Hrvatska na začelju - Znanje, tehnologija i spremnost za budućnost mjerila uspješnosti

Znanje, tehnologija i spremnost za budućnost mjerila uspješnosti

Piše: Ante Gavranović

Najnoviji podaci o rastu BDP-a ohrabruju: na drugom smo mjestu po visini rasta , iza Slovenije. Za nama su ostale mnogobrojne zemlje EU, neke čak na granici recesije. Svi znamo, nažalost, da to nije trajniji odnos, jer nas već upozoravaju da će rast BDP-a na godišnjoj razini biti negdje oko 3,5 posto. S obzirom da je u prvom tromjesečkju iznosio 7,0 posto, a u drugom čak 7.7 posto, jasno je da nas očekuje ubrzani pad. Najvažnije, s takvim rastom BDP-a nemamo realnih šansi sustizanja razvijenijih u okviruma Europske zajednice.

Hrvatska već dosta dugo nosi „fenjer“ unutar Europske unije. To znači da smo na samom začelju kolone od 27 zemalja koliko ih broji ova Zajednica. Mnogima, uključujući i pisca ovih redova, to nije normalno. U nama prevladava svijest da takvo mjesto ne zaslužujemo i da možemo stvarno bolje. Ipak, javlja se i sumnja: ako postoje mogućnosti da budemo bolji i da se odmaknemo od tog nesretnog začelja, zašto u tome ne uspijevamo?

Nedostatak je to realnih  znanja o novim ekonomskim kretanjima, globalizaciji i internacionalizaciji, ali i pomanjkanja ambicija političkih elita da se brže i odlučnije krene u suštinske reforme. Najnoviji rezultati Eurostata, naime, pokazuju da je materijalno blagostanje nepovoljnije samo u Bugarskoj. Sve ostale tranzicijske zemlje nam bježe. Zašto je tome tako?

S pravom si to pitanje postavljaju osiromašeni krugovi kojih je, nažalost, sve više. Umirovljenici su, objektivno, očekivali puno više od upravo prihvaćene mirovinske reforme. S pravom su to očekivali i radnici koji dobivaju minimalnu plaću. Odgovor na opravdane zahtjeve umirovljenika i spomenutih radnika je da bi svaki ozbiljniji iskorak ugrozio financijsku stabilnost zemlje i da je to (u ovom trenutku) apsolutni prioritet zemlje. Svaki pokušaj da se napravi iskorak doveo bi  do nove ekonomsko-socijalne neravnoteže i odveo bi nas u bespuća novih inozemnih zaduženja. Mi, međutim, mislimo da je to odraz loše vođene ekonomske politike i nedovoljno ambiciozne razvojne politike. Teško je prihvatiti da nas razina inflacije (više od 12 postto) vraća unatrag umjesto  da visoka razina rasta BDP-a bude korak prema naprednim zemljama.

Zašto smo na dnu?

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate izvješća „IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2021.“. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 55. mjesto od ukupno 64. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.

Temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3). Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine.

Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.

Digitalne tehnologije omogućavaju stvaranje novih vrijednosti i povećanje produktivnosti i konkurentnosti zemlje. Uloga stvaranja znanja i razvoja talenta u kombinaciji s učinkovitom regulativom i infrastrukturom povećavaju digitalnu konkurentnost zemlje.

„Hrvatska je pokazala da unatoč dobrim pokazateljima u nekim segmentima, primjerice u prihvaćanju znanja i tehnologije, inertnost u stvaranju boljeg okvira za budućnost predstavlja prepreku povećanju digitalne konkurentnosti. Na sadašnju slabiju poziciju Hrvatske vjerojatno je negativno utjecalo i iseljavanje digitalnih stručnjaka, posebno mladih. Stvaranje poticajne i razvojne društvene klime, posebno u digitalnom prostoru, Hrvatski je prioritet.“, istaknuo je dr. sc. Ivan Mišetić. v.d. predsjednik Vijeća.  

 Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Hong Kong, Švedska, Danska, Singapur, Švicarska, Nizozemska, Tajvan, Norveška i Ujedinjeni Arapski Emirati.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti

Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske

Hrvatska je ove godine zauzela 55. mjesto od ukupno 64. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Najbolje smo pozicionirani u stupu znanja (47. na ljestvici), a najlošiji u spremnosti za budućnost (60. na ljestvici).

Indikatori koji pozitivno utječu na poziciju Hrvatske u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti su: odnos učenik/profesor u tercijarnom obrazovanju, veliki broj žena istraživača, grantovi za patente visoke tehnologije, investicije u telekomunikacije te pretplatnici mobilnog širokopojasnog interneta. Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori: obuka zaposlenika, tehnološki razvoj i aplikacije, prilike i prijetnje, agilnost kompanija, javno-privatno partnerstvo.

———————————————————————————–

Novi Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na 4. industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrijska revolucija 4.0 obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme. Da bi prosperirale, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosistem gdje su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključni čimbenik njihova uspjeha.

Novi indeks identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja poboljšanja i pratiti napredak. Indeks također procjenjuje pokretače produktivnosti kao najvažniju odrednicu dugoročnog rasta i doprinosi podizanju svijesti opće javnosti o ekonomskim pitanjima koja utječu na njihov svakodnevni život. Zapitajmo se, ali iskreno, što smo mi postigli na spomenutim područjima?!