Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izvijestio je o neformalnom sastanku EU ministara okoliša u Sloveniji, novom zakonodavnom paketu za klimu i prijedlogu Europske komisije da se do 55 posto smanji emisija štetnih plinova do 2030. u odnosu na 1990.
Objasnio je kako je riječ o 12 zakonskih prijedloga iz različitih područja koje razmatraju EU članice da bi se referirale na postavljene ciljeve.
Ćorić je na konferenciji za novinare istaknuo kako je to važan iskorak koji osnažuje EU kao lidera borbe protiv klimatskih promjena.
"To je u svrhu nove paradigme europskog ekonomskog razvoja koji se temelji na zelenom planu, smanjenju emisije štetnih plinova i kako bi se Europa što prije preorijentirala na niskougljični i klimatski neutralan razvoj", objasnio je Ćorić. Dodao je da paket donosi i smanjenje besplatnih emisijskih jedinica radi izmjena strukture ekonomije i prelaska na nove tehnologije, digitalizaciju, proces kružnog gospodarstva drugo.
Novost - tzv. porez na ugljik; zakonski paket vrlo ambiciozan
Ministar je objasnio da je novi trenutak u okviru zakonskih prijedloga tzv. porez na ugljik koji bi trebao zaštiti proizvodnju u EU u odnosu na zemlje koje izvoze u EU, a nisu obuhvaćene EU standardima i mehanizmima.
Zemlje članice ovisno o strukturama svojih ekonomija različito gledaju na "prijedlog 55", ali smo svi svjesni da će, ako se ništa ne učini u idućih deset godina, štete biti bitno veće od potencijalnih troškova transformacije ekonomija, istaknuo je Ćorić.
Dodao je kako na to upućuju i događaji u zapadnoeuropskim zemljama pogođenima elementarnim nepogodama, ljudske žrtve i ogromne materijalne štete kao posljedica klimatskih promjena.
Vezano pak uz financiranje transformacije, Ćorić je rekao da će Republici Hrvatskoj, kroz razne izvore, na raspolaganju biti dostupno više od 60 milijarda kuna koje će se u idućih deset godina moći utrošiti u raznim segmentima ekonomije radi ostvarenja smanjenja emisije ugljika.
Ministar je poručio kako je novi zakonski paket vrlo ambiciozan i iskorak je europske ekonomije i njezine transformacije koji nema alternativu. Smatra da ignoriranje toga problema pokazuju sadašnji događaji jer je svijet dugo vremena zatvarao oči pred globalnim zatopljenjem i klimatskim promjenama s kojima smo suočeni.
Rast cijena ublažit će se prikupljenim sredstvima
Na pitanje o, s tim povezanim najavljenim poskupljenjem plina, Ćorić je odgovorio da će se, prikupljenim sredstvima, nastojati ublažiti nejednakosti i pomoći socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva koje će biti pogođenije promjenama zbog rasta cijena do 25 posto. ne samo plina nego i nafte za grijanje prostora.
"To će se pitanje razmotriti, jer će to biti problem u čitavom nizu zemalja EU i nastojat će se dodatno stimulirati obnovljive izvore energije", istaknuo je.
Ministar smatra da je izazov velik jer svaka tranzicija izaziva pitanja i otpore, ali nosi i ogromnu šansu za ekonomije poput hrvatske, jer će biti izdašno financirana iz EU fondova. Pritom, ocijenio je, "sektori poljoprivrede, prometa i zgradarstva trebaju učiniti veliki iskorak".
Podsjetio je da je hrvatski energetski sektor tako koncipiran da na ugljen otpada vrlo mali udio, a s obzirom na značajan udio hidroenergije te potencijal obnovljivih izvora Ćorić očekuje da će to proći jako dobro.
Vezano uz dogradnju novog bloka Nuklearne elektrane Krško (NEK), Ćorić je rekao kako je to projekt čija bi realizacija mogla trajati i do deset godina i stajati milijarde eura, jer zahtijeva čitav niz predradnji, te da Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena.
Podsjetio je da postoji obveza prema međunarodnim konvencijama za takve projekte koji mogu imati prekogranični učinak. S tim u vezi, izvijestio je da je Hrvatska do sada obaviještena o produljenju roka rada NEK-a do 2043.
Napomenuo je da iz NEK-a namirujemo deset posto potreba za električnom energijom i da je to stabilan izvor te vjeruje da će tako biti i dalje . Ministar je istaknuo da smo za to i zainteresirani, te da ćemo, kada se stvari formaliziraju, vidjeti hoće li doći do suradnje sa Slovenijom oko dogradnje novog bloka.
Dodao je da se prati i razvoj događaja u nuklearnoj elektrani Paks u Mađarskoj, jer Hrvatska nabavlja između 30 i 45 posto električne energije iz inozemstva, ovisno o hidrološkim prilikama.
Upitan o rješavanju pitanja otkupa Ininih dionica od MOL-a, Ćorić je odgovorio kako je to u završnoj fazi i da će hrvatska javnost ubrzo biti izviještena o ishodu tih razgovora.
Izvor: Hina/Vlada
