Čestitajući svima Dan grada, premijer Plenković poželio je svima zajednički rad na poboljšanju kvalitete života svih Zagrepčanki i Zagrepčana. Najavio je da će Vlada iznaći sredstva za ulaganja u odvodnju i vodoopskrbu u Zagrebu te naveo brojne druge projekte koji se provode u gradu uz potporu države, prvenstveno one u obnovi nakon potresa. Kao još jedan primjer suradnje, naveo je i dogovor između Zagrebačke nadbiskupije, Grada Zagreba i Vlade koji se odnosi na stadion u Maksimiru, čime je konačno nakon gotovo 30 godina riješeno i to pitanje, a istodobno se osigurava deset lokacija za izgradnju crkava u onim dijelovima Zagreba gdje ih nema.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Gradskoj skupštini na obilježavanju Dana grada Zagreba i blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice hrvatske metropole. Tom je prigodom naveo da je slika Majke Božje od Kamenitih vrata 31. svibnja 1731. čudotvorno preživjela veliki požar i danas se nalazi podno Kamenitih vrata. Podsjetio je i da je kardinal Kuharić 1991. godine Majku Božju i javno proglasio zaštitnicom hrvatske metropole.
Premijer se potom osvrnuo na nekoliko bitnih stavki suradnje između Vlade i Grada Zagreba.
Posebno ga je, dodao je, razveselio podatak da je prosječna plaća u Zagrebu 1.570 eura, što je ohrabrujuće i govori o podizanju kvalitete života u hrvatskom glavnom gradu.
Nakon fiskalne decentralizacije, Zagreb ima 68 posto prihoda više u odnosu na 2017. godinu
Vlada je u proteklih osam godina provodila novi sustav dijaloga s jedinicama područne i lokalne samouprave, a povrh tih šestomjesečnih sastanaka sa svim županijama, vodi se stalan dijalog s gradonačelnikom Zagreba i to na razini svih resora, budući da nema teme koja nije jednako važna i državi i gradu.
Jedno od velikih Vladinih postignuća, istaknuo je premijer, je fiskalna decentralizacija. U odnosu na 2017., kada je započela ta reforma, danas Zagreb ima 68 posto prihoda više, što znači izrazito velik iznos sredstava za realizaciju brojnih projekata bitnih Zagrepčanima.
Fiskalna i funkcionalna decentralizacija te projektna suradnja predstavljaju okvir višerazinskoga upravljanja Hrvatskom koji na najbolje načine kombinira različite izvore sredstava i time podiže kvalitetu života diljem Hrvatske.
Vlada je u krizama nastojala pomoći Zagrepčanima, kao i svim ostalim građanima Hrvatske
Premijer je naglasio da je Vlada u proteklom razdoblju kriza nastojala pomoći Zagrepčanima, kao i svim ostalim građanima Hrvatske. U kriznoj situaciji s plinom, osigurala je plin za 350 tisuća ljudi na gradskom području, a cijene su ostale subvencionirane, kao i one struje i naftnih derivata.
Čak 40 od 80,5 milijuna eura alokacije iz ITU mehanizma koristi se za projekt Paromlin, a premijer je ocijenio odličnim da će se taj projekt napokon realizirati jer će upravo tom dijelu grada dati jedan novi, veliki, urbani sadržaj kakav glavni grad zaslužuje.
Vlada je Zagrebu osigurala i sredstva za 20 niskopodnih tramvaja, pomaže nabavu besplatnih udžbenika, pomaže financiranju dijela prehrane za učenike u osnovnim školama, pomaže u okviru modela fiskalne održivosti vrtića, a posebno je izdvojio potporu za novih 17 projekata dječjih vrtića s više od 1.500 novih mjesta.
Ta je potpora, dodao je, u potpunosti u skladu s ambicijom da do 2030. svako hrvatsko dijete ima zajamčeno mjesto u dječjim vrtićima. Ujedno, zacrtan je i cilj da do 2027. sve osnovne škole budu u jednosmjenskoj nastavi.
Zato se trenutno u obrazovnu infrastrukturu u Hrvatskoj ulaže 2,7 milijardi eura, dodao je premijer Plenković.
Ubrzan proces kvalitetne konstrukcijske obnove nakon potresa, nema zgrade koja se ne obnavlja
Što se tiče procesa obnove nakon potresa, premijer je naglasio da je prije nekoliko godina učinjen ispravan korak kada se odlučilo ići u konstrukcijsku obnovu s visokim protupotresnim standardima umjesto površnog vraćanja u prijašnje stanje.
Taj je put dulji i skuplji, nažalost, ali je jedini dugoročno obranjiv i isplativ.
Proces obnove se u međuvremenu zahuktao pa nema nijedne zdravstvene ustanove koja se ne obnavlja, nijednog fakulteta, niza sakralnih objekata, državnih zgrada, privatne imovine itd.
Kao primjer obnove privatnih zgrada naveo je višestambenu zgradu u Đorđićevoj ulici s 25 stanova, a investicija po stanu je 80 tisuća eura, od kojih država daje 64 tisuće, a grad 16 tisuća.
U sljedećih nekoliko godina u potpunosti će se zaokružiti taj proces obnove na kvalitetan način, siguran od budućih potresa, kazao je premijer Plenković, koju si mnogi bez pomoći države ne bi mogli priuštiti.
Odlično rješenje koje će omogućiti izgradnju novog stadiona i deset crkava u dijelovima Zagreba gdje ih nema
Snažna je potpora države i u području prometa, a kao jedan od važnih projekata naveo je još jedan podvožnjak na Trnju kod Slavonske ulice koja predstavlja veliki čep za grad. Ministarstvo prometa u suradnji s Gradom riješit će taj problem, dodao je.
Naveo je i dogovor između Zagrebačke nadbiskupije, Grada Zagreba i Vlade koji se odnosi na stadion u Maksimiru, čime je konačno nakon gotovo 30 godina riješeno to pitanje. Istodobno se osigurava deset lokacija za izgradnju crkava u onim dijelovima Zagreba gdje ih nema.
"Postigli smo odlično rješenje koje će omogućiti izgradnju novog stadiona kakav Zagreb i Hrvatska zaslužuju, a Zagrebačka nadbiskupija će riješiti ono što je niz godina nastojala svojim aktivnostima", kazao je premijer Plenković.
Iznaći ćemo sredstva za ulaganje u odvodnju i vodoopskrbu
U pogledu zbrinjavanja otpada, premijer smatra kako je krajnje vrijeme da se pronađe rješenje za to pitanje, a inspirirati se može primjerima iz drugih krajeva Hrvatske. "Sredstva ćemo iznaći, kao što ćemo iznaći sredstva i za ulaganja u odvodnju i vodoopskrbu", najavio je predsjednik Vlade.
Čestitajući svima Dan grada, poželio je svima zajednički rad na poboljšanju kvalitete života svih Zagrepčanki i Zagrepčana.
PVRH
