Premijer Andrej Plenković kazao je da se unatoč većoj stopi zaraznosti varijante omikron, bilježi 20 posto manje novozaraženih koronavirusom nego proteklog tjedna. Pozvao je na daljnje poštivanje epidemioloških mjera i cijepljenje. "Pozivam sve da se pridržavaju epidemioloških mjera jer ćemo samo kombinacijom cijepljenja i pridržavanjem mjera ostvariti rezultate da bude što manje zaraženih", rekao je.
Otvarajući današnju, 99. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je da se unatoč većoj stopi zaraznosti varijante omikron, bilježi 20 posto manje novozaraženih koronavirusom nego proteklog tjedna.
Pozvao je na daljnje poštivanje epidemioloških mjera i cijepljenje.
"Mislim da i dalje trebamo nastaviti s cijepljenjem. 2,3 milijuna ljudi u Hrvatskoj je cijepljeno barem prvom dozom, a 800.000 je cijepljenih booster dozom. Pozivam sve da se pridržavaju epidemioloških mjera jer ćemo samo kombinacijom cijepljenja i pridržavanjem mjera ostvariti rezultate da bude što manje zaraženih", rekao je.
Sastanak s čelnicima sindikata o rastu cijena energenata
Potom se osvrnuo na jučerašnji sastanak s čelnicima sindikata kojeg je ocijenio korisnim i dobrim u svjetlu izazova glede rasta cijena energenata, kao i drugih tema koje su na dnevnom redu i kroz njihovo socijalno partnerstvo i ono što se inače raspravlja na Gospodarsko-socijalnom vijeću.
Premijer Plenković je podsjetio kako je jučer održana i sjednica Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku u Hrvatskom saboru na temu terorizma, na kojem su se mogli čuti stavovi Državnog odvjetništva, policije i Sigurnosno-obavještajne agencije.
"Ja sam pojasnio stavove oko terorističkog napada na Banske dvore iz listopada 2020., o svemu što se dosad poduzelo, onome što se i dalje radi na tom slučaju kako bismo rasvijetlili u potpunosti sve okolnosti koje su do njega i dovele", rekao je.
Od ostalih tema izdvojio je sastanak s britanskim ministrom obrane Benom Wallaceom, koji je ranije ovoga tjedna boravio u posjetu Zagrebu, te sastanak s novim vodstvom Hrvatskog generalskog zbora.
Na kraju je istaknuo važnost pregovora u Neumu, koji se tiču izmjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.
"Nastavit ćemo naše napore, razgovarati s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora i vidjeti što Hrvatska još može učiniti, zajedno s drugim partnerima, da se pronađe rješenje kako bi se izbjegli scenariji koje smo imali 2006., 2010. i 2018. Tu ćemo pokazati čvrstu potporu i maksimalan angažman hrvatske Vlade", poručio je.
Krenula izgradnja zamjenskih kuća na Banovini
Nakon uvodnog izlaganja premijera Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je da je ovaj tjedan na Banovini započela izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća tehnikom montažne gradnje.
Najavio je da se sljedeći tjedan potpisuje ugovor s izvođačem radova za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća klasičnom zidanom gradnjom. "Radovi na izgradnji zamjenskih kuća nastavljaju se zadanom dinamikom, dodao je.
Medved se osvrnuo i na nekonsturkcijsku obnovu, rekavši da su nekonstrukcijski obnovljene 1332 obiteljske kuće, a na njih 1070 radovi su u tijeku. Na poslovima je angažirano 47 gospodarskih subjekata. "Plan je da se svi korisnici mobilnih kontejnera, čije su kuće označene zelenom oznakom, vrate do 1. travnja u obiteljske domove", ustvrdio je.
Kazao je i da su samoobnovom vlasnici obnovili 685 obiteljskih kuća i za te troškove koji su stvoreni u pogledu samoobnove, Ministarstvo graditeljstva izdaje rješenje temeljem kojih Središnji državni ured provodi refundiranje troškova.
U Hrvatskoj 21,68 posto manje zaraženih koronavirusom nego prošlog četvrtka
U Hrvatskoj je u posljednja 24sata zabilježeno 13.186 novih slučajeva zaraze, što je 21,68 posto manje nego prošlog četvrtka.
