U Banskim dvorima održana je 198. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljeno je 16 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava te Odluka o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić predstavio je Prijedlog zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava. Ovim se zakonom provodi potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom koji je predstavljen kroz tehnički i upravljački (tržišni) stup, a čiji su glavni ciljevi uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora i pojednostavljenje europskog zakonodavnog okvira.
„Prijedlogom zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava postiže se izmjena zakonodavnog okvira za upravljanje sigurnošću željezničkog sustava s ciljem usklađivanja s tehničkim stupom četvrtog željezničkog paketa. Prije svega, uspostavom sustava za izdavanje jedinstvenih potvrda o sigurnosti i odobrenja za vozila“, kazao je Mihotić.
Određuje se da Agencija Europske unije za željeznice izdaje jedinstvenu potvrdu o sigurnosti željezničkim prijevoznicima koji obavljaju svoju djelatnost na području više država članica Europske unije, a uređuju se nadležnosti i obaveze Agencije za sigurnost željezničkog sustava.
Utvrđuju se uvjeti za obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, uvjeti za strojovođe i ostale izvršne radnike, postupanje tijela nadležnog za sigurnost željezničkog prometa i tijela za istraživanje željezničkih nesreća, te nadzor sigurnosti i inspekcijski nadzor.
Nastavak rada zdravstvenih radnika u primarnoj privatnoj praksi zakupom do 31. prosinca 2020.
U Hrvatski sabor poslan je Prijedlog zakona o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima. Uređuje se uspostava Nacionalne pristupne točke (NPT), koja predstavlja jedinstveni informacijski i komunikacijski sustav za korisnike i sadrži podatke o putovanjima i prometu za različite načine prijevoza, a koje pružaju tijela nadležna za promet, prijevoznici i upravitelji infrastrukture.
Hrvatska bi trebala objediniti postojeće javne i privatne pristupne točke u jednu točku kojom bi se omogućio pristup svim vrstama relevantnih raspoloživih podataka.
„Ukupni trošak uspostave sustava iznosi 3,7 milijuna kuna, a predmetni projekt planira se prijaviti za sufinanciranje kroz fondove Europske unije“, izvijestio je državni tajnik Mihotić.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić je govoreći o Prijedlogu uredbe o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti naglasio da se omogućuje nastavak rada zdravstvenih radnika u primarnoj privatnoj praksi zakupom do 31. prosinca 2020. godine.
Do 1. prosinca 2019. godine sve jedinice područne (regionalne) samouprave nisu okončale postupak donošenja odluka predstavničkih tijela o kriterijima za određivanje zakupnine niti su sve zdravstvene ustanove donijele odluku upravnog vijeća o iznosu zakupnine prema tim kriterijima, pa stoga nisu ostvarene pretpostavke za nastavak rada navedenih zdravstvenih radnika. Predloženom uredbom produžuje se rok za nastavak rada zdravstvenih radnika u privatnoj praksi zakupom.
„U zdravstvenoj djelatnosti na osnovi zakupa djelatnost obavlja 639 radnika“, rekao je Kujundžić.
Vlada odbacila navode zastupnika za pokretanje pitanja povjerenja ministrici Divjak
„U propisanom roku se očitujemo da u cijelosti odbacujemo sve ove navode koje su navedeni u podnesku zastupnika, i vezane na dio koji se odnosio na prosvjed prosvjetara, kao i na sve ono što se odnosi na reformu sustava obrazovanja“, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković o Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja Blaženki Divjak, ministrici znanosti i obrazovanja u Vladi Republike Hrvatske, čiji su predlagatelji 31 zastupnik u Hrvatskome saboru.
Najbolji rezultat u turizmu koji je ikad postignut u Republici Hrvatskoj
Ministar turizma Gari Cappelli govorio je o Hrvatskoj turističkoj kartici. „Pred nama je odluka o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u našoj zemlji, riječ je o popularno zvanoj Cro kartici, komercijalnog naziva Hrvatska turistička kartica“, kazao je ministar i pojasnio da će,
sukladno Pravilniku o porezu na dohodak i današnjoj odluci, poslodavac svojim zaposlenicima prema mogućnostima moći isplaćivati neoporezivi dio dohotka u visini od 2.500 kuna.
„Tako uplaćena sredstva će se moći koristiti isključivo za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga, odnosno smještaja, a ciljevi i mjere su poticanje domaće ugostiteljsko-turističke potrošnje i povećanje udjela domaćih turista“, kazao je ministar i naglasio da je ove godine zabilježeno povećanje od oko 9 posto domaćih turista i skoro 10 posto više noćenja domaćih turista nego u godini prije.
Također, ovom mjerom želi se povećati popunjenost smještajnih i drugih kapaciteta te poticati izvan turističku sezonu, naročito na kontinentu. „To je cilj uvođenja ove kartice, smanjenje sezonalnosti i produženje turističke sezone, kao i povećanje primitaka radnika po osnovi radnog odnosa“, rekao je ministar.
Pojasnio je da će platni instrument biti debitna kartica koju će izdavati poslovna banka, a rok valjanosti bit će najmanje 4 godine.
