U prigodi blagdana slovenske kulture, koji se slavi na godišnjicama dana smrti najvećega slovenskoga pjesnika Franca Prešerna Narodna i Univerzitetna knjižnica Slovenije predstavila je znanstvenu Monografiju: Prešeren, politika i poezija. Prvi put na tako temeljit način doživljavamo život i djelo tvorca pjesme Zdravljica (koja je danas državna himna Slovenije), pjesnika rođenoga 1800. godine u gorenjskom selu Vrba, nedaleko Bleda.
Autor ove reprezentativne monografije o pjesniku Prešernu u širem kontekstu njegovoga doba jest literarni povjesničar prof. dr. Igor Grdina. Prvi put tako zorno i analitički doživljavamo Prešerna u krugu političke i kulturne elite prve polovice 19.stoljeća. Nije nimalo slučajno da je taj poseban susret s Prešernom upriličen u Narodnoj i univerzitetskoj knjižnici Slovenije, koja prema uvodnim riječima ravnateljice Jane Kolar skuplja, čuva i zaštićuje sve slovensko u literaturi i kulturi „što pišu i objavljuju Slovenci i sve što je napisano o Slovencima, što je zapravo naša kulturna baština“. Među mnoštvom pohranjenih djela Prešernova Zdravljica ima posebno mjesto i vrijednost i zbog toga, prema riječima ravnateljice, što je „Europska komisija 2020.godine nagradila Zdravljicu sa Znakom Europske baštine“.
Monografija je dobila posebnu vrijednost jer je u kompletu priložena luksuzna mapa s faksimilima Zdravljice. Voditelj čuvanja, sređivanja i nadzora cjelovitoga rukopisnog gradiva knjižnice Matjaž Lulik pred novinarima je navukao bijele zaštitne rukavice i pokazao dva elementa iz pjesnikove ostavštine (od prije 180 godina) u kojima su rukopisi poezije, dopisivanja i uredničkih pisanih intervencija. Prvi rukopisi počeli su stizati u knjižnicu tek 1904.godine i to iz raznih krajeva Slovenije i svijeta, od rodbine i brojnih prijatelja pjesnika Prešerna. Nađeno je više tomova raspršenoga gradiva i zatim složeno na čuvanje i vrlo selektivno korištenje u posebnim prilikama.
Autor Monografije profesor Grdina u tekstu jednostavno prikazuje ondašnji život ,međusobne komunikacije kruga ljudi oko pjesnika, ali knjigu počinje sa zadnjim danima pjesnikova života, kada analizira slabljenje apsolutističkoga sustava, razvija svoj pogled na revoluciju i odnos prema pravdi. Prešern tu daje i daljinski pogled na francuske predsjedničke izbore ali ne iz iz pozicije nego a svoje stručne pozicije pravnika-odvjetnika pjesnika i literarnog stvaraoca. Autor Monografije zaključuje da Prešern kao slovenski glasnik ožujske revolucije u traženju proljeća naroda zapravo priprema prostor za riječi Zdravljice, koja se razvija u poruku narodima(prije svega slovenskom narodu) i pokušaj utjecaja na svoju stvarnost. Tako Zdravljica, prema autoru Monografije u širem razumijevanju europske kulturne baštine zaslužuje poseban status: „To je knjiga o jednoj pjesmi, jednom životu u posljednjoj godini, a ta 1848.godina bila je godina, koja je obuhvaćala sve ono što je bilo prije i ono što će biti kasnije“, kaže Grdina.
U recenziji ove Monografije Urška Perenič naglašava stalno vraćanje autora na primarno gradivo pjesnika, bilo da je riječ o rukopisima ili novinama: „ Iz samoga naslova knjige: Prešeren, politika i poezija slijedi isprepletenost života i literature, koja nastaje iz života, privlačna već na početku u prikazu posljednjih trenutaka pjesnikova života, što je autor oživio i potkrijepio sa brojnim izvorima, među kojima i onim iz uspomenama pjesnikove sestre Lenke“, rekla je recenzentica Perenič.
