Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na "Danu poduzetnika 2024.", tradicionalnom godišnjem okupljanju poduzetnika u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca.
Istaknuo je da je tijekom proteklih godina, unatoč brojnim krizama, Hrvatska ostvarila jako dobre rezultate i među onim je zemljama Europske unije koje imaju najbrži gospodarski rast. To je rezultat rada hrvatskih poduzetnika i radnika, ali i okvira koji je Vlada nastojala pružiti svima koji djeluju na hrvatskom tržištu.
Podsjetio je da je Vlada pravovremenim mjerama potpore u krizama isplatila građanima i gospodarstvu gotovo 8 milijardi eura.
Pritom je provodila i brojne konkretne reforme koje su omogućile ne samo opstanak u vremenu krize, u smislu očuvanja socijalne kohezije, radnih mjesta i poslovanja poduzeća, nego i ostvarenje velikih strateških postignuća.
Suradnja Vlade i HUP-a u području obrazovanja i tržišta rada
U vrijeme Covid krize, podsjetio je, država je praktički isplatila plaću za svakog drugog radnika u Hrvatskoj, što je potez bez presedana.
Hrvatska udruga poslodavaca je Vladin socijalni partner, uz sindikate, kazao je premijer istaknuvši kako Vlada cijeni njihov doprinos i inicijative.
Posebno je pozdravio inicijativu za ravnopravnost kazavši kako je ona u potpunosti na tragu novih izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima.
Sa zanimanjem će, dodao je, uzeti u obzir inicijative koje HUP predstavlja danas kroz Kompas, sveobuhvatni instrument koji sadrži brojne preporuke, mjere i alate za ubrzanje rasta.
Vlada želi nastaviti s HUP-om suradnju u području obrazovanja i tržišta rada, gdje ideje HUP-a iz prakse mogu pomoći Vladinim politikama.
Dosad provedeno više od 400 mjera rasterećenja gospodarstva
Istaknuo je i zajednički rad kroz Gospodarsko-socijalno vijeće koje je, sada već devetu godinu, jako dobro strukturirano i puno povjerenja između sva tri aktera.
Kroz dijalog u proteklih osam godina, dodao je premijer, provedeno je više od 400 mjera rasterećenja hrvatskog gospodarstva.
Moderniziran je i zakonski okvir za unaprjeđenje tržišta rada, a razvija se i obrazovni sustav koji je prilagođen potrebama gospodarstva čemu pridonosi više od 25 centara izvrsnosti, posebice kada je riječ o strukovnom obrazovanju.
Unaprjeđuje se i novi Zakon o strancima, što je tema koja je posebno važna i politički gledano, ali i što se tiče zadovoljavanja svih potreba tržišta rada.
Takav okvir na kojem zajednički rade svi socijalni partneri Hrvatsku treba učiniti i pouzdanom i privlačnom i pristupačnom za poslovanje domaćih i stranih gospodarskih subjekata, poručio je premijer Plenković.
Također, time se pridonosi i kreiranju radnih mjesta u budućnosti, a pritom su fleksibilnost, prilagodljivost i praćenje globalnih trendova ključevi uspjeha, pogotovo malih i otvorenih ekonomija kao što je hrvatska. Zato će se povećavati ulaganja u istraživanje i razvoj te raditi na inovativnosti i konkurentnosti ljudskih potencijala i proizvodnje.
U svom govoru premijer Plenković posebno je istaknuo tri aspekta - makroekonomski okvir, daljnji razvoj poslovnog okruženja te prepoznavanje europskih i globalnih trendova.
Hrvatsko gospodarstvo među najbrže rastućim u Europskoj uniji
Hrvatska će ove godine ostvariti rast od 3,6 posto, naveo je premijer govoreći o makroekonomskom okviru, što je rast čak do četiri puta viši od nekih drugih članica EU-a.
U idućoj godini projicira se rast od 3,2 posto, u 2026. rast od 2,8 posto i u 2027. rast od 2,6 posto.
Inflacija bi u ovoj godini trebala iznositi maksimalno 3 posto.
Udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine trebao bi biti 57,4 posto. Naglasio je da je Vlada, nakon krize Covida-19 kada je zbog svih mjera i ograničenja javni dug porastao, u samo tri godine taj udio smanjila za čak 30 postotnih bodova, što nikom drugom nije pošlo za rukom.
