Za tradicionalni božićni ugođaj neizbježno je božićno drvce čija masovna prodaja uskoro počinje, a na tržištu su najzastupljenije obična smreka (Picea abies) i srebrna smreka (Picea punges) te u manjem broju obična jela (Abies alba).
U Hrvatskoj imamo oko tisuću domaćih proizvođača koji svoja drvca većinom prodaju na domaćem tržištu. „Prema podacima Državnog zavoda za statistiku naši su proizvođači prošle godine na tržište plasirali više od 200 tisuća drvaca. S obzirom na tako velik broj domaćih proizvođača potencijal izvoza je značajan, posebice kada uzmemo u obzir da smo prošle godine izvezli tek 310 komada drvaca, samo u Bosnu i Hercegovinu i u vrijednosti manjoj od 1300 eura. U istom razdoblju je uvezeno više od 28 tisuća komada božićnih drvaca, od čega dvije trećine iz Danske, koja je i najveći europski izvoznik božićnih drvaca“, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević pojasnivši kako se uglavnom radi o nordijskoj jeli (Abies nordmanniana) koja bolje uspijeva u blažoj klimi, a pozvao je i sve građane da ove godine kupuju živa, hrvatska božićna drvca.
Prirodna drvca u odnosu na umjetna imaju i brojne prednosti. Uzgajaju se u rasadnicima i na poljoprivrednim površinama pa ne ugrožavaju šumske ekosustave. Istovremeno, proizvode kisik te u životnom vijeku utječu na uklanjanje CO2 iz atmosfere. Procjenjuje se da jedan hektar površine božićnih drvaca godišnje može apsorbirati do 1 tone CO2.
Inače, prodavati i proizvodit božićna drvca mogu samo one fizičke i pravne osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača božićnih drvaca. Među najvećim domaćim proizvođačima su Hrvatske šume.
„U sklopu naše rasadničarske proizvodnje podižemo i nasade božićnih drvaca. Trenutno je na površini od cca 40 hektara zasađeno 140 tisuća sadnica obične i srebrne smreke, a u manjoj količini jele i pančićeve omorike namijenjene isključivo za božićna drvca. U protekloj godini prodano je oko 7300 komada gotovog proizvoda, uglavnom domaćim tržnim centrima i dijelom u maloprodaji. Ova godina pokazuje uzlazni trend potražnje domaćeg tržišta. Cilj nam je postići godišnju isporuku zrelih stabala božićnih drvaca od 30 do 50 tisuća komada, kako za domaće tako i za europsko tržište koje nam se polako otvara“, poručio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić. Objasnio je kako je cjelokupna proizvodnja božićnih drvaca nastala u vlastitoj proizvodnji, od sjemena preko repromaterijala do gotovog proizvoda. Na taj se način nastoji domaćim proizvođačima osigurati kvalitetan repromaterijal proizveden od sjemena sakupljenog u autohtonim šumskim sastojnima i prilagoditi ga našem klimatskim prilikama. „Na taj način razvijamo gotov hrvatski proizvod, potičemo privatnu proizvodnju i štitimo naše šume od ilegalne sječe“, poručio je Jakupčić.
Inače, jedno drvce prosječno se uzgaja deset godina, a svake godine se sade nova koja zamjenjuju prodana. Jednako tako, životni vijek drvca ne završava s istekom blagdana. U skladu s principima kružnog gospodarstva, drvca se prikupljaju i zbrinjavaju na kompostištima, a sve organiziraju ovlaštena društva za zbrinjavanje otpada.
I zato ako želite podržati domaće proizvođače i kupiti božićno drvce uzgojeno u Hrvatskoj, obratite pozornost na posebne markice koje moraju imati sva drvca koja se plasiraju u prodaju i odaberite ono koje je proizvedeno u Hrvatskoj.
