Od početka epidemije prošlo je godinu i pol. Sve je više istraživanja o tome kako kovid djeluje na ljudski organizam, koliko traje imunost i što se događa sa zaštitom dobivenom putem cjepiva. I dok pojedina istraživanja govore u korist prirodnog imuniteta, neka druga zagovaraju treću dozu cjepiva. O njoj se sve jasnije govori i u Hrvatskoj. Jedan od akitvnijih komentatora pandemije, molekularni biolog Gordan Lauc, gostovao je u Studiju 4. Prenosimo objavu: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/gordan-lauc-u-studiju-4-o-trecoj-dozi-cjepiva-protiv-koronavirusa-2869032
Ističe kako nije loše da se virus širi kroz populaciju ako ne uzrokuje bolest.
- Naravno, ovo ne treba krivo shvatiti - nitko se ne treba otići namjerno zaraziti, posebice ako prije toga nije bio cijepljen ili prethodno prebolio. Ali mislim da je ovo jedna važna poruka koja govori da ne trebamo nametati ograničenja, da ne trebamo ljudima zabranjivati rad kako bismo spriječili širenje virusa koje zapravo, pogotovo u ovoj ljetnoj sezoni kada su simptomi blaži, nije toliko opasno, kaže Lauc.
Komentirao je i činjenicu da sve više zemalja kreće s trećom dozom cjepiva, a isto je najavio i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
- Treća doza nije nužno loša, ne postoji ništa lošije u trećoj dozi nego što je bilo u drugoj dozi. Znači, ako počnemo gubiti imunitet, dobro ga je obnoviti. Jedan od načina je da dobijemo treću dozu cjepiva. Ono što je rizik pri tome jeste činjenica da cjepiva ipak sadrže informaciju samo o jednom proteinu i to samo o jednoj varijanti tog proteina i ako ćemo svi biti zaštićeni od samo tim jednim oblikom imuniteta protiv te jedne varijante jednog proteina, onda imamo selekcijski pritisak razvoja varijanti koje će izbjegavati to cjepivo i kada se takva varijanta pojavi, ima praktički cijelu populaciju koja je nezaštićena. Za razliku od kombiniranog imuniteta od cijepljenja i preboljenja koji će biti puno širi jer će uključivati različite proteine, uključivat će i neke druge varijante i to je dugoročno gledano puno sigurnije i puno održivije nego kontinuirano cijepljenje, ustvrdio je Lauc.
Ipak, nije protiv davanja treće doze. Objasnio je kome i zašto.
- Naravno treća doza je dobra, pogotovo za starije osobe i one kojima fali imunitet. Vidjeli smo u istraživanju koje je nedavno provedeno u domovima za starije osobe pokazala je da je trećina onih koji su cijepljeni s dvije doze već počela gubiti imunitet. Mislim da je u takvim situacijama treća doza nešto dobro, dodao je.
Odgovorio je i na pitanje o tome koliko štiti prirodno stečeni imunitet.
- Počele su se pojavljivati studije o prirodno stečenom imunitetu. Izrael je objavio nekoliko velikih studija koje govore da prebolijevanja duže štiti od cijepljenja. Naravno i tu će biti iznimki, bit će ljudi koji neće biti zaštićeni, bit će onih koji će biti jednako zaštićeni kao i nakon cijepljenja, ali u svakom slučaju ta činjenica da je velik dio populacije već prebolio, a u Hrvatskoj smo na gotovo polovini odrasle populacije, je jedan veliki, nazovimo ga tako, kapital koji nam osigurava da nas ne čeka teška zima, poručio je Lauc.
Kaže kako mu je žao što Hrvatska ne provodi istraživanje o tome koliko ljudi ima antitijela.
- Neke druge zemlje to rade. Npr. Amerika je nedavno obavila veliku analizu na milijunima ljudi koja je pokazala da 83% ljudi u Americi je imao protutijela u svibnju ove godine, dobivena što preboljenjem, što cijepljenjem, rekao je no dodaje da ti podaci i nisu toliko bitni.
- Bitno je ono što nam se događa u bolnicama, bitno je da razlikujemo ljude koji su bolesni s kovidom od ljudi koji su bolesni od kovida, jer nam je SARS- CoV 2 praktički postao bolnička infekcija jer netko tko zbog druge bolesti provede dugo vrijeme u bolnici na kraju pokupi i taj virus i ulazi u statistiku kovida, a realno ta osoba nema primarno kovid, može imati neku drugu tešku bolest, smatra Lauc.
Komentirajući popuštanje mjera na početku ove školske godine rekao je kako treba razlikovati situaciju prošle godine i ove godine.
- Prošle godine smo prvi veliki val imali tek na jesen i nitko nije znao koliki je stvarni doseg ovog virusa i bojali smo se da bolnički sustav ne bude preopterećen. Danas to više nije tako, danas pouzdano znamo da ove formalne, nametnute mjere imaju razmjerno mali utjecaj na širenje epidemije, oko 15-20 posto, ali zapravo ne utječu bitno na broj osoba koje će se zaraziti. Ono što utječe na tu brojku su one mjere osobnog opreza i razumnog ponašanja. Nama više ne prijeti preopterećenje bolnica i zato više nema opravdanja da se npr. traži da djeca nose maske u školama jer će to smanjiti brzinu širenja virusa tek za 2-3 posto, ustvrdio je Lauc dodavši da maske u nekim situacijama imaju efekta npr. na tržnicama no da u zatvorenim prostorima provjetravanje daje puno bolji efekt.
Kaže kako je teško uspoređivati broj oboljelih ove i prošle godine jer ove godine puno više testiramo.
- Nedvojbeno je da imamo više zaraženih nego prije mjesec dana, epidemija se širi čitavom Europom. Ono što se čini da ovaj val već polako usporava i ja vjerujem da je ovaj val posljedica milijuna turista koji su došli u našu zemlju i donijeli virus. Ja vjerujem da ćemo sada blago usporiti i da nas čeka novi val u jesen jer je ovo virus koji ima snažnu sezonalnu prirodu. No ono što smo također vidjeli da broj zaraženih i broj oboljelih nema onu povezanost koju smo imali prošle jeseni i stoga broj zaraženih više nije onako informativan kao što je bio prije. Sve više zemalja kaže da neće više toliko testirati već će gledati koliko oboljelih ima u bolnicama, rekao je.