Što se tiče apsolutnog BDP-a, premijer je istaknuo kako on danas iznosi 86,4 milijarde eura, a za usporedbu iznio podatak iz 2016., na početku prvog mandata ove Vlade, kada je iznosio 47 milijardi eura.
Očekuje se, dodao je, da će na kraju iduće godine apsolutni BDP biti 92,4 milijarde eura.
Kada je riječ o BDP-u per capita, on je 2016. bio 11.100 eura, a krajem ove godine bit će 22.400 eura, što je vrlo mjerljiv i jasan pokazatelj rasta hrvatskoga gospodarstva, rekao je premijer Plenković.
Država je pokazala društvenu odgovornost bez presedana, važno je da to učine i svi drugi akteri na tržištu
Vlada je nastavila regulirati građanima i gospodarstvu cijene energenata - naftnih derivata, plina i struje, što je omogućilo da svi skupa kroz krizu prođemo sa što manje udaraca.
Pritom je država, naglasio je premijer, pokazala veliku društvenu odgovornost bez presedana.
No, dodao je, u tim okolnostima važna je društvena odgovornost i svih drugih aktera, a osobito onih koji u tržišnom gospodarstvu određuju cijene. I to, naglasio je, na način da svojim potezima ne pridonose društvenoj nejednakosti radi stvaranja ekstra profita jer se time čini šteta i društvu i hrvatskom gospodarstvu, a posebice onima koji su najranjiviji među nama.
"Jer ako je Vlada kroz sve krize pomogla i poslodavcima da ostanu na nogama i radnicima da zadrže radna mjesta redistribucijom novca hrvatskih poreznih obveznika, onda se očekuje od svih da daju svoj doprinos i suprotstave se onima koji u gospodarstvu neopravdano dižu cijene iznad razumnih okvira", poručio je premijer Plenković.
Iako živimo u tržišnom gospodarstvu i desetljećima smo daleko od dogovorne ekonomije, jednako tako u ovako velikim krizama moramo voditi računa da svatko treba dati svoj doprinos i suzdržat se od dizanja cijena više nego je to potrebno.
Dinamiziranje tržišta kapitala izdavanjem obveznica i trezorskih zapisa za građane
Vlada je, uz odgovorno upravljanje javnim financijama, odlučila napraviti iskorake koji su dinamizirali tržište kapitala.
Naime, omogućila je građanima ulaganje u državne vrijednosnice, što je rezultiralo izdavanjem dva kruga obveznica i upisivanjem pet krugova trezorskih zapisa, podsjetio je predsjednik Vlade.
Time je mobilizirano šest milijardi eura štednje hrvatskih građana, dodao je, koji su poslali poruku povjerenja u državu i javne financije.
Zahvaljujući takvom potezu, država je isplatila 200 milijuna eura kamata hrvatskim građanima, koje bi inače platila bankama.
Dizanje ekonomskog standarda hrvatskih građana
Premijer se osvrnuo i na podatke o rastu plaća, istaknuvši da je prosječna neto plaća u proteklih osam godina podignuta za 77 posto, sa 749 eura u 2016. na 1.322 eura danas.
U tom je kontekstu podsjetio i na najveću reformu plaća u sustavu državne i javnih službi.
Vlada, dodao je, svjesno i konzistentno diže minimalnu plaću i to tako da se to osjeti. Zadnje povećanje diže minimalnu plaću na 970 eura bruto. Ali, dodao je, to je napravljeno uz kompenzacijske mjere za poslodavce koji imaju najveći broj radnika koji su na minimalnoj plaći.
Hrvatski zavod za zapošljavanje, dodao je, pripremio je čitav niz mjera koje će olakšati tranziciju onim industrijama gdje se isplaćuje najviše minimalnih plaća.
Sve je to, nastavio je, u cilju hvatanja koraka s razvijenijim članicama Europske unije i dizanja ekonomskog standarda hrvatskih građana.
Investicijski kreditni rejting prvi puta na razini A prema sve tri svjetske agencije
Govoreći o kreditnom rejtingu, premijer Plenković podsjetio je da je na početku prvog mandata ove Vlade taj rejting bio na neinvesticijskoj razini.
Danas je taj rejting investicijski, na razini A prema sve tri svjetske kreditne agencije, dodao je istaknuvši da nam je agencija Moody's, inače najkonzervativnija u svojim procjenama, podigao rejting dva puta za čak dva stupnja, što nakon Covid krize nije uspjelo baš nikom drugom.
