Dolaskom ljeta i visokih temperatura primjetnije su i temperaturne razlike između gradova i okolnih naselja. Ovaj se fenomen u struci naziva gradskim toplinskim otocima ili Urban Heat Islands. Temperature u gradu u današnje su vrijeme i do šest stupnjeva više u odnosu na periferne dijelove grada. Ovakve klimatske promjene posebno su izražene u velikim gradovima koji su daleko od obale, pa tako i u Beču.Kako bi se utjecaj klimatskih promjena ipak što više ublažio, Grad Beč razvio je strategiju koja obuhvaća čak 90 različitih mjera uz pomoć kojih je temperaturu u ljetnim mjesecima moguće smanjiti za pet do šest stupnjeva.Uvriježeno je mišljenje da se vrućina u gradovima stvara prvenstveno zbog velikog broja stanovnika ili previše tamnih betonskih površina, što je djelomično i točno, no ovaj se efekt stvara i zbog nedostatka zelenih površina tj. biljaka i drveća.
Bečki su stručnjaci utvrdili da je ozelenjavanje dvorišta, krovova i fasada najučinkovitije sredstvo protiv vrućina u gradu i to iz dva razloga - stambene površine na ovaj načinu nisu izložene direktnom suncu, a listovi biljaka prilikom fotosinteze isparavaju vodu. Upravo nedostatak isparavanja jedan je od glavnih razloga za nastajanje gradskih toplinskih otoka.U Beču su stoga u posljednjih nekoliko godina pokrenuti mnogobrojni projekti ozelenjavanja postojećih zgrada, a prilikom izgradnje novih arhitekti se trude ukomponirati što više biljnog pokrova u svoje koncepte hortikulturnog uređenja, ali i na fasade i krove samih zgrada.
Sjajnih primjeri ozelenjevanja kojima Grad Beč drugima želi poslužiti kao primjer i inspiracija su i fasada samog komunalnog poduzeća za zbrinjavanje otpada MA 48 koja je od vrha do dna pokrivena raznim travama i cvijećem te zgrada bečkog vodovoda MA 31.„Ozelenjene fasade i krovovi reguliraju mikroklimu. Jedan ozelenjeni zid od 850 m2 površine za vrućih ljetnih dana ima kapacitet hlađenja jednak onom koji postigne 75 klima uređaja od 3000 W u osam sati rada. Osim toga takve površine prigušuju buku koja dolazi izvana, a biljni pokrov filtrira štetne tvari iz zraka i proizvodi kisik. Fasade prekrivene biljem različitim životinjama osiguravaju životni prostor te doprinose gradskoj bio raznolikosti. Ozelenjavanje fasada nije bitno samo za ljetne mjesece, nego i za zimske, jer te iste biljke mogu poslužiti i kao toplinski izolatori , čime se znatno smanjuju i troškovi grijanja“, ističe članica bečkog poglavarstva zadužena za okoliš, Ulli Sima.
