Ministar Tomislav Ćorić istaknuo je kako su rezultati istraživanja pokazali da u Hrvatskoj, na godišnjoj razini, nastaje čak 286.000 tona otpada od hrane, što je čak 71 kilogram po stanovniku. Kazao je i da Đuro Đaković Grupa ima perspektivu te da bi mogao postati regionalni centar za servisiranje borbenih oklopnih vozila pješaštva Bradley.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić istaknuo je kako su rezultati istraživanja pokazali da u Hrvatskoj, na godišnjoj razini, nastaje čak 286.000 tona otpada od hrane, što je čak 71 kilogram po stanovniku.
Međutim, dodao je da postoji ogroman manevarski prostor za smanjenje količina otpada od hrane.
Godišnja razina kreiranja tog otpada je oko 286.000 tona ili oko 71 kilograma po stanovniku, što je relativno velika količina, možda ne u usporedbi s nekim europskim zemljama, međutim, za našu zemlju i za našu razinu bruto domaćeg proizvoda per capita razmjerno velika, izjavio je ministar Ćorić na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio rezultate prvog takvog Statičkog istraživanja o otpadu od hrane koje je napravio Zavod za zaštitu okoliša i prirode.
Istaknuo je da su tim istraživanjem po prvi put u Hrvatskoj došli do procjena navika kućanstava, odnosno stanovništva, ali nešto šire, po pitanju otpada od hrane, a rezultati su takvi da upućuju na to "da postoji ogroman manevarski prostor za smanjenje količina otpada od hrane".
"Manevarski prostor za smanjenje ovih količina na godišnjoj razini postoji i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja s kolegama iz Ministarstva poljoprivrede u narednom razdoblju ići će prije svega u smjeru povećanja edukacije, a onda, vjerujemo, i smanjenja količina. Ovo je i okolišno pitanje, ne samo u segmentu zaštite okoliša, već isto tako i smanjenja emisija CO2, budući otpad od hrane, prema našim procjenama, dosta utječe i na emisije CO2 u Hrvatskoj", rekao je ministar Ćorić.
Duplić: Za vrijednost jestive, a bačene hrane, moglo bi se kupiti 360.000 štruca kruha
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić istaknuo je kako je istraživanjem procijenjeno da na godišnjoj razini u Hrvatskoj od 286.000 tona otpada od hrane, što uključuje i kućanstva i poslovni sektor, na kućanstva otpada značajno veći dio, čak 216.000 tona.
"Ako to raspodijelimo na stanovnike, onda ukupno po stanovniku produciramo 71 kilogram otpada. No, međutim, ako gledamo samo koliko produciraju kućanstva - to je 53,6 kilograma godišnje po stanovniku", istaknuo je Duplić.
U kontinentalnom dijelu to je 52 kilograma po stanovniku, u Dalmaciji 57 kilograma, a u Primorsko-goranskoj županiji i Istri 61 kilogram po stanovniku. To je, kaže Duplić, pokazalo da u primorskom dijelu građani znatno rjeđe obrok koji su skuhali ponovno konzumiraju i u puno većem broju slučajeva bacaju namirnicu čim vide da joj je rok došao kraju, a što nije slučaj u kontinentalnom dijelu.
Duplić je rekao da je značajan prostor za smanjenje otpada od hrane, u jestivom dijelu, odnosno u hrani koju, iako smo mogli, nismo konzumirali, nego smo je na kraju bacili i dodao da takve jestive hrane u otpadu, kada se gleda i poslovni sektor i kućanstva, ima nešto više od 105.000 tona godišnje.
To bi, dodao je, kućanstvima donijelo i određenu uštedu u kućnom budžetu, ali i smanjilo količinu otpada koji je odložen kroz miješani komunalni otpad. Kućanstva bi, kada bi se u potpunosti taj jestivi dio otpada uklonio, godišnje za četiri posto mogla smanjiti količinu miješanog otpada.
Istraživanje je pokazalo i da kod umirovljenika te građana s visokom stručnom spremom nastaju nešto manje količine otpada od hrane.
