Šefovi država i vlada članica Europske unije večeras u Bruxellesu počinju dvodnevni sastanak na vrhu. Prvi prvi put nakon pet mjeseci čelnici zemalja Unije naći će se "uživo" na okupu. Više je tema na stolu. Najvažnija je, naravno, borba protiv pandemije i njezinih gospodarskih posljedica, ali i Hrvatskoj iznimno pitanje Schengenskog prostora. Uoči summita, za Dnevnik HTV-a iz Bruxellesa je izvijestila je Jasna Paro.
Kad je riječ o pandemiji, Europa ima dovoljno razloga za optimizam. Procijepljenost u Europi napreduje vrlo dobro. Prije nekoliko dana postignut je dogovor o digitalnoj COVID potvrdi koja će, kad ta uredba stupi na snagu, a to će biti 1. srpnja, dati sigurnost svim građanima Europske unije da će se moći slobodno, bez restrikcija kretati na cijelom teritoriju Unije. Jedno od pitanja je kako premostiti razdoblje do 1. srpnja i što bolje koordinirati nacionalne mjere, posebno onih 18 država među kojima je i Hrvatska, koje su uspješno testirale sustave za COVID putovnice, rekla je najavljujući teme sastanka Jasna Paro.
Izvijestila je da je premijer Andrej Plenković na summit došao ranije poslijepodne kako bi razgovarao o hrvatskom ulasku u eurozonu i schengenski prostor.
- Rekao je kako je uvjeren da će se do kraja godine, odnosno slovenskog predsjedanja tema ulaska u Schengen naći na dnevnom redu Europskog vijeća te da je za to dobio potvrde predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i Ilve Johansson, povjerenice za unutrašnju politiku s kojima je danas poslijepodne održao sastanke.
Charlesu Michelu Plenković je, kako je rekao u izjavi za HTV, izrazio hrvatske ambicije za članstvom u eurozoni i za članstvom u schengenskom prostoru, kao dvije ključne teme koje Hrvatska želi ostvariti što skorije.
- Želimo i da to bude veliko postignuće Hrvatske u mandatu naše vlade. On iskazuje snažnu potporu i za eurozonu i za schengenski prostor, izjavio je Plenković.
Dodao je kako za Sloveniju, koja predsjeda Europskim vijećem do kraja godine, članstvo Hrvatske u schengenskom prostoru znači manje troškova i veću sigurnost na granici.
- Za Hrvatsku je to izuzetno dobro, jer onda koristimo sve baze podataka koje nam u ovom trenutku još nisu na raspolaganju kao članici Unije koja nije u Schengenu. Prema tome, po meni, tu nam se u potpunosti poklapaju, tj. konvergiraju interesi, rekao je Plenković uz ostalo u izjavi.