Kako bi ilustrirao važnost kreditnog rejtinga, premijer Plenković iznio je podatak da je, primjerice, 2015. servisiranje kamata javnoga duga iznosilo 3,5 posto BDP-a, a danas iznosi 1,5 posto BDP-a.
Figurativno govoreći, da nema ovakvog kreditnog rejtinga, na servisiranje kamata otišla bi sredstva koja sada odlaze na modernizaciju Hrvatske vojske.
"Uštedjeli smo 2 posto BDP-a, a to je onaj cilj koji smo kao NATO saveznica ispunili u ovom proračunu", naglasio je.
Rasterećenje gospodarstva vrijedno 2 milijarde eura
Što se tiče provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska među najbržima u Europskoj uniji.
Jedina je, naglasio je, ispunila sve reforme i indikatore na vrijeme.
Tih 10,5 milijardi eura dalo je dodatni zamah hrvatskom gospodarstvu i investicijama, poručio je.
Kada je riječ o strukturnim izazovima, predsjednik Vlade kazao je da su Vlada i HUP na istom tragu u pogledu rasterećenja, fleksibilnijeg tržišta rada, usklađivanja obrazovanja s potrebama gospodarstva te održivoga razvoja.
Podsjetio je da je administrativnim i poreznim rasterećenjima smanjila opterećenje za 2 milijarde eura.
Najavio je i novi akcijski plan s nove 103 mjere vrijedan 265 milijuna eura.
Omogućiti kvalitetnu integraciju stranih radnika, a njima prava i dostojanstven život
Novim Zakonom o radu omogućeno je bolje prilagođavanje radnih uvjeta suvremenim gospodarskim potrebama, kazao je Plenković govoreći o fleksibilizaciji rada.
Pritom je naveo da je trenutno u Hrvatskoj rekordno visoka zaposlenost, uz nikada manji broj nezaposlenih koji iznosi između 4 i 5 posto.
Stoga su poslodavci, da bi namirili potreban broj zaposlenih, u prilici da posegnu za stranim radnicima.
Zato je bitno, naglasio je, da novim Zakonom o strancima omogućimo kvalitetnu integraciju stranih radnika, a njima prava i dostojanstven život.
Ulaganja u obrazovni sustav vrijedna 2,7 milijardi eura
U kontekstu usklađenosti obrazovanja s potrebama tržišta rada, premijer je podsjetio na investicijski ciklus u obrazovanje bez presedana, od vrtića, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, do visokog obrazovanja, vrijedan 2,7 milijardi eura.
Jedan od ciljeva toga ciklusa je da 2027. sva djeca u osnovnim školama idu u jednosmjensku nastavu, a da 2030. svako dijete ima zajamčeno mjesto u vrtiću.
"Investicija u više od 800 vrtića diljem Hrvatske je investicija mega razmjera koja mijenja položaj djece", naglasio je premijer.
A što se tiče kurikulima, oni su napravljeni tako da mladi ljudi steknu široko opće obrazovanje i nužna specifična i specijalizirana znanja te da onda mogu biti kvalitetni za svoje poslodavce u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
U posljednjih 8 godina 22 milijarde eura ulaganja, pola od svih ukupnih ulaganja od 1993.
U zadnjih osam godina u Hrvatskoj, podsjetio je premijer Plenković, bilo je 22 milijarde eura ulaganja, što je pola od ukupnih ulaganja od 1993. naovamo.
Izmjenama Zakona o poticanju ulaganja sniženi kriteriji visine registrirane stope nezaposlenosti bit će preduvjet za korištenje bespovratne novčane potpore za otvaranje novih radnih mjesta, ali i za kapitalne troškove projekta.
Apsolutni iznosi za kapitalna ulaganja podignuti su sa 500 tisuća na milijun eura, s milijun na sva milijuna eura, a kreće i nova potpora za poduzetnike koji će ulagati u projekte prijelazom na klimatski neutralno gospodarstvo. Oni mogu računati na povećanje bespovratne novčane potpore za otvaranje novih radnih mjera za 50 posto.
Usklađuje se i izračun porezne osnovice za primjenu umanjenja stope poreza na dobit pri izračunu porezne potpore za ulaganje.
