Matica hrvatska u ovoj 2022. godini obilježava 180 godina djelovanja, a 10. veljače obilježen je Dan MH na pravi način: objavom te predstavljanjem knjiga i najavom novih. Jer, uz cjelokupno djelovanje te vrijedne institucije dugoga trajanja i velikoga značaja, knjige su uvijek bile i ostale u prvom planu. Dakle, u Palači Matice hrvatske, u Dvorani Jure Petričevića, Strossmayerov trg 4, u četvrtak 10. veljače svečanost je počela predstavljanjem "Pakla", prve knjige iz "Božanstvene komedije" Dantea Alighierija u prijevodu Božidara Petrača. Taj novi hrvatski prijevod Danteova "Pakla“ predstavili su književna prevoditeljica Iva Grgić Maroević i prevoditelj knjige Božidar Petrač, a ediciju "Povijest Hrvata" predstavio je glavni urednik Zoran Ladić.
- Petračev prijevod je poezija, premda on kaže da je proza. U 21. stoljeću došlo je vrijeme da ponovno pomirimo poeziju i prozu jer se od 19. stoljeća poeziju i prozu gledalo kao nešto suprotstavljeno. - istaknula je Grgić Maroević.
Još je rekla: - Hrvatska kultura ima se pravo ponašati kao velika kultura, jer imamo Kombolov prijevod koji je velik po mnogo svojih karakteristika, rekla je i dodala „kako je Petrač dao jedan cjelovit prijevod sa sadržajima, ali i njegova filozofska, teološka, svjetonazorna i povijesna pa i tračerska značenja. S Petračevim prijevodom dobili smo nešto što se odriče rime i ritma u najužem značenju te riječi kako bi zadržao pjesničke slike. Ključne konceptualne, odnosno doktrinarne riječi, sintagme, metafore i alegorije opstale, pa su one nosivi elementi djela.“ naglasila je Grgić Maroević.
Petračevo tumačenje: „Božanstvena komedija“ je dokument svoga vremena
Prevoditelj Božidar Petrač pak protumačio je kako "Božanstvena komedija" nije samo pjesničko djelo - ona je i dokument svoga vremena, pa i sveukupnoga dotadašnjeg znanja civilizacije zapadnoga svijeta. -"Božanstvena komedija" je ključno književno, teološko, filozofsko, povijesno i političko djelo zapadne civilizacije potkraj srednjovjekovlja i nadolaskom novoga doba. - istaknuo Petrač. Prevoditelj je posebno naglasio da su - za razliku od dosadašnjih komentara, prilično šturih i koji nemaju dubinu Danteova izraza – u ovom izdanju „upotrijebili komentare integralnoga talijanskoga kritičkog izdanja, a uz komentare su sučelice objavili i talijanski izvornik“.
Petračev prijevod Danteove "Božanstvene komedije" pridružuje se nizu cjelovitih prijevoda i pjesničkih prepjeva Stjepana Buzolića (1897.), Frana Uccellinija – Tice (Divna gluma, 1910.), Ise Kršnjavoga, Mihovila Kombola (Pakao, 1948., Čistilište, 1955., Raj, 1960. s Olinkom Delorkom), Stjepana Markuša (Inferno, 1968., Purgatorio, 1968., Paradiso, 1970.), Balda Nike Bogišića (Uzvišeni sastav), Slavka Kalčića (Bogodična komedija, na roverskoj čakavštini), Mirka Tomasovića i Mate Marasa, te cijeloj plejadi hrvatskih prevoditelja koji su preveli pojedine dijelove i epizode iz Danteova velespjeva - od Petra Preradovića, Stjepana Ivićevića, Jurja Carića, do Ante Tresića Pavičića, Milana Begovića, Milana Pavelića i Vladimira Nazora.
Valja naglasiti kako je Matica hrvatska upravo u povodu 700. obljetnice Danteove smrti počela objavljivati novo hrvatsko izdanje "Božanstvene komedije", a Božidar Petrač je naveo kako je već završio prijevod druge knjige "Čistilišta". Svakako sad i taj tiskani prijevod, dakle knjigu, mnogi čitatelji zasigurno s nestrpljenjem iščekuju.
„Povijest Hrvata“: sinteza nacionalne povijesti u 7 knjiga
Ediciju "Povijest Hrvata" na spomenutoj je svečanosti u MH publici je približio glavni urednik Zoran Ladić, istaknuvši kako je tu u sedam knjiga, koje obuhvaćen vremenski raspon od doseljenja Hrvata pa sve do pobjeda u Domovinskom ratu i stvaranja Republike Hrvatske, a sve je zamišljeno kao sinteza nacionalne povijesti. - Pojam sinteza u humanističkim je znanstvenim krugovima vrlo ozbiljan termin koji nosi golemu težinu i svatko tko se njime koristi u znanstvene svrhe mora biti spreman na obranu njegove vjerodostojnosti, napomenuo je, dodavši kako se u historiografiji sinteza često poistovjećuje s tzv. totalnom poviješću koja kao osnovni cilj postavlja cjelovito razmatranje određenih povijesnih problema.
U slučaju ove edicije, naglasio je, razmatraju se i tumače svi a značenja i slojevi prošlosti koji su utjecali na formiranje posebnog hrvatskog civilizacijskog okruženja u njegovim političkim, vojnim, crkvenim, gospodarskim, kulturološkim, umjetničkim, religioznim, intelektualnim i drugim izričajima.
Istaknuo je kako su ti izričaji izdvajali hrvatsko stanovništvo kao posebnu etničku i nacionalnu skupinu unutar zajedničkog europskog korpusa ili je smještali u zajedničke europske okvire ili okvire pojedinih njezinih regija, prije svega mediteranske i srednjoeuropske.
Ladić je najavio izlazak iz tiska VII. sveska edicije "Prijelomna vremena: Hrvatske zemlje nakon 1918. godine".
foto: VIJENAC
