U hrvatskoj gospodarskoj komori je svečano obilježena 15. godišnjica osnivanja Zajednice obnovljivih izvora HGK, a tim povodom se predsjednik Komore Luka Burilović sastao s predstavnicima Zajednice.
„Jedan od glavnih razloga za osnivanje Zajednice OIE HGK bilo je okupljanje poduzetnika na komorskoj platformi kako bi učinkovitije artikulirali i zagovarali zajedničke stavove u komunikaciji sa zakonodavcem. Cilj nam je bio i stvoriti povoljne uvjete za realizaciju projekata OIE i razvoj OIE poduzetništva u Hrvatskoj, a rekao bih da smo ga u dobroj mjeri i ostvarili. No, pred nama je još puno posla jer je Hrvatska energetski ovisna i troši milijarde kuna na uvoz energije. Stoga nam u budućem radu imperativ jačati proizvodnju energije iz vlastitih izvora, prvenstveno iz OIE, uz smanjenje potrošnje fosilnih goriva“, istaknuo je Burilović, dodavši kako je dugoročna misija dostizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine.
Zajednica danas okuplja više od 150 članica, gotovo sve investitore u OIE, od malih tvrtki koje se bave razvojem projekata, projektiranjem, konzultantskim uslugama i proizvodnjom opreme, do velikih tvrtki kao što su HEP, Hrvatske šume, Končar, INA te brojne druge.
Predsjednik Zajednice u sklopu koje djeluje 11 grupacija, Ivo Čović, naglašava kako je posljednjih godina izgrađeno ili je u gradnji gotovo 1000 MW kapaciteta u vjetroelektranama čime se Hrvatska po udjelu električne energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije svrstala u gornji dio ljestvice EU-a.
„Naš potencijal u području OIE je ogroman i brojni su projekti u pripremi. Nažalost još uvijek nije dovoljno učinjeno po pitanju uklanjanja administrativnih zapreka pa razvoj projekata traje u pravilu 5-7 godina a ponekad i duže. Treba naglasiti da investicije u OIE u sebi sadrže znatan udio hrvatskog znanja, rada i materijala, zapošljavaju domaću radnu snagu te pridonose razvoju lokalnih zajednica i važan su dio na putu Hrvatske prema energetskoj neovisnosti“, poručio je Čović, uz napomenu da nas uskoro očekuje početak primjene premijskog sustava poticanja OIE, što donosi nove izazove i mogućnosti za još intenzivniji rast.
Jedan od osnivača i prvi predsjednik Zajednice (danas zamjenik predsjednika), Tonći Panza, se osvrnuo na početke rada i razvoj tržišta u zadnjih 15 godina kazavši da je sporost sustava glavna kočnica bržem razvoju. Kao pozitivnu stranu ističe ulaganja javnih poduzeća u OIE, što do sada nije bio slučaj jer su u OIE ulagali samo privatni investitori.
„Još uvijek nam nedostaje analiza koja bi bila napravljena na temelju dostavljenih izvješća post-monitoringa izgrađenih elektrana. Hrvatska ima vrijedno iskustvo 15 godina rada vjetroelektrana na temelju kojeg može donijeti vlastite standarde vezane uz okoliš i prirodu, a ne koristiti standarde nekih drugih država članica EU s drugim uvjetima i okolnostima, koje značajno otežavaju i usporavaju razvoj projekata OIE u Hrvatskoj. Zato je potrebno uspostaviti dijalog i stručnu suradnju s nevladinim i stručnim udrugama u području zaštite okoliša i prirode“, smatra Panza, uz napomenu da enorman porast cijena za izradu studija utjecaja na okoliš u zadnjih nekoliko godina ne pridonosi poboljšanju poduzetničke klime u sektoru OIE.
Hrvatska u prosjeku 50 posto svojih potreba za energijom podmirujemo uvozom. Uvozimo 100 posto ugljena, 80 posto nafte, 60 posto prirodnog plina, a uvozimo i gotovo 30 posto električne energije. Stoga je zaključeno da su OIE prilika za razvoj domaće industrije, a energetska tranzicija koju prolazimo za re-industrijalizaciju Hrvatske. Ključno je povećati udio domaće komponente u investicijama jer se sada prosječni udio domaće komponente kreće od 40 do 60 posto.
Za sve to će nam trebati povoljni uvjeti za povećanje korištenja OIE, a to su transparentan regulatorni okvir kojim će se smanjiti administrativne barijere i poboljšana investicijska klima, raspoloživi prostor (prostorno uređenje) i povoljno financiranje. To su ujedno i budući ciljevi rada Zajednice OIE HGK.