"U proteklih tjedan dana bilježimo određenu stagnaciju broja hospitaliziranih, međutim to je blagi porast u odnosu na protekli tjedan", rekao je Silvio Bašić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva. Prednjače KBC Rijeka, KB Dubrava i ŽB Čakovec. Ukupna popunjenost postelja je 61 posto.
Tijekom tri tjedna imamo manji interes građana za cijepljenje i stalni pritisak na zdravstveni sustav, gdje je dosta djelatnika zaraženo i izvan radnog procesa, upozorio je Bašić.
Dosad je utrošeno gotovo 5,2 milijuna doza cjepiva, a dodatnom dozom cijepljeno je 806.569 osoba ili 20 posto ukupnog stanovništva.
"Oko 1,5 milijuna ljudi dosada nije imalo nikakav imunološki dodir s virusom, što ostavlja mogućnost za njegovo širenje i pojavu težih oblika bolesti. Omikron ukazuje na dodatno imunološko slabljenje virusa, ali eventualno ukidanje mjera uzrokovalo bi ozbiljne zdravstvene posljedice, poglavito kod starijih građana, u kontekstu ukupne procijepljenosti i trenutačne stagnacije interesa za cijepljenje", kazao je Bašić.
U usporedbi s omjerom procijepljenosti i smrtnosti u drugim zemljama s približnom starošću stanovnika, danas bi u Hrvatskoj, da smo se cijepili kao Italija, vjerojatno imali upola manje umrlih, a u usporedbi sa Španjolskom za 30 posto manje.
Od 1. veljače vrijede nova pravila za izdavanje i rokove trajanja covid potvrda
Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin kazala je kako od 1. veljače vrijede nova pravila za izdavanje i rokove trajanja covid potvrda.
Potvrde temeljem PCR testa i dalje vrijede 72 sata od uzimanja uzorka, temeljem preboljenja 180 dana, a nakon booster doze 365 dana u nacionalnoj uporabi i prilikom prelaska granice.
Potvrde temeljem prve doze cjepiva od sada vrijede samo u nacionalnom zakonodavstvu i s njima nije moguć prelazak granice.
Petrijevčanin je naglasila da se preboljenje ni u jednom slučaju ne priznaje kao booster doza.
Staviti u funkciju svo raspoloživo poljoprivredno zemljište
Vlada je u drugo saborsko čitanje poslala prijedlog izmjena i dopuna zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji ide za tim da se na svom raspoloživom poljoprivrednom zemljištu obavlja poljoprivredna proizvodnja.
Predlaže se brisanje odredbi o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom dosadašnjim korisnicima, kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu zemljišta.
Prema Vladinom prijedlogu koji je predstavila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, precizira se davanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u zakup putem javnog natječaja na različite rokove, ovisno o vremenu potrebnom za povrat investicije. Predlaže se elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta.
Za ostvarivanje prava prvenstva u natječaju za zakup uvodi se bodovanje. Veći broj bodova prema Vladinom prijedlogu mogu ostvariti ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu ostvaruju višu dodanu vrijednost. Predlaže su i bodovanje domicilnosti, mladosti, ekološke poljoprivrede, pridonošenja zelenim ciljevima kao i spremnosti na udruživanje.
Maksimalna površina za zakup u Vladinom prijedlogu ne utvrđuje se kao obveza programa raspolaganja nego se ostavlja kao mogućnost jedinicama lokalne samouprave (JLS), s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta koje su predmet natječaja.
JLS-i bi prema Vladinom prijedlogu bili dužni u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona izraditi program raspolaganja, a ako su ga napravile, u roku od tri mjeseca dužne su objaviti natječaj za dugoročni zakup ili prodaju. Što se tiče županija, one više ne bi davale mišljenja o postupcima raspolaganja, ali bi sudjelovale u povjerenstvima za dodjelu.
Radi bolje kontrole postupaka raspolaganja u povjerenstvu za provedbu natječaja za zakup i prodaju, među članovima povjerenstva bio bi predstavnik Ministarstva poljoprivrede.
