Predsjednik Milanović u Kninu: Hrvatska je svoj put prošla teško i ništa nije dobila besplatno

„Više puta sam se pitao zašto svake godine dolazimo ovdje na ovo isto mjesto i svake godine imamo uvijek nešto isto, ali i nešto novo za reći. Što je to toliko jako i koliko će nas dugo to vući i voditi - je li to ljudska težnja i strah od zaborava, jeza od ispraznosti koja nas sve čeka kada nas zaborave? Jesu li to poruke koje s ovoga mjesta treba odašiljati uporno, katkad čovjeku se čini i uzaludno? Međutim nije uzaludno,“ rekao je na početku svog govora Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović u Kninu gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 27. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“.

 „U mnoštvu poslovica koje je smislio narod i onih koje su smisli pravnici svojom prazninom i besadržajnošću upravo odjekuju one pravničke, a među njima više nego ijedna – „onaj tko previše dokazuje taj ne dokazuje ništa, onaj tko ne dokazuje ništa, taj šuti, onaj koji šuti, taj se brani šutnjom, a taj koji se brani šutnjom, u pravilu na kraju nastrada“, rekao je Predsjednik Republike te dodao kako to ne pretpostavlja krivnju jer Hrvatska se nema od čega braniti. „Hrvatska je svoj put prošla teško i ništa nije dobila besplatno, nego skupo uz visoku kamatu, svjesni kako je ova zemlja na kraju krajeva jedino bitna nama, da je jedino nama stvarno stalo i da su svi drugi obični promatrači. To naravno ne znači neprijatelji“, poručio je.

 Govoreći o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i pokušajima pregovora posljednjih 30 godina, ponovo je naglasio kako je u svakom trenutku potrebno ponavljati da je Hrvatska jamac Daytona i potpisnik Daytona. „Međutim nije dovoljno da budemo jamci i da se zalažemo. Ljudi koji su dali svoje živote i zdravlje za Hrvatsku, uvjeren sam u to, očekivali su više. Očekivali su da naša država bude i instrument ostvarenja naših ciljeva, naših pravednih čežnji i da se time služimo kada je potreba. Sada je potreba,“ istaknuo je predsjednik Milanović.

 „Hrvatski narod u BiH ne samo da je obespravljen, nego ga se i vrijeđa, vrijeđa se i ljude koji su vodili ovu zemlju. Hrvatsku se prokazuje kao kolijevku zajedničkog zločinačkog poduhvata i to rade isti oni ljudi koji su od Hrvatske dobivali najviša moguća odlikovanja za suradnju u ratu. To je zaboravljeno. Hrvatska su tu mora suprotstaviti“, rekao je, dodavši kako Hrvatska nije samo pasivni promatrač, nego aktivni pripadnik međunarodne zajednice te da nije ušla u Europsku uniju i NATO savez kako bi koristila novac iz fondova nego „da bismo naše instrumente koji stoje na raspolaganju onda kada je bitno, koristili u svom interesu i u prkos onima koji nas žele obezvrijediti.“

 Govoreći o situaciji u kojoj se Hrvatska nalazila 1995. godine, kada joj se nudio mirovni sporazum „Z-4“, predsjednik Milanović poručio je: „Taj plan za Hrvatsku nije bio povoljan. Migom sudbine, tvrdoglavošću, ohološću onih koji su za sebe mogli dobiti više i bolje, oni koji to nisu prihvatili i tu su na djelo stupili oni najbolji među nama, oni najhrabriji.“ Predsjednik Milanović dodao je kako je Hrvatska mogla izgledati i drukčije i da bi tadašnja vlast na to i pristala.

 „Međutim, okolnosti su bile takve, povijest je bila takva da su na scenu stupili oni, koji možda i dan prije Operacije nisu znati što će se dogoditi jer ona je bila veliki rizik, velika neizvjesnost. To danas izgleda jednostavno, banalno, rutinski osloboditi ovoliki prostor od neprijatelja u roku od nekoliko dana. Treba zapamtiti i biti svjestan te stalno imati pred očima činjenicu da Hrvatska vojska tada nije imala streljiva za više od dva tjedna borbe, a trebalo je djelovati brzo, sačuvati ljude u uvjetima međunarodnog embarga i u stalnom strahu od sankcija,“ rekao je predsjednik Milanović.

 „I zato kad danas slušam laži i bezobrazluke o tome kako Hrvatska ima nekakve projekte i planove u BiH, idemo biti malo jasniji dame i gospodo – nije Hrvatska vojska omogućila Dayton, nego ga bez Hrvatske vojske ne bi bilo! Ni hvala za to nije rečeno. Ne samo da nije rečeno ni hvala, nego nas se dan danas sumnjiči kao okupatore i kao tipove loših namjera. Daytonski sporazum je sporazum o podijeli vlasti i moći, u kojem je kao zalog mira i prestanak rata, precizno, pravnički i politički definirano koga što ide i tko na što ima pravo. To se danas bezobrazno obezvrjeđuje i tome se moramo suprotstaviti i stalno naglašavati da to radimo mirnim sredstvima, civilizirano, ali glasno. Da se ne branimo šutnjom,“ poručio je te naglasio kako su argumenti i instrumenti na hrvatskoj strani.

 „Da se hrvatski glas ima čuti, da se hrvatska prava i pravice, ona temeljna prava imaju poštivati. To je zadatak ove generacije političara. Hrvatska danas više nije taoc ničega i ničija. Nemamo se čega stidjeti. Vjerujem da ljudi koji su dali život za Hrvatsku ne bi bili nesretni,“ zaključio je predsjednik Milanović te svim građankama i građanima čestitao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.  

Osim predsjednika Milanovića na središnjoj svečanosti govorili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i umirovljeni general pukovnik Mladen Markač.

Prije središnje svečanosti predsjednik Milanović položio je vijenac i zapalio svijeću ispred Spomenika hrvatske pobjede “Oluja 95“. Uz predsjednika Milanovića bili su predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić, načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj, pročelnik Kabineta Predsjednika Republike Bartol Šimunić, savjetnik Predsjednika Republike za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić, posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković, glavni tajnik Ureda predsjednika Republike Dinko Suton, pročelnik Vojnog ureda Kabineta za obranu i nacionalnu sigurnost kontra-admiral Predrag Stipanović i pobočnik Predsjednika Republike brigadir Vlado Čulina.

Na ceremoniji polaganja vijenaca i paljenja svijeća Predsjedniku Republike i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga Republike pridružili su gradonačelnik Grada Knina Marijo Ćaćić, gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava, gradonačelnik Grada Splita Ivica Puljak, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i šibensko-kninski župan Marko Jelić.