"Poljoprivreda ima stratešku važnost za ovaj poljoprivredni kraj, ali i za cijelu Hrvatsku jer o njoj ovisi kvaliteta naše hrane kao i oblikovanje pejzaža naše Hrvatske", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković otvarajući 28. jesenski međunarodni bjelovarski sajam i 28. državnu stočarsku izložbu u Gudovcu.
Dodao je da je, osim što je važna gospodarska djelatnost, poljoprivreda intimno vezana za naš nacionalni identitet jer izražava našu pripadnost zemlji dok nam njive sunce grije.
Naglasio je važnost poljoprivrede za našu prehrambenu samodostatnost, što će u kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena ubuduće biti sve važnije.
Osigurati konkurentnu ali održivu poljoprivredu
"Usto, aktualna pandemija dodatno je naglasila važnost razvoja ruralnih krajeva bez kojih nema ni održivosti gradova, ma koliko tehnološki napredni bili, a dugoročno ni demografske revitalizacije Hrvatske", istaknuo je premijer, dodavši da pametnih gradova nema bez hrane i stanovnika te da zato hrvatsko selo drži ključ budućnosti Hrvatske.
"Stoga je jedan od glavnih ciljeva Vlade da osigura konkurentnu ali održivu poljoprivredu jer jedino takva može dugoročno poljoprivrednicima osigurati dostojan dohodak, a Hrvatskoj prehrambenu neovisnost", kazao je.
Govoreći o glavnim postignućima u proteklom razdoblju te o planovima za budućnost, premijer je istaknuo da su u prošlom mandatu povećana izdvajanja za poljoprivredu za 7 milijardi kuna i isplaćeno preko 28 milijardi kuna potpora.
"Do sada je uspješno ugovoreno 100 posto od 2,3 milijarde eura raspoloživih sredstava za provedbu mjera Programa ruralnog razvoja, a isplaćeno je gotovo 77 posto tih sredstava", nastavio je.
Predsjednik Vlade kazao je da je u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo dodijeljeno 2,3 milijarde kuna - što je čak 93 posto raspoložive alokacije.
70 milijuna eura za mlade poljoprivrednike
"Za više od 1500 mladih poljoprivrednika ugovoreno je preko 70 milijuna eura iz Programa ruralnog razvoja, a za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava dodijeljeno je 6500 potpora u iznosu od 15.000 eura, što je oko 100 milijuna eura ukupno", rekao je Plenković.
Nadalje, istaknuo je najveći ciklus ulaganja u ribarstvo, ribarsku infrastrukturu i izgradnju čak 13 novih ribarskih luka od neovisnosti Hrvatske, u što smo uložili 360 milijuna kuna.
"Radi razvoja hrvatskog sela, s milijardu kuna financirana je izgradnja 200 dječjih vrtića u ruralnim krajevima", dodao je.
Spomenuo je i razminiranje preko 6000 ha poljoprivrednih površina koje su postale sigurne i oslobođene su za daljnji rad.
Mehanizam za pomoć poljoprivrednicima u teškoćama vrijedan više od milijardu kuna
Govoreći o poduzetom u pandemiji, premijer je istaknuo uspostavu mehanizama za pomoć poljoprivrednicima u teškoćama u vrijednosti većoj od milijardu kuna.
"Vlada je donijela niz programa potpore, između ostalih i sektoru stočarstva, ukupne vrijednosti gotovo 450 milijuna kuna, a u izradi su i programi potpore za sektore peradarstva i mliječnog govedarstva. Osmišljeno je i velikim dijelom realizirano više od dvadeset programa vrijednih 253 milijuna eura, koje smo u potpunosti financirali iz državnog proračuna", dodao je, naglasivši da je u prošloj godini, unatoč pandemiji, vrijednost poljoprivredne proizvodnje značajno porasla za čak 7 posto, što je najveći rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje od 2008. godine, uz istodobno smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima za čak 30 posto.
"Također, bilježimo dvoznamenkasti rast produktivnosti u odnosu na 2019. godinu, što nas svrstava na drugo mjesto po rastu produktivnosti u Europskoj uniji", rekao je Plenković, dodavši da ti pokazatelji potvrđuju da naše mjere donose rezultate.
Spomenuo je i djelovanje na potresom pogođenom području Banovine gdje je trenutni broj stoke veći nego prije potresa što je pokazatelj koji potvrđuje da mjere donose rezultate.