U odnosu na prvo čitanje, prema prijedlogu Saborskog odbora za poljoprivredu u natječajima za zakup poljoprivrednog zemljišta povećan broj bodova za domicilnost, odnosno prebivalište na području lokalne samouprave. Uvedeno je i bodovanje za uzgoj hrvatskih autohtonih pasmina i članstvo u priznatoj proizvođačkoj organizaciji.
Propisano je i da se u maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi uračunavaju sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je pojedina fizička ili pravna osoba do sada po svim zakonima dobila u zakup. Tu je i pravo prvokupa za državu za svo poljoprivredno zemljište koje je predmet prodaje, a onemogućuje se parcelacija poljoprivrednog zemljišta ispod jednog hektara zbog očuvanja poljoprivrednih površina.
Za program izravnih plaćanja za 2021. godinu 2,9 milijardi kuna
Vlada je donijela i uredbu o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja za 2021. godinu. Ukupni iznos za financiranje izravnih plaćanja za 2021. u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) je nešto viši od 2,9 milijardi kuna.
Pritom je iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) Hrvatskoj na raspolaganju 2,7 milijardi kuna, a iznos od 175 milijuna kuna se financira iz državnog proračuna.
Ministrica Vučković je podsjetila kako se ugovorom o pristupanju Hrvatske EU u desetogodišnjem razdoblju, od 2013. godine, za financiranje mjera iz programa izravnih plaćanja, udio iz državnog proračuna smanjuje te se svake godine povećava udio iz EFJP-a. Tako će se sljedeće godine program u cijelosti financirati iz toga fonda.
Plaćanja za mjere iz programa izravnih plaćanja u 2021. mogu se izvršiti avansno u razdoblju od 16. listopada do 30. studenog 2021., te u još maksimalno dva obroka, od 1. prosinca 2021. do 30. lipnja 2022. godine.
Plaćanja za mjere iz programa izravnih plaćanja za 2021. izvršena su avansno u studenom prošle godine u iznosu od 1,6 milijardi kuna, a preostali dio plaćanja će početi u veljači, rekla je Vučković.
Izmjene zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
Prijedlogom novog Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija uvodi se mogućnost priznavanja poslije-srednjoškolskog obrazovanja koje nije dio sustava visokog obrazovanja i predaje se u nadležnost Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Važećim Zakonom nije, naime, usklađena kategorija priznavanja reguliranih profesija inozemnih obrazovnih kvalifikacija, a zakon nije usuglašen ni sa strateškim dokumentima EU te je stoga bilo potrebno pristupiti izradi novog prijedloga, objasnio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Ishod ovog postupka bit će mišljenje o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji koje je predviđeno kao neupravni akt, a to će poprilično olakšati postupak pristupanja tržištu rada kvalitetnoj radnoj strani te omogućiti zaštitu od nekvalitetnih kvalifikacija, rekao je.
Postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija radi pristupa tržištu rada i nastavka obrazovanja propisano ovim Zakonom provode nadležne sektorske agencije (Agencija za znanost i visoko obrazovanje - AZVO, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih - ASOO te Agencija za odgoj i obrazovanje - AZOO).
Izmjenama se predlaže i da se postupak priznavanja razine inozemne obrazovne kvalifikacije provodi ubuduće samo jednom u okviru upisnog postupka pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, odnosno na visokim učilištima.
Sada se, naime, provode dva postupka - postupak priznavanja provodi se odvojeno od postupka upisa, što predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje, objasnio je ministar.
Uvodi se i automatsko priznavanje razine za kvalifikacije visokih učilišta koje je vanjski vrednovala agencija koja je članica Europskog registra za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju ili koje proizlaze iz kvalifikacijskih sustava koji su povezani s europskim kvalifikacijskim okvirima.
Automatsko prepoznavanje razine ne znači i automatski upis već odluku o upisu donosi visoko učilište, naglasio je Fuchs.
Priznavanje dijela obrazovanja provedenog u inozemstvu radi nastavka obrazovanja u Hrvatskoj provodili bi za razdoblje osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se želi nastaviti obrazovanje te visoka učilišta za razdoblje visokog obrazovanja.
Uvodi se i postupak vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija osoba pod međunarodnom i supsidijarnom zaštitom koje nisu u mogućnosti dostaviti dokaze o stečenoj kvalifikaciji.
