatskoj 27 laboratorija redovito obavlja covid-dijagnostiku, te da su u ovom trenutku suočeni s nedostatkom reagencija i potrošnog materijala. "Na tome se intenzivno radi, a dalje će se raspravljati o registraciji novih laboratorija. Svi laboratoriji koji traže registraciju bit će provjereni panel testom koji će provesti HZJZ ili bolnica Fran Mihaljević.S obzirom na velike prometne gužve koje zbog testiranja nastaju oko Mirogojske ceste u Zagrebu, Capak je rekao da se intenzivno radi na povećanju broja covid-ambulanti u Zagrebu koje će raditi vikendom, a traži se i dodatna lokacija za testiranje.
Beroš uvjeren da se neće prekinuti opskrba bolnica lijekovima
Na novinarsko pitanje hoće li zbog duga veledrogerijama biti ugrožena opskrba bolnica lijekovima, ministar Beroš izrazio je uvjerenost da će se u rebalansu državnog proračuna naći dodatna sredstva za otplatu tog duga i opskrbu lijekovima bolničkog sustava, te smatra da će ono što je veledrogerijama ponudio ministar financija Zdravko Marić biti dostatno do rebalansa državnog proračuna.
Predstavnici veledrogerija danas su upozorili na alarmantnu situaciju koju su im uzrokovali enormni dugovi bolnica u iznosu od pet milijardi kuna, a ministar financija ponudio im je trenutnu isplatu 200 milijuna kuna, a drugi dio nakon formalnog rebalansa proračuna.
Izvor: Hina /VLADA
