Godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti za najbolju knjigu u struci dobila je dr. sc. Arijana Koprčina, voditeljica Zbirke metala u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu za monografiju „Zlatarstvo u Zagrebu 1450.‒1550. Liturgijski predmeti i nakit“ u izdanju Školske knjige i Muzeja za umjetnost i obrt. Autorica brojnih studija i kataloga posvećenih zlatarstvu u Hrvatskoj, ovom je vizualno izvrsno opremljenom knjigom s više od četiri stotine i pedeset fotografija zlatarske građe, okrunila svoj dosadašnji rad na tom području.
Primivši nagradu, autorica dr. sc. Arijana Koprčina zahvalila je Društvu povjesničara umjetnosti na nagradi istaknuvši kako je to zaista velika čast. „Izuzetno mi je drago što su prepoznali višegodišnji trud u usko definiranom području i specifičnoj temi. Zahvaljujem svim kolegama s kojima sam surađivala u Muzeju i kolegama izvan Muzeja, svima koji su me podržavali u radu. Također zahvaljujem Zagrebačkoj nadbiskupiji na susretljivosti i pomoći u radu. Naposlijetku zahvaljujem Muzeju za umjetnost i obrt kao suizdavaču te Školskoj knjizi koja je imala razumijevanja za specifičnu temu i rukopis prihvatila za prvu knjigu novoformirane biblioteke Tezoro. Zaista je prekrasno dobiti nagradu kolega koja mi je ujedno i poticaj, vjetar u leđa u planovima i nastavku rada.", naglasila je Koprčina, iza koje stoji višegodišnji rad na ovoj monografiji.
„Riječ je o knjizi iznimne vrsnoće i ljepote s neprijepornom vrijednošću za povijest nacionalne kulturne i umjetničke baštine u kojoj je po prvi put na jednom mjestu s odgovarajućom znanstvenom akribijom obrađena neprocjenjiva umjetnička baština Zagrebačke nadbiskupije – predmeti zlatarske umjetnosti nastali u stilskom razdoblju kasne gotike i renesanse“, stoji u obrazloženju nagrade Društva povijesničara umjetnosti.
Čestitavši i uručivši nagradu autorici, predsjednik Društva povijesničara umjetnosti dr. sc. Dino Milinović zahvalio je i ravnatelju Muzeja za umjetnost i obrt Miroslavu Gašparoviću na dugogodišnjoj potpori i suradnji.
Monografija „Zlatarstvo u Zagrebu 1450.‒1550. Liturgijski predmeti i nakit“ predstavlja najreprezentativnije umjetnine od zlata, srebra i dragoga kamenja, nastale u 15. i 16. stoljeću i oblikovane u stilu kasne gotike i renesanse većinom sačuvane u Riznici Zagrebačke katedrale, drugim crkvama Zagrebačke nadbiskupije te u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt. Među najistaknutijima ističu se ostavštine iz posjeda zagrebačkih biskupa Osvalda Thuza, Luke Baratina i Šimuna Erdődyja te darovi Ivaniša Korvina ali i dragocjeni reprezentativni kaleži od kojih su mnogi i radovi domaćih, zagrebačkih i hrvatskih zlatara poput kaleža u crkvi sv. Ivana u Zagrebu, u Riznici Zagrebačke katedrale te u Muzeju za umjetnost i obrt. Vrijednošću i visokom razinom stilskog oblikovanja te povijesnim značenjem ističu se vrč i pastoral Osvalda Thuza, potom pastoral i kotlić za svetu vodu i škropilo te drugi predmeti iz ostavštine Luke Baratina te kadionica s lađicom biskupa Šimuna Erdődyja. Posebno je značajna i reprezentativna kasnogotička monstranca koju je Ivaniš Korvin darovao Pavlinskom samostanu u Lepoglavi. Obrađene umjetnine, a posebno one iz Riznice Zagrebačke katedrale, pripadaju najznačajnijim zlatarskim radovima kontinentalne Hrvatske, sačuvanim iz ovog razdoblja.
Interdisciplinarni pristup analizi zlatarske građe koji je autorica Arijana Koprčina sustavno provela u ovoj monografiji nije uobičajen u domaćim okvirima. Takav koncept promatranja širega konteksta zlatarskih narudžbi i naručitelja u drugoj polovici 15. i prvoj polovici 16. stoljeća, zasad najopsežniji, opisuje i vrednuje zlatarstvo gotike i renesanse kontinentalne Hrvatske. Odabrani primjerci zlatarske građe svjedoče o većem broju iznimno kvalitetnih radova koji su ostali sačuvani zahvaljujući spletu sretnih okolnosti u nesretnim vremenima. Ova je kompleksna tema znalački obrađena u svoj svojoj slojevitosti stilskih odrednica u kontekstu precizno određenog prostora Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u doba velikih političkih previranja u kojemu nastaju najvrjednija i najzanimljivija djela, upravo ona koja čine najdragocjeniju cjelinu zlatarske baštine, u kojoj autorica Arijana Koprčina iščitava široku prihvaćenost gotike, češću pojavu simultane primjene gotičkih i renesansnih elemenata i rijetku pojavnost novoga renesansnog stila. Zlatarska građa, liturgijsko posuđe i nakit, koje su zlatari za biskupe i visoki kler izradili od zlata i srebra te ukrasili dragim kamenjem, uprizoruju vrijeme i kulturološke promjene toga kasnosrednjovjekovnog i ranomodernog doba u kojemu je Hrvatska zaustavila prodor Osmanlija prema srednjoj Europi.
Uz opsežan uvod s povijesnim i stilskim osvrtom na zlatarstvo, monografija sadržava i opsežnu katalošku obradu pedeset i tri pojedinačne umjetnine uz dopunu gemološkim determinacijama dragoga kamenja koje je proveo dipl. ing. geol. Marin Šoufek te heraldičkim determinacijama Mateje Brstilo Rešetar. Transkripcije i prijevode latinskih tekstova napravio je mr. sc. Ladislav Dobrica. Monografija je opremljena fotografijama Srećka Budeka, Vedrana Benovića i drugih autora. Urednica je Miroslava Vučić a dizajn i likovno grafičko oblikovanje potpisuju Šesnić & Turković, Andrea Šumberac, Barbara Bjeliš i Danijela Karlica Žilić. Izdavači monografije su Školska knjiga i Muzej za umjetnost i obrt.