Ravnomjerno razvijamo Hrvatsku
Razvoj četiri NUTS2 regije omogućuje da svaka županija iskoristi svoj potencijal, kazao je premijer Plenković podsjetivši da je Vlada ispravila ranije nepravde u sustavu podjele na dvije regije.
Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, koji se provodi već osam godina, osim kanaliziranja 3 milijarde eura u taj dio Hrvatske, sada je počeo svojim okvirom omogućavati privlačenje stranih ulagača, poput primjerice američke kompanije Jabil koja je nedavno otvorila svoj pogon u Osijeku.
Govoreći dalje o ravnomjernom razvoju Hrvatske, premijer Plenković naveo je i milijardu eura koja je trenutno mobilizirana iz Integriranih teritorijalnih ulaganja.
Najavio je donošenje Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva čiji su ciljevi rast produktivnosti gospodarskih subjekata, zelena i digitalna tranzicija, održivi inovativni razvoj visokih tehnologija i industrije te veća međunarodna konkurentnost.
Osvrnuo se i na proračun za iduću godinu, kazavši da su njegovi prioriteti povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja, veće investicije, otpornost na krize, demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija i obrazovanje.
Izdvojio je jednu od demografskih mjera, a to je povećanje jednokratne naknade za novorođeno dijete za sto posto, s 309 na 618 eura. Majkama se za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta zadržava puni iznos plaće do najviše 3.000 eura.
Podsjetio je da je prije osam godina taj iznos bio 335 eura, što ovaj porast čini čak deset puta većim.
Sigurnost i diverzifikacija opskrbe ključnim energentima
Što se tiče globalnih okolnosti, predsjednik Vlade je rekao da su one i dalje itekako izazovne.
Upravo u tom kontekstu, naglasio je, moramo dobro prepoznati hrvatsku nišu.
Kada je riječ o energetskoj sigurnosti, hrvatski je položaj dobro osiguran, dodao je. Imamo i naftni terminal i LNG terminal za prirodni plin, a što je ocijenio najdalekovidnijom odlukom njegove Vlade iz prvoga mandata.
"I kad je riječ o nafti i kad je riječ o plinu osigurali smo potpunu sigurnost i diverzifikaciju opskrbe ključnim energentima", naglasio je.
S obzirom da će se, do 2040., doseći vrh svjetskih rezervi ugljena, nafte i plina, s vremenom će cijene tih energenata biti više.
Stoga se važno brzo prilagoditi tako velikoj promjeni kada je riječ o energentima ulaganjem u obnovljive izbore energije, ali i drukčijim načinom rada, života i proizvodnje.
Zato će Vlada, najavio je, u godinama koje dolaze voditi puno računa o energetskoj politici.
Članstvom u OECD-u, organizaciji najrazvijenijih, zaokružit ćemo međunarodno pozicioniranje Hrvatske
Što se tiče međunarodnog pozicioniranja Hrvatske, naglasio je premijer Plenković, Hrvatskoj još samo preostaje ući u članstvo OECD-a, a s obzirom na dobar tijek pregovora očekuje se da će se to ostvariti do ljeta 2026.
"Time ćemo, u smislu međunarodnog političkog, gospodarskog i sigurnosnog pozicioniranja, učiniti baš sve što smo mogli učinit", poručio je.
Iako nije toliko medijski prisutan i atraktivan, dodao je, proces pregovora s OECD-om je dugotrajan i zahtjevan, ali i jako bitan jer se radi o jednom fine-tuningu hrvatskih politika.
U toj su organizaciji, istaknuo je premijer, odlikaši - najbogatiji, najrazvijeniji, najobrazovaniji i najdemokratskiji.
Na kraju svog govora premijer je izrazio želju da zajedno ostvaruju ciljeve te da HUP pomogne Vladi u njihovoj realizaciji.
"Odlučni smo raditi za hrvatsko gospodarstvo i za hrvatske građane jednako predano kao i do sada. Koliko god izazovi pred nama bili zahtjevni, sada imamo puno iskustva i znanja pa i dijaloga koji nam pomaže da se bolje razumijemo i da jedni drugima pomažemo jer svi radimo za isti tim, a naš tim se zove Hrvatska", zaključio je.
Premijer Plenković na Danu poduzetnika: Svi radimo za isti tim, a naš tim se zove Hrvatska
