Kao i prethodnih godina hrvatsko keramičarsko udruženje sa sjedištem u Varaždinu - Kerameikon uključio se izložbom Volim BaRock u popratni program Varaždinskih baroknih večeri. Na svečanom otvorenju u subotu 24. rujna, o izložbi su govorili Višnja Slavica, autorica koncepcije postava, Raymond Rojnik, u ime VBV-a i Željka Bračko, predsjednica Kerameikon-a.
Ta skupna, tematska, međunarodna, žirirana izložba suvremene keramike realizirana u sklopu 52. „Varaždinskih baroknih večeri“ plod je višegodišnje partnerske suradnje Kerameikona i „Festivala Varaždinske barokne večeri“ kao popratni program festivala - TOTAL BAROQUE, link: https://vbv.hr/program/popratni/ rekla je Željka Bračko.
Vrijeme održavanja izložbe: 24. rujna do 23. studenoga, mjesto održavanja: KERAMEIKON-ova Galerija K10, Varaždin, Kukuljevićeva 10, a postav izložbe realizirali su - autorica koncepcije i kustosica izložbe: Višnja Slavica Gabout, koordinacija i asistencija: Željka Bračko, Sanja Brezovec, Smiljana Brezovec Meštrić, organizator izložbe: KERAMEIKON-HKU, Hrvatsko keramičarsko udruženje. Partner izložbe: Festival „Varaždinske barokne večeri“.
Hrvatsko keramičarsko udruženje/Croatian Ceramic Association; Grupni član Međunarodne akademije za keramiku IAC, Ženeva/Group member of IAC, Intenational Academy of Ceramics, Geneva; Križanićeva 13, 42000 Varaždin, Hrvatska /Croatia.
Iz predgovora kataloga izložbe, autorice Višnje Slavice:
Zašto posljednjih godina volimo zvuk barokne glazbe? Možda zato jer, zahvaljujući mnogim manifestacijama, festivalima i ansamblima koji je danas populariziraju (a često i osuvremenjuju), postajemo za ovu glazbu senzibiliziraniji te o umjetnosti i kulturi baroknoga doba osvješteniji. Vrijeme prohujalo od vremena cvjetanja baroka (17. i 18. st.) ranije nas je uvijek asociralo na jedno daleko razdoblje i na jedan stari, povijesni, arhaični, davno ugasli umjetnički stil. Međutim danas, zahvaljujući promijenjenoj percepciji svijeta, prostora i vremena te pluralističkom, višedimenzionalnom pogledu na povijest i na stvari oko nas, odnos prema baroku se promijenio. Jer civilizacijska i kulturna razdoblja, kao i društvena događanja ne iščitavaju se sad više isključivo linearno i kronološki, već se promatraju u širokom povijesnom kontekstu. Iščitavaju se kao ciklički fenomeni kod kojih kroz povijest i vrijeme dolazi do ispreplitanja i kruženja istih ili sličnih (s)tvari, pojava, značajki i narativa, pa sagledavanje traži uključivanje različitih rakursa. Često možemo primijetiti kako se mnogo toga što je karakteristično za barok i što se pojavilo u tom razdoblju, provlači kroz stilove sve do danas, uplićući se prirodno i logički (i) u umjetnost današnjice.
Kad se pojavio, barok je bio novo, prekretničko razdoblje. Novo doba puno neizvjesnosti i suprotnosti, kontrasta i kontradikcije. Bilo je to doba velikih otkrića, nove slike svemira i novoga reda. Ali i doba velikih ratova, dramatičnosti i kaotičnosti. U likovnim umjetnostima i glazbi tad se promijenio diskurs i estetska paradigma, što je bila novost koju nosi novo doba - i ona, kao sve novosti, nije dočekana blagonaklono (činjenica je to koja se odnosi i na naše današnje vrijeme i itekako nam je bliska i poznata). Međutim kad gledamo iz današnje perspektive, uočavamo koliki je veliki utjecaj kultura baroka, a posebno glazbena, imala na razvoj kasnijih razdoblja. U glazbi je barok donio niz promjena u melodiji, harmoniji, ritmu, dinamici, tempu, instrumentaciji... Novum kojeg je on donio u glazbu bio je i kontrapunkt, polifonija slobodnog stila, improvizacija, repeticija (ponavljanje), bogatstvo glazbenih dekorativnih oblika, kao i razvoj instrumentalne glazbe, posebno one u kojoj dominiraju gudači, puhači i ritam-sekcija (bubnjevi). Ako s tog aspekta promatramo današnju suvremenu glazbu, odmah ćemo primijetiti mnoge, daleke aproprijacijske odjeke baroka. Jer ako malo bolje slušamo, prepoznat ćemo citate (ili prepjeve) Bachove glazbe u hard rock soulu, u popu i rocku te uočiti da je većina pop pjesama izgrađena na baroknoj "zlatnoj sekvenci", a jazz uvelike usvojio umjetnost improvizacije. Rock glazba nerijetko koristi suprotnosti u dinamici i u ritmu koje je uveo barok, kao i formulu repeticije u melodiji, dok su udaraljke i bubnjevi, koje baroknoj melodiji daju tempo, danas neizostavni i u suvremenoj glazbi (ritam-sekcija).
Suvremeni likovni umjetnici često transkribiraju glazbu u vizualnu umjetnost, kreativno prevodeći izričajni vokabular jednog medijskog sustava u drugi. Tako vizualizirajući slušni podražaj kao taktilni osjet i materijalizirajući glazbu u fizički objekt. U ovom slučaju, u izložbi VOLIM BA-ROCK, vizualizirajući i u keramici materijalizirajući glazbene motive, glazbene pojmove, kao i motive s glazbene scene i time povezujući glazbu baroka i suvremenog doba. Pritom je suvremeni izričaj u mediju keramike tu svojevrsni most kojim se dotiču različita vremena. Most kojim se spajaju u zajedništvo karakteristike stila/stilova koji ciklički „kruže“ u umjetničkim izričajima, pristupima i narativima od barokne do današnje suvremene rock-glazbe, noseći uvijek u sebi prepoznatljivu nit vodilju baroka. A u toj umjetničkoj igri ovi keramičari pokazuju začudnu kreativnost, stvarajući radove koji su ponekad intrigantni, ponekad humoreskni, ponekad enigmatični, a ponekad neočekivano lucidni.
Višnja Slavica Gabout
https://mail.hia.com.hr/kultura/galerije-i-muzeji/item/29454-kerameikon-izlozba-volim-ba-rock-u-k10-ostaje-otvorena-do-22-studenog#sigProId9da54a726f
