Sabor ovaj tjedan završava redovito zasjedanje i, nakon glasovanja u četvrtak, zastupnici odlaze na dvomjesečni ljetni odmor.
Sjednica je započela, na poticaj Karoline Vidović Krišto (NZ), minutom šutnje, kako bi se odala počast žrtvama genocida u Srebrenici.
Neka im je vječna slava i neka se takav zločin nikada više ne ponovi, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, prihvativši prijedlog nezavisne zastupnice.
Podsjetio je pritom kako je u Saboru već bila komemoracija za žrtve Srebrenice, organizirala ju je zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj.
Zločin u Srebrenici, najstrašniji je zločin od 2. svjetskog rata, a nije adekvatno kažnjen, kazala je Vidović Krišto, podsjetivši da su zločin počinile srpske postrojbe i da ga i danas mnogi političari negiraju.
Plenković iznosi Izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća
Hrvatski sabor danas očekuje dinamičan dan, nakon zastupničkih govora na slobodnu temu, raspravljalo se o Izvješće premijera Andreja Plenkovića o održanim sastancima Europskog vijeća u prvoj polovini godine, Izvješće obuhvaća ukupno četiri sastanaka Europskoga vijeća, sastanak na vrhu država europodručja te neformalni sastanak čelnika EU-a o socijalnim pitanjima, održan u Portu, 8. svibnja.
Premijer je u Izvješću naglasio kako je Europsko vijeće na svakom sastanku raspravljalo o pandemiji, a o tome svjedoči i niz aktivnosti koje su provođene. Istaknuo je kako je Hrvatska do danas osigurala, 3,8 milijuna doza, procijepljeno 46,2 posto odraslog stanovništva, ali, kako kaže, na žalost smo ispod ambicije od 50 posto do 1. srpnja s obzirom da postoje otpori ka cijepljenju i zato trebamo postići zajedničke napore kako bismo potakli ljude na cijepljenje.
- Do sada je donirano 390 tisuća doza cjepiva uglavno susjednim zemljama, a najviše BiH, 240 tisuća. U ovom trenutku imamo milijun i 300 tisuća neutrošenih doza cjepiva spremnih za administriranje, rekao je premijer.
Želimo postići da se s digitalnom covid potvrdom ljudi jednostavnije kreću, naglasio je Plenković i dodao da bez visoke stope cijepljenosti ćemo teško pobijediti virus.
- A vodimo i računa da, bez visoke stope cijepljenih, teško ćemo svi zajedno, globalno govoreći, teško pobijediti virus. Svaka cijepljena osoba je spriječena zaraza danas, spašen život sutra i jedna mogućnost mutacije manje, rekao je Plenković.
Plenković je ponovio kako je Vlada mjerama i potporama očuvala radna mjesta, a da sada prelazi u novu fazu – stvaranje radnih mjesta.
Teme koje su dominirale na sastancima Europskog vijeća su bile COVID, funkcioniranje jedinstvenog tržišta, digitalne zelene tranzicije, sigurnosne politike unije, migracije te teme odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom, Rusijom, Bjelorusijom, Turskom, južnim susjedstvom, Bliskim istokom, Afrikom i Amerikom.
Izdvojio je niz kompliciranih pitanja s Turskom, u vezi odnosa s Ciprom i Grčkom, koji se posljednjih mjeseci talože.
Što se tiče Rusije, govori Plenković, tamo se spremaju izbori. Tema Rusije, s obzirom na Bjelorusiju, se pokazala jednom od najvažnijih tema unije.
- Mehanizam gospodarskih sankcija se obnavlja svakih 6 mjeseci, rekao je.
Socijalni sastanak na vrhu Europskog vijeća u Portu je rezimirao da je u vrijeme pandemije uloga države uz asistenciju sredstava Europske unije pomogla u procesu očuvanja radnih mjesta bez presedana, kazao je premijer te dodao kako možemo biti zadovoljni zato što smo uspjeli spriječiti gubitak radnih mjesta.
- Sada se okrećemo stvaranju novih radnih mjesta, prvenstveno koristeći instrument EU nove generacije, govori.
Ožujak iduće godine kazao je da je krajnji rok za ispunjavanje svih kriterija za ulazak u eurozonu i ulazak u puno članstvo 2023.
- Kad je Hrvatska ulazila u članstvo 2013., prihvatila je i uvjet ulaska u članstvo eura, rekao je.
- Malo smo, otvoreno, visokoeurizirano gospodarstvo, očekivani troškovi su mali. Preko 60 posto štednje u Hrvatskoj je u eurima, 60 posto kredita ili su u eurima ili su vezani za eura. 66 posto inozemne potrošnje odnosi se na turiste koji dolaze iz eurozone. 56 posto našeg izvoza odnosi se na države članice eurozone. I postoji ujedno kontinuirano povjerenje građana u euro. Prema zadnjem eurobarometru vidjeli ste da je povjerenje u proces uvođenja eura u Hrvatskoj skočio sa 61 na 67 posto, kazao je.
Plenković je rekao da njegova Vlada dalje namjerava u naredne dvije godine vratiti se na "putanju rapidnog smanjenja javnog duga".
Podsjetio je da će narednih 12 mjeseci biti jako važni za EU, prvo parlamentarni izbori u Njemačkoj, na kojima Angela Merkel više nema namjeru sudjelovati kao kandidatkinja za kancelarku, pa onda u svibnju izbori za predsjednika Francuske. Usto i izbori u Poljskoj, Mađarskoj...
- Za otprilike dva tjedna fizički ćemo spojiti Hrvatsku. Bit će spojeni svi elementi Pelješkog mosta. Nema boljeg ogledala za suverenizam nego spajanje našeg teritorija, kazao je između ostalog o planovima i dodao kako ćemo ući u schengenski prostor 2022., u europrostor 2023. Konačno, od 2024. imat ćemo novu flotu borbenih aviona... To će biti ostavština naše druge vlade zauvijek.
Zastupniku Emilu Dausu Plenković je odgovorio na pitanje je li izvedivo da EU epidemiološki počne tretirati pojedine regije, a ne cijele zemlje da što se tiče karte, više puta smo ukazivali na to. Nije incidencija jedini kriterij po kojima se područja ocjenjuju... Niti jednog trenutka niti jedna Vlada niti jedne zemlje neće oklijevati da onaj dio hrvatke obale, županije koja će imati žarište, visoku incidenciju, da ih stavi u crveno. Crveno svjetlo je signal onima koji misle doći, ne idite tamo, onima koji su tamo, vraćajte se nazad, onima koji tek idu, ako odete tamo, ići ćete u karantenu. Doživjeli smo to lani, ne mogu stoga više objasniti koliko je važno cijepiti se i spasiti hrvatsku sezonu."Među prijedlozima koje će Sabor raspraviti je i Zakon o gospodarenju otpadom, kojim se zabranjuje uporaba jednokratnih plastičnih proizvoda.
Sabor će raspraviti i prijedlog svog Odbora za medije da Kazimira Bačića razriješi dužnosti ravnatelja HRT-a, a da za vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja imenuje Renata Kunića.
