Diljem Međimurja obilježen 9. siječnja – Spomendan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom

Diljem Međimurja obilježen 9. siječnja – Spomendan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom

Međimurje obilježava 9. siječnja, jedan od najvažnijih datuma svoje povijesti – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom. Dan je to kada je na velikoj narodnoj skupštini na Franjevačkom trgu u Čakovcu, zajedništvom oko 10.000 Međimuraca, izglasana i donesena odluka o odcjepljenju od mađarske države. Hrvatski je sabor 2005. godine, na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara, 9. siječnja proglasio Spomendanom, a ovaj se dan diljem Međimurja obilježava nizom događanja i svečanosti.

I ovogodišnje je obilježavanje u Međimurskoj županiji započelo polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, prvo u Macincu, Vratišincu i Prelogu, a potom i u Čakovcu.

Položeni vijenci i zapaljene svijeće kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu

U prijepodnevnim satima položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, jednog od najzaslužnijih Međimuraca prilikom oslobođenja. „Pozdravljam Vas u ime općine Nedelišće na obilježavanju 101. godišnjice pripojenja Međimurja matici zemlji Hrvatskoj, u događaju u kojem je ključnu ulogu imao dr. Ivan Novak, ispred čije rodne kuće se svake godine okupljamo kako bismo mu zahvalili na doprinosu što je Međimurje dio Hrvatske, dio slobodnog Europskog uređenja. Odlukom velikih europskih sila Međimurje je nakon 1. svjetskog rata pripojeno Mađarskoj, čime međimurski narod nije bio zadovoljan. Na Badnjak 1918. godine hrvatske vojne sile ušle su u Međimurje, a upravo dr. Ivan Novak ih je okupio te inicirao pokret za oslobođenja Međimurja, što je rezultiralo velikom narodnom skupštinom na Franjevačkom trgu u Čakovcu gdje su Međimurci jednom zauvijek rekli da se ne osjećaju djelom Mađarske.“, istaknuo je Željko Kacun, zamjenik načelnika općine Nedelišće, koji je uz načelnika Darka Daniju, zamjenika načelnika Nikolu Novaka te predsjednika Općinskog vijeća Ljudevita Bošćaka, položio vijenac i zapalio svijeću podno spomenika, uz nazočnost mještana te izaslanstva Županije predvođene međimurskim županom Matijom Posavcem te zamjenikom Josipom Grivcem .

Čelništvo Općine Vratišinec prisjetilo se doprinosa dr. Vinka Žganca

Izaslanstvo Međimurske županije i predstavnici javnog života, na čelu s načelnikom Zdravkom Mlinarićem te njegovom zamjenicom Milenom Granatir u Vratišincu su se prisjetili dr. Vinka Žganca, koji je dao nemjerljiv doprinos pripojenju Međimurja matici zemlji. Žgančeve “Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja” odigrale su ključnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu te je navedeno djelo bilo jedno od glavnih dokaza pripadnosti Međimurja ostatku hrvatskih zemalja. „Dr. Vinko Žganec bio je hrvatski etnomuzikolog, melograf i akademik te jedan od najznačajnijih hrvatskih zapisivača narodnih plesova, pjesama, obreda i običaja rođen u Vratišincu. Kroz svoj život na mnoge je načine iskazivao ljubav prema voljenom Vratišincu i Međimurju. Ovo je prilika da još jednom našem sumještaninu zahvalimo za sve što je učinio za Međimurje i hrvatski narod.“, kazao je Zdravko Mlinarić, načelnik Općine Vratišinec.

Uz svetu misu, položeni vijenci u Prelogu i Čakovcu

Spomendan je obilježen i u Prelogu, gdje su predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina i gradski vijećnici položili vijenac na grob Juraja Lajtmana, svećenika, pisca i vođe međimurskih intelektualaca i narodnog borca hrvatskog naroda. „Pred 1. svjetski rat, bio je uz Luku Purića, dr. Ivana Novaka, Ignaca Lipnjaka i dr. Vinka Žganca jedan od najustrajnijih i najzasluženijih pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave. Kao župnik, najprije je djelovao u Daruvaru, a potom u Kotoribi, gdje je, utemeljivši hrvatski pjevački zbor, razvio vrlo široku kulturnu aktivnost među međimurskim Hrvatima. Juraj Lajtman bio je vrlo aktivan i u cecilijanskom pokretu, a godine 1912. zajedno s  Kuharom i Lipnjakom sastavio je i tiskao u Zagrebu glasoviti molitvenik na hrvatskom jeziku za međimurske Hrvate „Jezuš ljubav moja“. Bio je i suradnik Katoličkog lista, a u Kalendaru katoličkog pučkog saveza pisao je o događajima iz 1918. godine. Bio je član Hrvatskog odbora Narodnog vijeća za Međimurje, koje je radilo na priključenju Međimurja Hrvatskoj.“, poručio je predsjednik Gradskog vijeća Đuro Ujlaki.

Na čakovečkom groblju u Mihovljanu vijenci su položeni kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka, a počast su mu odali izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Predsjednika Hrvatskog sabora, gradonačelnik grada Mursko Središće i saborski zastupnik Dražen Srpak, župan Međimurske županije Matija Posavec sa zamjenicima Sandrom Herman i Josipom Grivcem, predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Mario Medved, predstavnici Policijske uprave međimurske, Matice hrvatske – Ogranak Čakovec na čelu s predsjednikom Ivanom Pranjićem, predstavnici Zrinske garde Čakovec na čelu s predsjednikom Đurom Belom, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“,  županijski vijećnici i sugrađani.

Zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Mario Medved istaknuo je da je 9. siječnja jedan od najvažnijih događaja u međimurskoj povijesti: „Tog se dana prije 101 godinu u Čakovcu okupilo najviše ljudi ikad, koji su demokratski i aklamacijom odlučili da je jedina moguća budućnost Međimurja i Međimuraca ona u okviru Hrvatske. Čuvajmo našu povijest i ponosimo se ulogama naših predaka, ostavimo našoj djeci i generacijama koje dolaze u nasljeđe sjećanje na ljude i događaje zahvaljujući kojima živimo u slobodnoj Hrvatskoj.“

Svečanost obilježavanja nastavljena je misnim slavljem u čakovečkoj župnoj crkvi sv. Nikole biskupa koje je predvodio gvardijan Željko Železnjak. „Okupili smo se kao 1919. godine kada je upravo pred ovom crkvom pročitana Rezolucija o pripojenju Međimurja Hrvatskoj. Uz mnoge domoljube, za oslobođenje Međimurja zaslužni su i mnogi svećenici koji se unatoč progonima i prijetnjama nisu pokolebali, već su propovijedali na hrvatskom jeziku, čuvali hrvatski jezik i nacionalnu kulturnu baštinu. Događaji 1919. godine moraju nam ostati duboko u sjećanju jer su u tom razdoblju Međimurci pokazali zajedništvo, vjeru i vrijednosti koje su naši branitelji pokazali i 90-ih godina, a te vrijednosti moramo njegovati i danas.“

Koncert u povodu obilježavanja Spomendana 9. siječnja održao je ispred crkve svetog Nikole biskupa u Čakovcu Mirko Švenda Žiga.

 

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.