Na hrvatskom, ali i europskom i svjetskom tržištu postoji ogroman izbor brandova među kojima potrošači mogu birati. U moru ponuđenih proizvoda nekad je doista teško odabrati onaj koji će zadovoljiti potrebe potrošača. Ipak, postoji segment potrošača koji znaju što traže, a to su domaći proizvodi. U ovom ćemo članku analizirati tko su potrošači koji nerijetko odabiru baš hrvatski proizvod naspram inozemnog.
Više od polovice Hrvata u dobi od 16 do 64 godine izjasnilo se da radije kupuje i/ili bira domaće nego strane proizvode te se svojom kupovinom domaćih proizvoda trudi pomoći hrvatskom gospodarstvu. OKVIR 1 Polovica ima više povjerenja u domaće, nego u strane proizvode. Grafički prikaz slaganja s tvrdnjama vezanim za hrvatske proizvode; Ciljna skupina: populacija RH u dobi od 16 do 64 godine; razdoblje: drugi dio 2020.
Ako objedinimo slaganje sa sve četiri tvrdnje u jednu ciljnu skupinu, dobit ćemo 37,1% Hrvata u dobi od 16 do 64 godine, što je u procjeni populacije oko 967.935 potrošača. Ova ciljna skupina, dakle, pridaje važnost hrvatskom porijeklu, kupuje hrvatske proizvode kada god je u mogućnosti, vjeruje hrvatskim proizvodima više nego uvoznim te kupnjom domaćeg proizvoda nastoji pomoći hrvatskom gospodarstvu u cjelini.
Promotrimo li demografska obilježja, možemo reći da nema neke razlike u spolu, već da brojimo podjednako muškaraca i žena. Nadalje, promatranu ciljnu skupinu najčešće nalazimo u dobi od 40 do 59 godina, sa srednjoškolskim obrazovanjem, među zaposlenima, te među onima koji dolaze iz kućanstava ukupnih srednjih prihoda prema višima. Češće od prosjeka dolaze s područja sjeverne Hrvatske.
Ovi potrošači češće pokazuju povjerenje u marke proizvoda koje najčešće kupuju te pri odabiru proizvoda nerijetko daju prednost upravo onim markama koje dobro poznaju. Nesvrhovita kupnja nije poželjna i nju se najčešće izbjegava.
Kvaliteta proizvoda je visoko na listi kriterija za odabir prilikom kupovine te se nerijetko izdvoji više novca za skuplji proizvod ako se zna da će on pružiti više (primjerice, dulje trajanje, lakša upotreba, bolje karakteristike...).
Također, skloniji su mirnijem načinu života te im je u fokusu obitelj iz koje nerijetko crpe životnu podršku. Vole kuhati i isprobavati nove prehrambene proizvode koji se pojave na tržištu, a iako su skloni i zdravoj prehrani, složit će se da se ne hrane uvijek zdravo.
Vole provoditi vrijeme uz TV. Više od prosjeka populacije prate sportske medije, priloge i emisije. Općenito, skloniji su tiskovnim medijima više od prosjeka populacije, kako dnevnim novinama tako i magazinima i specijaliziranim časopisima. Također, više od prosjeka kupuju dnevne novine i čitaju ih svaki dan. Najdraža glazba im je domaća pop-glazba, i to značajnije od ostatka populacije.
Proizvedeno u Hrvatskoj možete prolistati ovdje.
