Obilježena 30. godišnjica Hrvatskog društva u Ljubljani

Ljubljana: Bilo je to 11. prosinca 1993. godine u Ljubljani, glavnom gradu Slovenije, na osnivačkoj skupštini Hrvatskog društva Ljubljana, kada je za prvog predsjednika izabran Ivo Garić. Već tada postavljeni glavni zadaci, ostali su u žiži djelovanja Društva i do danas: njegovanje, održavanje i razvijanje hrvatske kulture kao bitnog preduvjeta očuvanja hrvatskog identiteta, zatim stalno učenje hrvatskog jezika i nastojanja, da u odličnim odnosima sa slovenskim narodom dođe do pravnog priznanja Hrvata u Sloveniji kao nacionalne manjine. Eto 30 godina prolazi i to će se zasigurno ove godine svečano obilježiti.

Ovih dana na godišnjoj skupštini ovoga Društva Hrvata u Sloveniji potvrđeno je takvo usmjerenje gajenja odličnih odnosa s domovinom, s hrvatskim iseljeništvom po svijetu, te s narodom i institucijama prijateljske Slovenije. Praktično ukinute granice između Slovenije i Hrvatske dale su novi impuls stvaralačkih suradnji, što je i u ovoj prigodi pokazano s jednim susretom i otvaranjem izložbe.
Predsjednik Hrvatskog društva Ljubljana Filip Božić je uvodno izvijestio skup o značajnim događajima i aktivnostima društva u 2022.godini. Ponosno da iz takvih aktivnosti ostaje i nešto trajno, predsjednik društva je istaknuo rad sekcije ručnih radova „Ruža Hrvatska“, u kojima se vjerno doživljavaju hrvatski narodni motivi i figure, često postavljene na prigodnim izložbama u Sloveniji, primjerice u Ljubljani, Celju i Ljubno ob Savinji, diljem Hrvatske, te u Italiji kod posjete Moliškim Hrvatima.
U prostorima Hrvatskog društva Ljubljana, kupljene dragovoljnim prilozima članova društva, kako je rekao Božić „uspješno se odvijala škola hrvatskog jezika, pretežito za mlađe članove društva“. Ove i druge kulturne i obrazovne aktivnosti bile potpomognute od Javnog fonda Republike Slovenije za kulturne djelatnosti i od Državnog ureda Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine. Tradicionalni svibanjski posjet i komemoracija na mjestu masovnog umorstva nad Hrvatima svibnja 1945.godine u Crn grobu kod Škofja Loke obavljeni su prošle godine u sudjelovanju s domoljubnim društvima iz domovine i rimokatoličkom župom Škofja Loka.
Predsjednik Božić je kao veliki događaj društva, koji je također postao tradicija i nekako markantan znak, skoro kruna aktivnosti društva, predstavio izvedbu uzorno organiziranog 18-tog biciklističkog karavana „PUT PRIJATELJSTVA“ Vukovar-Ljubljana. Svake godine posebno se određuje trasa puta ove rekreacijske prijateljske karavane, u kojoj sudjeluju biciklisti Slovenci i Hrvati iz Slovenije, a na određenim dionicama pridružuju se domaćini mjesta kroz koja karavana prolazi, najčešće su to od Vukovara – Osijek – Našice – Slatina – Virovitica – Đurđevac – Bjelovar – Zagreb – Samobor – Sevnica – Trebnje – Grosuplje do Ljubljane, gdje se u središtu grada priređuje svečani doček u čast dana proglašenja nezavisnosti Hrvatske i Slovenije krajem lipnja .
Predsjednik izvršnog odbora Hrvatskog Društva Ljubljana Milan Pavelić na skupštini je predstavio program aktivnosti za 2023.godinu. Već prvi događaj je bio istog dana u nastavku skupštine, koja je završila otvaranjem izložbe umjetničkih fotografija Foto-kino kluba PICOK iz Đurđevca. Hrvatsko društvo Ljubljana s kulturnim društvima iz Đurđevca u hrvatskoj Podravini često razmjenjuje posjete, koje su uvijek popraćene prigodnim događajima, kao što je ova izložba 80 fotografija od 20 autora(otvorena do 31.ožujka u Centru Sonček-Ljubljana, Šiška), pretežito s motivima Podravine, primjerice Šumska katedrala Nevenke Dijanošić i Dvije vrbe Josipa Špace. Izložbu su otvorili predstavnica Đurđevca Anđela Lenhar-Antolin i predsjednik Hrvatskog društva Ljubljana, uz nekoliko međimurskih pjesama koje su otpjevale članice i članovi Međimurskog kulturnog društva iz Ljubljane.
Lijepi primjeri ručnih radova, pretežito žena, potaknuli su Pavelića, da apelira na još veće uključivanje mladih i ukupno više aktivnosti, jer izložbe tih originalnih domaćih ručnih radova predstavljaju darove društva hrvatskoj zajednici i njenim prijateljima bez granica. I ovo društvo kao i sva druga u Sloveniji (od Maribora do Kranja, Novog Mesta i Pirana) upravo u ožujku trebaju odgovoriti na raspisane natječaje slovenskoga fonda i hrvatskog državnog ureda za ostvarenje financijske pomoći za svoje kulturne aktivnosti. Pavelić, je govoreći o aktivnostima koje predstoje spomenuo, da će u lipnju biti 19.karavana „Put prijateljstva“ 2023, što je potaknulo ideju, da se pokuša do 20.karavane pripremiti prigodna publikacija, koja će govoriti o djelovanju i dojmovima svih dosadašnjih karavana prijateljstva naroda Slovenije i Hrvatske. Za jesen je planiran vrlo zanimljiv put u hrvatsko selo Tavankut i tamošnje Hrvatsko društvo „Matija Gubec“(kod Subotice, Bačka, Vojvodina-Srbija).Članovi ovog društva rado se sjećaju svih onih koji su bili prvi u stvaranju društva, još u teškim vremenima domovinskog rata, kada je društvo svesrdno pružalo pomoć hrvatskim krajevima. Jedan od prvih i najagilnijih bio je predsjednik društva i kasnije dugogodišnji predsjednik Saveza hrvatskih društava Slovenije pokojni PETAR ANTUNOVIĆ. Kako smo čuli među njegovim brojnim prijateljima, trebalo bi ostvariti njihovu želju i nadu, da će se o Petru objaviti prigodna i trajna pisana uspomena na njegov predani i neumorni rad na priznavanju prava manjine Hrvatima u Sloveniji i afirmaciji ugleda Hrvata u Sloveniji.
Na godišnjoj skupštini Hrvatskog društva Ljubljana sudjelovali su kao predstavnici hrvatske diplomacije Vesna Odorčić iz hrvatskog veleposlanstva, te dr. Božo Dimnik, počasni hrvatski konzul u Sloveniji i dugogodišnji predsjednik Slovensko – hrvatskog društva prijateljstva. To je potvrđeno i na ovogodišnjoj skupštini Društva.