Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje danas u obilježavanju Dana državnosti.
Položeni su zajednički vijenci na Oltar domovine, kod spomenika „Glas hrvatske žrtve – Zid boli“, kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te na grob dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika.
Potom je sudjelovao na Svetoj misi zahvalnici za Domovinu u prigodi Dana državnosti koju je u crkvi sv. Marka predvodio kardinal Bozanić te prisustvovao velikoj smjeni straže ispred zgrade Vlade.
Predsjednik Vlade čestitao je svima Dan državnosti, podsjetivši da se već 27 godina prisjećamo povijesnih odluka Hrvatskoga sabora koje su bile preduvjet za samostalnost Hrvatske i međunarodno priznanje njene neovisnosti, vremena Domovinskoga rata, državničke politike prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana i ključne uloge hrvatskih branitelja u obrani domovine, ali i plebiscitarnoga očitovanja hrvatskog naroda za svoju državu.
"Sve su to simboli koje moramo njegovati i danas, skoro tri desetljeća kasnije. Raditi na unapređenju naših institucija, jačanju hrvatske demokracije, jačanju gospodarstva, stabilnih financija, davanja perspektive, šanse i mogućnosti svim ljudima da zadovoljno i dostojanstveno žive u domovini. To je cilj i politike naše Vlade i svega onoga što poduzimamo sada, skoro pri kraju druge godine mandata", kazao je predsjednik Vlade.
Stvaramo preduvjete da ljudi ostanu ovdje
Ponovno je istaknuo da svi moramo stvarati preduvjete da ljudi ostanu u Hrvatskoj, da ovdje vide svoju šansu.
Trend iseljavanja poklapa se s petogodišnjim članstvom u Europskoj uniji i s činjenicom da su time nestale barijere za slobodu kretanja, rekao je premijer, istaknuvši uvjerenje da je to kretanje dvosmjerno. "Da je dio onoga što će mladi ljudi i oni koji žele dio svog privatnog puta, svoje karijere, svog posla odraditi u inozemstvu, a nakon toga doći i vratiti se ponovno u domovinu", uvjeren je predsjednik Vlade.
Napomenuo je kako je iseljena Hrvatska poticala domovinu u svim teškim razdobljima i bila ona ključna spona i generator razvoja i entuzijazma u zemlji.
"Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve, a vidite da radimo na politici zapošljavanja Od mjere do karijere, Zaželi, Zaposli se u Hrvatskoj, Hrvatski zavod za zapošljavanje ide osobnim pismom do svakog građanina koji je prijavljen na Zavod da mu se ponudi šansu za posao", rekao je Plenković, napomenuvši da smo danas na najmanjem broju nezaposlenih uopće otkad je neovisne Hrvatske. "Stvoreno je 60.000 novih radnih mjesta tijekom 2017. Podaci koje imamo za prvi kvartal 2018. su također ohrabrujući i na tom tragu ćemo nastaviti. Da se smanji stopa nezaposlenosti i poveća zaposlenost. Kao što smo rekli u našem izbornom programu, na 68% zaposlenosti. To je cilj, na tome ćemo rediti", zaključio je predsjednik Vlade.
Raditi dobro za Hrvatsku
Osvrnuo se na propovijed kardinala Bozanića rekavši da je uvijek dobro čuti poticaj i poruke te ponovio da on sve odluke donosi po svojoj savjesti, vjerujući da radi dobro za Hrvatsku svaki dan.
"Poruke o savjesti, nadi i ostanku u Hrvatskoj su nešto što svi dijelimo, a evociranje uspomene na blaženoga kardinala Stepinca poticaj je i zagovor svima nama da radimo još više i još ustrajnije", rekao je premijer, ponovivši što je sve ova Vlada napravila za demografiju.
"Od 1,9 milijardi kuna za pronatalitetne mjere do porezne reforme, poreznoga odbitka, od 1. srpnja ići će dječji doplatak za još 150.000 djece, sufinanciranje stambenoga kreditiranja, izgradnje 300 vrtića, dvosmjenski rad, stvaranje svih preduvjeta za pravi balans između obiteljskoga i poslovnoga života. Ovaj demografski trend s nama je desetljećima, svojstven je, nažalost, mnogim zemljama u Europi i tu smo da se borimo s time".
Optimizam ključan za demografski oporavak
Premijer je dodao da je demografija jedno od temeljnih pitanja o kojemu su, dijelom, razgovarali i jučer na Europskom vijeću. Istaknuo je da je gospodarski rast i kvalitetniji život samo jedan aspekt, dok je ukupno ozračje i volja onih koji zasnivaju obitelj da imaju više djece, nešto što mora ući u svojevrsni kōd društva i kōd naroda i na tome moramo raditi. "Optimizam je ključan za demografski oporavak", zaključio je.
Europsko rješenje zahtijeva odgovornost i solidarnost
Govoreći o jučerašnjem sastanku u Bruxellesu, na kojem je, uz predsjednika Komisije Junckera sudjelovalo šesnaest od 28 šefova država ili vlada, predsjednik Vlade istaknuo je da je postignut vrlo dobar konsenzus o vanjskoj dimenziji migracijske politike. "To znači rješavanje odnosa sa zemljama Mediterana, sa zemljama izvorišta migracijskih valova, bilo ugovorima, financijskim sredstvima ili sveobuhvatnošću naše vanjske politike – trgovinske, razvojne, sigurnosne, obrambene, svim segmentima, i tu smo postigli vrlo dobar konsenzus. Ideja je da se iskoristi dogovor između Turske i EU od prije nešto više od dvije godine, kojim smo spriječili jednu veliku dinamiku vala istočnomediteranske rute. Slično želimo i sa zemljama poput Libije i nekim drugim zemljama na obalama Afrike", kazao je.
"Kontrola vanjske granice EU je za Hrvatsku ključna", naglasio je predsjednik Vlade, dodavši da je i jučer ponovio kako u Hrvatsku, praktički, ne bi bilo nezakonitih migracija ako bi granica između Turske i Grčke ili Turske i Bugarske bila osigurana. Ponovio je da na tome moramo inzistirati i nastojati problem rješavati na samom prvom kontaktu ulaska nezakonitih u EU.
Što se tiče pitanja sekundarnih migracija, to jest unutar EU-a, što trenutno najviše muči Njemačku, moramo raditi na reviziji čak sedam zakonskih akata koji su paket onoga što nazivamo revizija Dublinske uredbe. "Hrvatska tu, itekako, vodi računa o svim aspektima da na bilo koji način naši nacionalni interesi ne bi došli u pitanje, njih ćemo znati zaštititi. A ono za što smo se, kao Hrvatska, zauzeli sve ove godine, je pristup koji ide za tim da smo spremni podnijeti svoj dio odgovornosti i solidarnosti. Tu je i human pristup Hrvatske, to se dosad pokazalo i kad je riječ o onoj kvoti za preseljenje i za premještaj. S te strane Hrvatska je dosljedna, ali istodobno moramo tražiti rješenje u kojem će sudjelovati svi. Europsko rješenje može funkcionirati samo ako svi u njemu sudjeluju. Ako neki kategorički odbijaju u njemu sudjelovati, onda nije jednostavno. Doći će do jednostranih poteza, a tada može doći do disbalansa politike koju trenutno vodimo", rekao je hrvatski premijer te zaključio kako misli da smo dosad sve poteze vukli ispravno.
