Muzej Međimurja Čakovec je 2013. godine obilježavao 45. obljetnicu prvog stalnog postava Likovne galerije otvorenog 1968. godine na drugom katu palače. Glavni cilj otvaranja Likovne galerije bio je prikupljanje i prezentacija radova umjetnika koji su porijeklom, životom ili radom povezani s Međimurjem, a stručnu koncepciju tadašnje galerije napravila je povjesničarka umjetnosti Ljubica Ramušćak, koja je u razdoblju od 1968. do 2006. godine vodila galerijski odjel i izložbenu djelatnost Muzeja Međimurja, te prikupila respektabilan fundus vrijedne likovne građe. U prvom postavu bili su izloženi radovi Gašpara Bolkovića - Pika, Luje Bezeredija, Marike Šafran - Berberović, Gabrijela Horvata, Ladislava Kralja - Međimurca, Priske Kulčar, Predraga Purića, Aleksandra Schulteisa, Pavla Vamplina, Pavla Vojkovića, Josipe Vojtjehovski, Marije Zidarić. S iznimkom M. Šafran i P. Kulčar, spomenuti umjetnici više nisu s nama, ali su neki od njih svojim donacijama iznimno obogatili muzejski fundus.
U proteklih pedeset godina Izložbeni salon MMČ-a imao je značajnu ulogu u prezentaciji, a zatim i prikupljanju recentne produkcije lokalnih umjetnika za muzejski fundus. Priređeno je više od 60 samostalnih i 23 skupne izložbe naših autora. Zadnjih godina intencija je da se predstave i mlađe generacije umjetnika obrazovanih na likovnim akademijama diljem Hrvatske i u inozemstvu.U povodu spomenute 45.obljetnice muzejskog odjela Likovna galerija 2013. godina bila je u potpunosti posvećena domaćim umjetnicima pa su im tada vrata našeg Izložbenog salona širom otvorena za samostalne i skupne projekte.
Prvi u nizu predstavio se karikaturist Ivan Haramija, svima znani Hans, standardnim repertoarom duhovitih crteža na svakidašnje teme. Brojna osvojena priznanja, kako u Hrvatskoj, tako i vani, promoviraju Hansa kao najnagrađivanijeg Međimurca, što je dostatan komentar njegovu djelu.
Kiparica Vesna Osojnički koja već dugo živi i radi na relaciji Međimurje - Zagreb - Gorski Kotar, tada je izložila ciklus skulptura simbolična naziva Kretanja. U sjećanju su nam ostale skulpture nastale spajanjem šamotirane gline i robusnih, grubo tesanih geometrijskih formi od drveta željezničkih pragova s mirisom kreozota.Slikar Ljubomir Levačić i grafičar Krešimir Hlebec, predstavili su se prostornom instalacijom nazvanom Dijalog. Svoje crteže, objekte i video animacije unutar izložbenog prostora orijentirali su u smjeru istok - zapad. Umjetnik Levačić je primjenom Fibonaccijeva niza u postavu svoje instalacije želio istaknuti univerzalni sklad i ljepotu, dok se K. Hlebec bavio propitkivanjem vlastitih unutarnjih refleksija.
Slikar Josip Rochus Pongrac predstavio se pejzažima slikanim u plein airu, motivima rodnog sela, ženskog akta i meditativnim apstrakcijama. Slikarov kolorit i gesta su vrlo ekspresivni pa njegovi radovi uvijek izazivaju široki spektar reakcija, što nije neočekivano ako znamo da pripada neformalnoj skupini slovenskih premodernih umjetnikaKipar Mihael Štebih izložio je Svjetionike i obeliske, skladne apstraktne forme komornih dimenzija od poliranog kamena s apliciranim staklenim detaljima.Slikar Željko Lesar predstavio se izborom virtuozno izvedenih portreta i ptičica pod zajedničkim nazivom Varia animalia u prokušanoj i prepoznatljivoj maniri, koja mu omogućava zavidnu produkciju djela na godišnjoj razini.Kipar Boris Leiner izložio je gipsane portrete i reljefe svojih prijatelja glazbenika, te brončane statuete oblikovane u klasičnoj akademskoj maniri, a zatim i začudne figurativne forme u manje konvencionalnim materijalima poput glinamola, bakrene žice i lima, začinivši sve suptilnom dozom erotike i ironije.
Reprezentativnim izborom recentne keramike premijerno se predstavila Danijela Pičuljan kao autohtona keramičarka koja u vlastitom opusu ostvaruje značajne pomake i otvara nove vidike u poimanju ove umjetničke discipline.Multimedijalni umjetnik Bojan Miljančić izveo je bez prisutnosti publike crtačko – akcijski performans pod nazivom Polaritet, koji govori o oprečnosti između života i umjetnosti, objektivnog i subjektivnog, istine i privida, uspješno transferirajući doživljaj kaotičnosti suvremenog svijeta.Dario Štokić izložio je računalne grafike malog formata iz ciklusa Fragmenti u zlatu. Umjetnik je inspiraciju našao u svojim prijašnjim radovima gdje je istraživao motive figure i portreta te simbole igara na sreću.Kristina Horvat Blažinović, jedna od rijetkih domaćih multimedijalnih umjetnica srednje generacije, bila se predstavila interaktivnom video instalacijom naslova Dobrodošli - doviđenja, koja aludira na fenomen površnosti i ispraznosti suvremenog društva i međuljudske komunikacije.
Kipar Stjepan Jerković se predstavio minimalističkom prostornom intervencijom naslova Komadić koji nedostaje, koja govori o vječnoj ljudskoj potrazi za ispunjenjem. Njegov drugi izloženi rad naslova A Crvenkapice nema pa nema bio je postavljen kao podna instalacija, a simbolički je problematizirao pošast suvremenog umrežavanja na svim mogućim razinama.Robert Wrana predstavio se ciklusom monotipija i male plastike pod naslovom Rasteri. Izložene su bile pretežito crno-bijele monotipije u kojima je umjetnik bio zaokupljen likovnom strukturom i grafičkom zasićenošću papira, odnosno oplošja svojih dekorativnih keramičkih oblika.Akademski slikar - grafičar Veljko Posavec izložio je tada recentni ciklus Ogledalo/ogledalce. Umjetnik se inspirirao prolaznošću ljudske ljepote, koju je pokušao ovjekovječiti na platnu. Tako recentna ljepota slikarskog modela ipak ostaje zabilježena, dok ona stvarna traje taman toliko koliko je potrebno čovjeku koji u njoj uživa (Tristan Bernard).
Priložena galerija slika sažetak je cjelogodišnjeg projekta iz 2013. koji se vjerojatno neće ubrzoponoviti, stoga uživajte u ovoj maloj virtualnoj izložbi.
(Pripremila: Erika Nađ-Jerković, muzejska savjetnica)
https://mail.hia.com.hr/kultura/galerije-i-muzeji/item/14121-mmc-virtualna-izlozba-u-povodu-45-obljetnice-likovne-galerija-muzeja-medimurja-cakovec#sigProId771fabe59b