Programom ruralnog razvoja dodatne potpore veće od 200 milijuna kuna
Nadalje, naglasio je da je Europska komisija odobrila konačne promjene Programa ruralnog razvoja kojim će se sektoru stočarstva omogućiti dodatne potpore u iznosu od više od 200 milijuna kuna putem mjere Dobrobit životinja te dodatnih 80 milijuna kuna za novu potporu za korištenje stajskog gnoja na oranicama.
"Ove će mjere pomoći hrvatskom stočarstvu, s obzirom na to da je ishođena mogućnost isplate potpora već za ovu proizvodnu godinu", rekao je Plenković, dodavši da je u tijeku pronalaženje rješenja problema u kojoj se nalaze hrvatski stočari uslijed povećanja cijena stočne hrane do čega su doveli globalni poremećaji.
"Upravo smo na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva zemalja članica Europske unije zatražili smo podršku zemalja članica i dobili je od 15 država", kazao je.
Istaknuo je da je u interesu poljoprivrednika i sigurnost hrane, zašita potrošača i sigurnost naših građana, dodavši da je od početka godine do danas povučeno više proizvoda nego u cijeloj prošloj godini.
"Što je dokaz da sustav kontrole funkcionira te da su sigurnost hrane i zaštita potrošača jedan od ključnih prioriteta ove Vlade", rekao je predsjednik Vlade, napomenuvši da u prilog sigurnosti hrvatskih građana kad je riječ o visokoj kvaliteti domaćih proizvoda ide i činjenica da je u Hrvatskoj potrošnja pesticida otprilike upola manja od prosjeka Europske unije, a uz to nam raste površina pod ekološkom proizvodnjom.
"Našim pregovorima s Europskom komisijom, hrvatski poljoprivrednici će na raspolaganju do 2027. godine imati čak 5 milijardi eura to je za 1,4 milijarde eura više nego u prošlom razdoblju, približno 7,5 milijardi eura u desetogodišnjem razdoblju za koje je izrađen nacrt Strategije poljoprivrede. Osigurali smo i 131 milijun eura za provedbu reformi i investicija u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti", nastavio je te naglasio da će reforme i investicije uključivati izgradnju i opremanja logističko distributivnih centara za voće i povrće, komasaciju najmanje 18 tisuća hektara, digitalizaciju poljoprivrede i infrastrukturno opremanje banke hrane te posrednika u lancu doniranja hrane.
Strategija poljoprivrede za razdoblje do 2030. upućena je u proceduru usvajanja, a prati je detaljan Strateški plan kao preduvjet za korištenje sredstava nove Zajedničke poljoprivredne politike o kojem se upravo raspravlja u hrvatskoj stručnoj i zainteresiranoj javnosti.
Vizija dugoročnog razvoja poljoprivrede
"Izradom nacrta Strategije, definirana je vizija dugoročnog razvoja hrvatske poljoprivrede. Mi je vidimo tako da će ona proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima, doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti na ruralnim područjima", kazao je predsjednik Vlade.
"Opći je cilj strategije povećati vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine na 30 milijardi kuna godišnje", dodao je, napomenuvši da je 7,5 milijardi kuna potrebnih za provedbu strategije osigurano dijelom iz državnog proračuna te dijelom iz europskih izvora.
Na kraju je istaknuo da će Vlada nastaviti ulagati u produktivnost, konkurentnost i otpornost hrvatske poljoprivrede, kako bismo jamčili stabilan i održiv život i rad u našim ruralnim područjima.
"Brinut će o zaštiti naših prirodnih resursa jer na njima počiva dugoročni opstanak poljoprivrede, svjesni da će globalno zatopljenje u sljedećem desetljeću pred nama, sa sve izraženijim sušama, te sve učestalijim ekstremnim vremenskim pojavama, značajno poremetiti poljoprivredu u svijetu, ali i u Hrvatskoj", rekao je. dodavši da je nužno što prije se prilagoditi novim okolnostima te jačati otpornost ovoga sektora kroz održivije grane i poljoprivredne procese.
"U svakom pogledu, Vlada će, a osobito Ministarstvo poljoprivrede koje vodi ministrica Vučković, nastaviti osiguravati sredstva kako bi mogla podržati i pratiti investicijske potrebe hrvatskih poljoprivrednika", zaključio je Plenković.
