U nas se vrlo rijetko piše i govori o bivšim divovima našeg gospodarstva. Osobito je to rijetko na području turizma, danas naše glavne gospodarske djelatnosti. Utoliko knjiga iskusne turističke novinarke, Silvane Jakuš, ima posebno značenje. Primjer nije samo poučan, već velikim dijelom pokazuje što se događa i najboljima ako ne nailaze na podršku političke elite, ako su u sukobu s materijalnim i drugim ciljevima društvenih snaga na vlasti ili se ne slažu s pravcima privatizacije koja je provedena. Naša najveća turistička agencija je – nestala. ZAŠTO, KAKO?-Odgovore velikim dijelom dobivamo u ovoj knjizi. Knjiga ATLAS – svjedoci vremena posvećena je ljudima, idejama i sjećanju jačem od vremena i većem od zaborava. To je istinska povijest koja nas vrlo uvjerljivo svodi na dvije neminovne pojavnosti i - krajnosti.
Prva je istinski ponos da smo u složenim gospodarskim uvjetima smogli snagu, osposobiti kadrove i ostvariti društveno okruženje (nažalost, samo na ograničenom broju turističkih destinacija) koji su podržali i omogućili suvremen, inventivan i racionalan pristup razvoju turizma. Upravo na primjeru turističke agencije ATLAS prikazuje se kako se uz jasan, konkretan poslovni model i suvremenu poslovnu filozofiju može stvarati respektabilna kompanija s respektabilnim poslovnim rezultatima i reputacijom koja daleko prelazi granice vlastite zemlje. ATLAS – ime koje sadrži samo pet slova – značilo je mnogo više od toga za grad u kojem je nastajao, za hrvatski turizam i, ponajviše, za samosvijest ljudi koji su stvarali čvrste temelje onoga što je danas okosnica ukupnog hrvatskog gospodarstva.
Drugi je, nažalost, istinski žal što smo nesretnim i nespretnim (uglavnom politikantskim) makinacijama u pretvorbi društvenog vlasništva na nerazuman i neprihvatljiv način uništili veliki dio stvorenog društvenog blaga i ekonomskog potencijala. Analitičarima toga doba zasigurno zastaje kost u grlu kad se prisjete impresivnih brojki u zenitu poslovanja ATLAS-a u osamdesetim godinama prošlog stoljeća i načina kako je najveća i najpoznatija turistička agencija na cijeloj regiji jednostavno – iščezla.
Surove političke igre, neznanje i nesposobnost ljudi koji nisu ništa ili vrlo malo znali o turizmu, promjenama i izazovima koji su vezani uz turistička kretanja u svijetu i u nas, demonstracija političke moći bez pokrića te kompletno nerazumijevanje jednostavno su zanemarili iskustvo, znanje, uspjehe i prepoznatljivost Hrvatske kroz turističke agencije – njih četiri. Preostaje da se ta enigma temeljito istraži jer zasigurno, uz procese privatizacije u prerađivačkoj i bankarskoj industriji . -predstavlja najveći crimen u novijoj povijesti hrvatske državnosti. Posljedice toga gotovo bezumnog ponašanja osjećamo u punoj mjeri i danas zbog neuravnoteženog stanja u strukturi hrvatskog gospodarstva.
No, vratimo se knjizi. Bilo je zaista vrijeme da se na primjeru ATLAS-a iznesu neke (ne)poznate činjenice koje ukazuju na „ stvaran kontekst čimbenika tržišta, geopolitičkih izazova, ratnih zbivanja i procesa privatizacije“ – piše na koricama ove vrijedne knjige koja bi mogla poslužiti kao case study na naši sveučilištima i visokim učilištima, da se vidi kako treba i ne treba raditi. Svjedoci vremena će s ponosom isticati kako je ATLAS s više od 1600 zaposlenih u svojim najboljim godinama posredovao u ostvarenju 37 milijuna noćenja (u 2024. cjelokupna je hrvatska turistička industrija ostvarila 108,3 milijuna noćenja), usluge transfera ostvarilo za 2,3 milijuna dolazaka, a za 4,2 milijuna turista organiziralo raznovrsne izlete. Sve to uz godišnji promet vrijedan 1,1 milijardi DM-a u 1988. (što odgovara prometu o više od pola milijarde (tadašnjih) eura. Uvid u statistiku toga doba pokazao bi da je na području čitave tadašnje državne Zajednice bilo malo tvrtki u svim sektorima gospodarstva kojima je to uspijevalo.
Tim više je nestanak ATLASA -a ostao nedovoljno jasno ispričana priča neuspjelog procesa privatizacije. Zna se TKO je utjecao na takav slijed događaja; zna se ZAŠTO je novi vlasnik nastojao i uspio „razbucati“ cjelovit i učinkovit sustav upravljanja i razvoja, zna se KAKO se odvijao proces rastakanja turističkog giganta. NEPOZNATO ostaje zašto nitko nije odgovarao za taj ekonomski suicid.
Knjiga Silvane Jakuš (uz potporu za pokretanje te knjige gospođe Pave Župan Rušković) daje mnogo odgovora na ta neminovna pitanja, a ostavlja i dovoljno prostora za daljnje proučavanje toga specifičnog fenomena.“Na prvi pogled knjiga može izgledati kao svojevrsna- (emotivna) i dijelom subjektivna retrospektiva… No, ona je ipak puno više od toga…“ tvrdi u pogovoru knjige njen recenzent prof. dr. sc Darko Prebežec. I, stvarno, kad pažljivo pročitamo promišljanja o svim tim događajima, pa iskaze njihovih neposrednih aktera nameću se, uvijek iznova,mnoga zanimljiva pitanja zašto je ATLAS NESTAO S TURISTIČKE KARTE Hrvatske i svijeta s programima koji su uključivali 15 mediteranskih destinacija i ogromnom međunarodnom reputacijom.
Upravo zbog važnih odgovora na neka od tih pitanja valja odati veliko profesionalno priznanje turističkoj novinarki Silvani Jakuš što je otvorile raspravu o njima i obdarila (skromnu) literaturu o tim pitanjima svojim vrijednim, rekao bih izvanrednim uratkom.
Čestitam njoj, ali i izdavaču koji je prepoznao važnost tematike.
Ante Gavranović