Duplić je građanima poručio da u kupovinu odlaze s planom što će kuhati, da ne rade nepotrebne zalihe, a kad kupe više toga da one proizvode koje već imaju doma upotrijebe prije novokupljenih. Također, da višak hrane smrznu te da hranu daju nekom drugom ako vide da ju neće stići upotrijebiti.
Kada se slikovito prikaže količina jestivog dijela otpada od hrane koji nastaje u Hrvatskoj to je, kaže Duplić, "4400 šlepera dužine 16 metara i nosivosti 24 tone, što je udaljenost od Zagreba do Križevaca". Dnevno bi, dodao je, mogli podijeliti 360.000 štruca kruha od 800 grama, a to znači da bi svi stanovnici Splita, Osijeka i Slavonskog Broda mogli dobiti po jednu štrucu kruha.
Đuro Đaković sada ima perspektivu
Odgovarajući na pitanja novinara, Ćorić kazao je da Đuro Đaković Grupa ima perspektivu te da bi mogao postati regionalni centar za servisiranje borbenih oklopnih vozila pješaštva Bradley.
Ćorića veseli da je plan restrukturiranja Đuro Đaković Grupe dobio verifikaciju Europske komisije.
"To otvara novu perspektivu Đuro Đaković Grupi. Taj plan podrazumijeva čitav niz aktivnosti u idućem razdoblju i na Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja je da pripremi dokumente prema Vladi Republike Hrvatske, koji bi taj plan trebali oživjeti u smislu njegove realizacije, dokapitalizacije poduzeća, smanjenja kapitala temeljem gubitaka i u konačnici unosa novog kapitala", rekao je Ćorić odgovarajući na upit novinara tijekom konferencije za medije na kojoj su predstavljeni rezultati Statističkog istraživanja o otpadu od hrane.
Dodao je da vjeruje da će se na taj način, uz češkog partnera, otvoriti i nova uspješna perspektiva kompaniji koja već desetljećima ne funkcionira na optimalan način.
Naglasio je da je ulazak svježeg stranog kapitala u Đuro Đaković, kao i u svako poduzeće u Hrvatskoj, znak da pojedina branša, odnosno pojedina industrija ima perspektivu na širem tržištu. "Mislim da je to Đuri Đakoviću bilo potrebno i prije 10,15, 20 godina", zaključio je.
Upitan ima li Đuro Đaković perspektivu postati regionalni centar za servisiranje borbenih vozila pješaštva Bradley, naglasio je kako je suradnja na Bradley vozilima vezana i uz buduće aktivnosti Ministarstva obrane i Hrvatske vojske po pitanju nabavke tih vozila.
"Uvjeren sam u to da će kolega Banožić i njegov tim iz Ministarstva obrane ali i Hrvatska vojska, temeljem analiza koje se provode na tu temu, dati konačnu riječ. Naravno da bi bilo zgodno za Đuru Đakovića da im ovo bude jedan od dugoročnijih poslova za njihovu kompaniju Specijalna vozila. Mislim da potencijal i znanje radnika Đure Đakovića postoji", naveo je ministar dodavši da se tu radi i o izvoznom potencijalu koji bi također bio dobar za tvrtku.
"Ne treba sumnjati u to da netko tko ulazi u kompaniju sa stotinama milijuna kuna želi za nju sve najbolje i što je moguće šire tržište", poručio je Ćorić.
Na Polančecovom mjestu tražio bih i moralnu satisfakciju
Novinari su ministra Ćorića pitali i za komentar oslobađajuće presude Damira Polančeca u aferi Spice s obzirom na to da je najavljeno da će tužiti državu za troškove suđenja u iznosu od oko dva milijuna kuna.
Ćorić je rekao da se ne može sjetiti kad je počeo postupak protiv Polančeca, no naveo je da jedino Polančec i njegova obitelj znaju što je sve prošao proteklih 10 i više godina.
"S obzirom na oslobađajuću presudu, da sam ja na mjestu gospodina Polančeca, učinio bih sve da dobijem moralnu i svaku drugu satisfakciju", poručio je ministar Ćorić.
Izvor: Hina/Vlada
