Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na otvorenju Godišnje skupštine Europske federacije novinara (European Federation of Journalists Annual Meeting 2021) koja se ove godine održava u Zagrebu, u Novinarskom domu.
Pozdravivši predstavnike Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske, domaćine Godišnje skupštine Europske federacije novinara te delegate, predstavnice i predstavnike europskih novinarskih udruga i sindikata, predsjednik Milanović u prigodnom obraćanju istaknuo je slobodno, necenzurirano, istraživačko novinarstvo kao jedan od tri najvažnija elementa za razvoj demokratskih, liberalnih društava. Uz slobodno novinarstvo, to su još, kako je rekao, „slobodno sudstvo, neovisno od stranačke politike i to je slobodna akademija, akademska zajednica u kojoj će se tražiti istina razgrtati mrak i prašina, i u kojem će politička korektnost biti samo jedan od graničnika“.
„Bez ta tri elementa, organska elementa, koji su pretpostavka za kemijski balans društva - a to su neovisni, prije svega neovisni, a onda i profesionalni mediji, to je neovisno sudstvo, to je slobodna istraživačka i kritička akademija, unutar sebe i prema van kritička - nema moderne, slobodne i demokratske države“, istaknuo je predsjednik Milanović. „Moraju postojati sva tri. Društvo koje nema slobodne sudove, u kojima politika utječe na sudske procese, na progon pojedinaca, korporacija, ta država sigurno nema slobodnu akademiju, ta država sigurno nema slobodno novinarstvo. I kako god vrtite te tri komponente uvijek dođete na isto – to je pretpostavka normalnog zdravog života“, objasnio je predsjednik Milanović.
„Hrvatska nije savršena, ali ima ponešto od svega toga. Bolje je nego što je bilo, ali uvijek može, u trenutku krize, biti lošije“, rekao je predsjednik Milanović te podsjetio na stari Zakon o parničnom postupku kojim sudsku taksu državi moraju plaćati i onaj tko tuži za duševne boli, ali i onaj koji je tužen. „To više u hrvatskom zakonodavstvu ne postoji, ukinuto je 2013. Godine. Ovo govorim da se podsjetimo kako se sustavom može manipulirati, a ja ne vjerujem da je ta odredba postojala u hrvatskom zakonu zato da se napakosti tuženima nego naprosto zato da država uzme više novaca“, rekao je.
U svom obraćanju sudionicima Godišnje skupštine Europske federacije novinara, između ostalog se osvrnuo i na društvene mreže i platforme i njihov utjecaj na novinarstvo danas.
„Društvene mreže trenutno zadovoljavaju ljudsku težnju, želju i potrebu za informacijama, da budeš zasut s informacijama bez potrebe da se to kritički promišlja. To je brzo, jeftino i novinarima oduzima kruh. Novinarstvo je skupo, kvalitetno istraživačko novinarstvo košta. Ljudi koji rade taj posao trebaju biti solidno, da ne kažem vrhunski, obrazovani, trebaju im platforme, financije, putni nalozi, treba im vrijeme, strpljenje, to su dugi investicijski ciklusi“, rekao je predsjednik Milanović.
Na ovogodišnjoj Skupštini, koja se održava pod sloganom "Bolja zaštita novinara", govorit će se o poboljšanju zaštite novinara u Europi, o pritiscima na medije u regiji, progonu novinara i novinarskih udruga u Bjelorusiji te spašavanju novinarki i novinara iz Afganistana.
Europska federacija novinara najveća je organizacija novinara u Europi, a predstavlja više od 320.000 novinara okupljenih u 72 organizacije iz 45 zemalja. Skupštine EFJ-a održavaju se svake godine u drugoj zemlji članici EFJ-a, s izuzetkom prošle godine, obilježene COVID-krizom.
Osim predsjednika Milanovića na otvorenju Skupštine govorila je izaslanica predsjednika Vlade RH i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, predsjednik Europske federacije novinara Mogens Blicher Bjerregård, te u ime domaćina predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko. Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika Republike za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.
