Nakon koronakrize krenuo je gospodarskih oporavak ali i rast inflacije. Mnogi strepe da će zbog toga rasti i kamatne stope.
Guverner HNB-a Boris Vujčić gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a rekao je kako nema mjesta panici.
- Radi se o nečemu o čemu pričamo već šest godina, od 2015. godine, a to je da sada imamo rekordno niske kamatne stope. Monetarna politika ima najmanje kamatne stope u povijesti, Europska središnja banka čak negativne i kažemo da će se u jednom trenutku ta politika normalizirati i lagano će te kamate početi rasti, rekao je.
Istaknuo je da su u posljednjih 5-6 godina postigli da je sa 90 posto koliko je bio udio varijabilne kamatne stope ona pala na 38 posto.
"Nitko neće osjetiti značajan rast u kratkome roku"
- Većina ljudi ima fiksnu stopu ili donekle zaštićenu 5- 10 godina fiksnu kamatnu stopu nakon koje je varijabilna. To znači da u normalnim scenarijima nitko neće osjetiti nekakav značajan rast u kratkom roku kamatnih stopa, istaknuo je.
- Upozorio sam da zbog više stope inflacije ukoliko bi ona bila duže vrijeme visoka, onda bi moglo doći do brže normalizacije monetarne politike. To bi značilo da bi u nekim slučajevima, ako imate preostalo dospijeće kredita 20 ili više godina i da nemate nikakvu zaštitu fiksne kamatne stope, onda bi 1 postotni poen rasta kamatne stope mogao povećati ratu kredita za oko 9,5 posto.
Na upit preporučuje li onima s dugoročnim kreditima uz varijabilnu stopu odlazak u banku i transferiranje u kredit s fiksnom stopom, guverner HNB-a je rekao da je to odluka svakog potrošača i da nema generalne preporuke.
Transferiranje kredita - u fiksnu kamatnu stopu
- HNB je još 2017. izdala preporuku bankama da omogući svima koji žele varijabilnu kamatnu stopu pretvoriti u fiksnu kamatnu stopu do određenog razdoblja. To je urodilo plodom jer udio varijabilnih kamatnih stopa se značajno prepolovio.
Vujčić je rekao da novi krediti koji se uzimaju danas oko 10 posto njih je čisto varijabilna kamatna stopa, a ostali su ili fiksna, a najveći dio njih je 5-10 godina fiksni što bitno smanjuje kamatni rizik za budućnost.
Regulatorne akcije, ako dođe do situacije da se krediti ne mogu vraćati
- Ako dođemo ikada u situaciju da netko neće moći otplačivati kredite onda ćemo razmisliti o regulatornim akcijama, kojima bi omogućili produljenje dospijeća kredita, ali nismo ni blizu toj situaciji, naglasio je.
Na pitanje kako će rast cijena energenata utjecati na sve izraženiju inflaciju, guverner HNB-a rekao je da ne očekuje ništa slično onome ovome što smo vidjeli kao inflacijski pritisak ove godine.
- Energija je doprinijela sa polovicom ukupnog rasta cijena, to je najznačajniji doprinos inflaciji. Očekuje se da će se cijene energenata sljedeće godine stabilizirati ili čak blago padati. Ako bi nastavile rasti bio bi to dodatni pritisak na inflaciju, ali ne možemo očekivati u nikakvom razumnom scenariju da dođe do takvog porasta kao što smo imali ove godine, kada su s vrlo niske razine 2020. pandemijske cijene se vratile na nekakve normalne razine. Ne očekujem ništa slično onome što smo vidjeli kao inflacijski pritisak ove godine, rekao je Vujčić.
O prešutnom prekoračenju
- Želimo postići da se ljudima omogućimo otplatu, ako ima se smanjuje ili ukida minus na 12, a mi iz HNB-a predlažemo 24 ili 36 mjeseci ovisno koliki im je bio minus u odnosu na plaču.