Odbačeni navodi iz prijedloga za iskazivanjem nepovjerenja ministru Horvatu
Vlada je odbacila navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darku Horvata, a on je nakon sjednice Vlade rekao da će očitovanje, koje sadrži pet poglavlja, iznijeti na saborskoj sjednici.
Prijedlog je odbijen "vrlo jasno i vrlo rezolutno", izjavio je ministar Horvat novinarima nakon što je Vlada sa sjednice Hrvatskom saboru uputila očitovanje na prijedlog 62 oporbena zastupnika, nezadovoljnih brzinom obnove nakon potresa, za pokretanje pitanja njegova povjerenja.
"Nakon sastanka i pune podrške stranaka vladajuće koalicije, mislim da je svaka sljedeća riječ suvišna", dodao je Horvat.
Konkretne brojke vezane uz obnovu, rekao je, iznijet će u saborskoj raspravi. Kroz pet poglavlja u saborskoj ću raspravi argumentirano sve iznijeti, ustvrdio je.
Novinari su ga pitali je li razmišljao o podnošenju ostavke, a Horvat je poručio da "nema potrebe u ovom trenutku za bilo kakve ostavke, niti je to bilo tko tražio".
"Dinamika obnove iz tjedna u tjedan je brža i efikasnija i siguran sam da će sve ono što je dano kao obećanje, vrlo brzo na samom terenu i vidjeti", zaključio je.
Ožujak posvećen borbi protiv raka debelog crijeva
Usvojen je i Prijedlog odluke o proglašenju mjeseca ožujka „Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj“.
Državni tajnik Silvio Bašić izvijestio je da je rak debelog i završnog crijeva jedan od vodećih uzroka smrtnosti i pobola u svijetu, a u Republici Hrvatskoj je rak debelog crijeva drugi uzrok smrtnosti od zloćudnih novotvorina.
U ukupnom broju novooboljelih od raka, oko 15 % muškaraca i 13 % žena oboli upravo od raka debelog crijeva, a godišnje se otkrije oko 3.500 novooboljelih.
Bašić je naglasio da se bolest može otkriti u početnom stadiju kada su izgledi za izliječenje veliki te je stoga potrebno podizati svijest o mogućnostima prevencije raka debelog crijeva kako među liječnicima i zdravstvenim osobljem, tako i među građanima svih dobnih skupina.
"Ranim i pravovremenim otkrivanjem ili sprječavanjem bolesti omogućava se bolja kvaliteta života te dulje preživljavanje, odnosno doživljavanje očekivane dobi", dodao je.
Istaknuo je da je okviru provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva potrebno dodatno informirati građane o probiru i ovoj bolesti te intenzivirati edukaciju, ali i cjelovitu kampanju kojom će se popularizirati ovaj preventivni program kako bi se povećao odaziv građana na isti.
Bašić je rekao i da su brojne europske i svjetske organizacije dogovorile da se mjesec ožujak posveti borbi protiv raka debelog crijeva.
Izložba Korijeni i krila, Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču u Klovićevim dvorima
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad izložbom - Korijeni i krila, Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893. - 1903., koju organizira Galerija Klovićevi dvori.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Ivica Poljičak kazao je da je Vlaho Bukovac središnja je ličnost hrvatske likovne moderne umjetnosti, a izložba se održava povodom obljetnice stote godišnjice smrti. Prva izložba održana 2018., obradila je Bukovčev rad od amaterskih početaka dok ova druga izložba pokazuje život i opus umjetnika nastao u Zagrebu kada i postaje središnja ličnost kulturnog života, ali i veliki mentor mladim slikarima. Također će se obraditi i opus nastao u rodnom Cavtatu, kao i europskom umjetničkom središtu Beču.
Za vrijeme trajanja izložbe održat će se i međunarodni simpozij u suradnji s Institutom za povijest gdje će znanstvenici i ugledni povjesničari razmjenjivati i produbiti dosadašnja znanja o ovom velikom umjetniku.
Prezentacija rada jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara rezultat je suradnje s brojnim značajnim institucijama kao i privatnim vlasnicima djela te izložba predstavlja djela koja su do sada bila rijetko ili nikada izlagana.
Izvor: Vlada/Hina