Ministar Cappelli istaknuo je da danas u Hrvatskoj boravi oko 17 tisuća turista, a sezona je završila s oko 20,5 milijuna turista i 108 milijuna noćenja. „To je najbolji rezultat u turizmu koji je ikad postignut u Republici Hrvatskoj, a sve zahvaljujući raznim rasterećenjima, koje je napravila ova Vlada“, naglasio je i dodao da će, zahvaljujući novim mjerama, poput ove kartice, zasigurno doći i do dodatne potrošnje, a time i povećanja plaća i povećanje broja zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu.
Predsjednik Vlade Plenković dodao je da će turistički uspjeh pratiti i prihodovna strana, jer su i ove godine prihodi za 8 posto veći nego 2018. godine.
Bolničkim zdravstvenim ustanovama 97,6 milijuna kuna za podmirivanje dospjelih obveza
Prijedlog odluke o dodjeli sredstava bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Republika Hrvatska za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić predstavio je Prijedlog odluke kojim se bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Republika Hrvatska dodjeljuju sredstva u iznosu od 97,6 milijuna kuna za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
„Cilj je zadržati jednaku razinu zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske i osigurati nesmetano funkcioniranje bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska“, kazao je ministar i dodao da su za provedbu ove odluke osigurana sredstva rebalansom državnog proračuna.
Također, ministar zdravstva predložio je i davanje suglasnosti Kliničkom bolničkom centru Zagreb za sklapanje ugovora za nabavu operacijskog mikroskopa.
„U Klinici za neurokirurgiju KBC Zagreb godišnje se u prosjeku izvrši oko 2.500 operacijskih zahvata pa je potrebno dotrajali operacijski mikroskop zamijeniti novim kako bi se sačuvala učestalost operacijskog liječenja pacijenata“, kazao je ministar i dodao da je izabrana ponuda operacijskog mikroskopa nabavne vrijednosti 5.293.750,00 kuna.
Pomoć za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je Prijedlog odluke o dodjeli sredstava pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2019. godini te dijelom u 2018. godini u Republici Hrvatskoj.
Predmetnom odlukom za pomoć, za ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda, na području 12 županija, te na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, dodjeljuje se ukupni iznos od 10.605.607,02 kuna.
„Pomoć za štete na prinosima u poljoprivredi u 2019. godini je 8.575.907,36 kuna. Navedeni iznos uključuje oštećenike koji su upisani u upisnik poljoprivrednika te čiji prinosi u poljoprivredi imaju štete na kulturi od 60 posto ili više“, naveo je Marić.
Za štete u građevini predviđen je ukupan iznos od 2.029.699,66 kuna. „Za štete na stambeno građevinskim objektima fizičkih osoba u iznosu od 32.630,79 kuna te za štete na stambeno građevinskim objektima fizičkih osoba u iznosu od 252.645,12 kuna – za potvrđene štete koje se odnose na oštećenike koji se nisu odazvali javnom pozivu za podnošenje zahtjeva za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanja stanovnika zgrada i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada“, izvijestio je Marić.
Za štete na nerazvrstanim cestama u nadležnosti jedinica lokalne samouprave predviđen je iznos od 1.744.423,75 kuna.
Veće plaće policijskim službenicima
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govorio je o povećanju dodataka i dinamici isplate dodatka u osnovnoj plaći za policijske službenike.
Podsjetio je da su kontinuiranim razgovorima sa sindikatima od lipnja 2017. godine do sada postignuti pomaci u poboljšanju materijalnih prava radnika, tako da su „povećani najniži koeficijenti policijskih službenika srednje stručne spreme na 0,8 i 0,85, vraćen je dodatak 2 i 4 posto za višu i visoku stručnu spremu, koji su u prethodnom razdoblju bili neopravdano smanjeni, povećani su koeficijenti većem broju djelatnika kriminalističke policije, pojedinim djelatnicima je vraćen beneficirani radni staž, ukinut ili umanjen 2013. godine, osigurana su sredstva kako bi se počela primjenjivati odredba o otpremninama policijskih službenika, a čija je primjena godinama bila odgađana, te je sukladno zadnjim izmjenama Zakona o policiji po prvi puta uvedena naknada za stanovanje policijskom službeniku raspoređenom u mjesto rada koje je preko 100 km udaljeno od mjesta njegovog prebivališta ili je
na otoku“.
„Današnji sporazum predstavlja kontinuitet rada ove Vlade i želje da se sukladno financijskim mogućnostima svim policijskim službenicima, osim boljih uvjeta rada i opremljenosti, osiguraju i bolje plaće“, istaknuo je ministar Božinović.
Sporazumom se utvrđuje visina dodatka, čija će ukupna visina u osnovnoj plaći policijskih službenika raspoređenih na radna mjesta za koja je kao uvjet rasporeda propisana isključivo srednja stručna sprema od 1. siječnja 2021. godine iznositi 6,11%.
Dodatak će se isplaćivati po modelu 3 % + 1 %+ 2 %, od 1. prosinca 2019. iznosit će 3 % s isplatom u siječnju 2020. godine, od 1. lipnja 2020. uvećat će se za dodatnih 1 % s isplatom u srpnju 2020. godine i od 1. siječnja 2021. uvećat će se za dodatnih 2 % s isplatom u veljači 2021. godine.
Također, predlaže se da se za policijske službenike koji nisu obuhvaćeni ovim Sporazumom uvede dodatak u osnovnoj plaći od 3 % od 1. rujna 2020. godine s isplatom u listopadu 2020. godine.
