Slavko Canjuga
Dok se mi bavimo i iscrpljujemo samo nama svojstvenim društvenim temama kojima je zajednički nazivnik opravdan strah za budućnost našeg društva, ispod radara je prošla top društvena tema, a ona je vezana za objavu Europske komisije o stanju inovacija članica EU. Po tom ocjenjivanju smješteni smo na Europsko inovacijsko dno što je iznimno zabrinjavajuće jer stupanj inovativnosti nacije najbolje pokazuje kuda društvo ide i koliko je spremno uložiti u svoj napredak. Pokazuje to puno bolje od ocjene bilo koje rejting agencije.
Naime, Europska komisija objavila je svoj Europski pregled inovacija za 2019. godinu koji generalno pokazuje da su se inovacije EU poboljšale četiri godine zaredom. Tablica zemalja EU stavlja članice u četiri kategorije inovacija - lideri inovacija, jaki inovatori, umjereni inovatori i skromni inovatori.
S ocjenom 147,74. Švedska je proglašena liderom EU za inovacije, a slijede je Finska, Danska i Nizozemska. Hrvatska, Bugarska i Rumunjska imale su najniže ocjene s 48,72 odnosno 34,13. U prosjeku, rezultati inovacija EU-a povećali su se 8,8 posto od 2011. godine, a na globalnoj razini premašili su Sjedinjene Države.
Istraživanje uključuje inovativnost nacije u širem smislu pa stoga ovdje treba reći da su Rumunjska i Bugarska po priznatim patentima iz područja industrije daleko ispred nas. Tako npr. Slovenci godišnje u prosjeku imaju 10-ak puta više međunarodnih patentnih prijava, a što sve rezultira izmimno velikim pozitivnim kretanjima u slovenskoj industriji i u direktnoj je korelaciji gotovo matematički sa stupnjem inovativnosti, a to nije slučaj samo u Sloveniji.
Najkonkretnija potvrda negativnih trendova u hrvatskom intelektualnom vlasništvu, dakle vlastitom „know how-u“ i podatak da je sredinom lipnja ove godine u našem Zavodu za intelektualno vlasništvo bila registrirana međunarodna patentna prijava s rednim brojem 12, što je katastrofalan podatak, ali me to ne iznenađuje s obzirom na opće trendove našeg industrijskog razvoja.
Sve ostalo su priče o našem uspjehu o kojemu govore „znanstvenici“ bliski politici ili dobro plaćeni PR, od kojih niti jedan nikad u globalno konkurentnoj industriji i nije radio pa da bi o tome mogao išta suvislo reći, a kamo li znati pokrenuti pozitivne aktivnosti.
Da ne širimo temu, „kult nerada“ poprima dramatične razmjere tako da je u takvim okolnostima iluzorno očekivati da će nas spasiti izdašni EU fondovi, donirana ili kupljena borbena tehnika ili ocjene rejting agencija ma kakve one bile, čak štoviše, samo nas mogu zavesti u donošenju ispravnih odluka. Talentirani pojedinci ili pojedine kvalitetne firme u bitnome ne mijenjaju prisutne negativne trendove. Mnogi od njih u takvoj situaciji osjećaju se nemoćno i bježe u inozemstvo.
Ne trebamo se čuditi predočenim grafovima EU komisije o stanju inventivnosti i pozicije Hrvatske u svemu tome kada sve karte bacamo uglavnom na turizam, rentijerstvo, „gambling industry“ i slične aktivnosti, a koje definitivno uništavaju tehničko-inovativni potencijal društva i stvaraju enormno područje sive ekonomije. Tako da si s pravom možemo postaviti pitanje „a što će nama inovacije, patenti i know how“?
