Varaždinci na 330. zavjetnom hodočašću Majci Božjoj Bistričkoj

Zavjetno hodočašće vjernika grada Varaždina Majci Božjoj Bistričkoj ove godine održano je po 330. put proteklog vikenda 29. i 30. lipnja. Hodočašće je tradicionalno započelo u subotu izjutra, na blagdan apostolskih prvaka svetih Petra i Pavla, nakon Službe riječi i blagoslova u varaždinskoj katedrali.Nekoliko stotina hodočasnika pješaka potom je krenulo na više od četrdeset kilometara dugačak put prema Mariji Bistrici. Pješaci su se uobičajeno sabrali na Vinskom Vrhu odakle su oko 14 sati, predvođeni varaždinskim biskupom, u procesiji krenuli prema Svetištu. Uvečer tog prvog hodočasničkog dana vjernici su proslavili svetu misu te nakon nje sudjelovali u procesiji „Put svjetla“ sa svijećama na bistričkoj kalvariji.Glavni hodočasnički dan bila je nedjelja 30. lipnja, kada su se hodočasnicima pješacima tradicionalno pridružili mnogobrojni vjernici pristigli automobilima, biciklima, autobusima, vlakom ili pak drugim organiziranim prijevozom. Središnje nedjeljno zavjetno euharistijsko slavlje na prostoru crkve blaženog Alojzija Stepinca na otvorenom u Svetištu Majke Božje Bistričke predslavio je biskup Josip Mrzljak, dok je svetoj misi prethodio križni put na kalvariji.

U zajedništvu s našim mjesnim biskupom bilo je dvadesetak svećenika s područja Varaždina i okolnih župa, kao i velik broj vjernika koji su, usprkos visokim temperaturama i ljetnim vrućinama, ‘zaposjeli’ ovo naše marijansko svetište. Sve Varaždince, kao i one pristigle iz drugih krajeva, srdačno je prije početka misnog slavlja pozdravio domaćin, rektor Hrvatskog nacionalnog Svetišta Majke Božje Bistričke, preč. Domagoj Matošević.
Svoju je homiliju okupljenom mnoštvu u crkvi na otvorenom blaženog Alojzija Stepinca biskup Mrzljak započeo podsjećajući o tome kako mnogi mladi u našoj domovini završavaju osnovne i srednje škole te se pitaju i odabiru put kojim će njihov život ići. Također se radujemo u cijeloj Crkvi u Hrvata, podsjetio je preuzvišeni otac biskup, novim mladim svećenicima, onima koji su odabrali duhovno zvanje.

- Kada je Isus odabrao svoje apostole, nije im rekao da moraju ići, već je svakome od dvanaestorice rekao ‘pođi za mnom’. Tako je i danas. Poziv je Isusov, ali odgovor je naš. To je temeljno pitanje za svakog čovjeka i za sva vremena - odazvati se ili ne? Isplati li se ići za tim čovjekom koji poziva učenike, čuli smo u evanđelju, riječima “Lisice imaju jazbine, ptice nebeske gnijezda, a Sin Čovječji nema gdje bi glavu naslonio”? Isplati li se ići za čovjekom koji nam ovdje na zemlji ne obećava ništa i nema ništa? Kakva li je to velika razlika između Njega i onih koji ovdje na zemlji imaju velika bogatstva i obećavaju mnogo? A Isus ne obećava ništa, već kaže ‘idi za mnom, ali moraš nositi svoj križ’! Ali Isus obećava i nešto što je čovjeku toliko privlačno - slobodu. Kaže sveti Pavao: “Za slobodu nas Krist oslobodi! Držite se dakle i ne dajte se ponovno u jaram ropstva! Doista vi ste, braćo, na slobodu pozvani! Samo neka ta sloboda ne bude izlikom tijelu, nego – ljubavlju služite jedni drugima. Ta sav je Zakon ispunjen u jednoj jedinoj riječi, u ovoj: Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga! Ako li pak jedni druge grizete i glođete, pazite da jedni druge ne proždrete.” Dvije su riječi ovdje ključne; sloboda i ropstvo. Čini se kao da su to dvije krajnosti. Živi li danas čovjek u slobodi ili ga možda mnoge stvari i okolnosti zaustavljaju. Što znači biti slobodan? Znači li to da čovjek čini sve što mu padne na pamet ili sloboda uključuje i odgovornost? U svom poimanju slobode, čovjek današnjice si je umislio da je on gospodar svega i da je on sam sebi Bog. Čovjek si je umislio da je gospodar života, određuje kada će život početi i završiti, određuje što je dobro za čovjeka i donosi zakone i konvencije koji će unaprijediti kvalitetu ljudskog života. Neće se čovjek pritom obazirati jesu li ti ljudski zakoni u skladu s Božjim zakonima i zapovijedima. Znamo da Bog nije dao svoje zakone da bi ljudima ograničio slobodu, već suprotno, da bi ljudima proširio prostor slobode. Ali ta napast, kada čovjek želi biti sam sebi Bog, neprestano je prisutna u ljudskome društvu. Mnogi stariji su proživjeli onaj sustav komunističkog ateizma koji si je umislio da će riješiti čovjeka Boga i njegovih zapovijedi te mu omogućiti da živi u slobodi. No, kakvo li je to tek ropstvo bilo? Ropstvo čiji se tragovi osjećaju još i u našem vremenu. Čovjek današnjice si je umislio i da je gospodar zemlje na kojoj živi.

Prisjetimo se kako je na prvim stranicama Biblije zapisano kako je Bog stvorio zemlju i daju je čovjeku na upravljanje, ali zabranio je čovjeku da dira u stablo razlikovanja dobra i zla. Ali čovjek u svojoj napasti, poželio je baš to. U naše vrijeme sve više uviđamo da upravljanje zemljom nije dobro i da sve više zagađujemo zemlju na kojoj živimo. Kao da se čuje sa svih strana svijeta vapaj: “Stani čovječe! Što radiš to od zemlje? Zašto je zagađuješ? Zašto se uplićeš se u klimatske promjene? Razmisli što činiš i kakvu ćeš zemlju ostaviti budućim generacijama!” Promatrajući čovjeka 21. stoljeća koji će u mnogočemu napredovao, pitamo se živi li čovjek današnjice u mnogovrsnom ropstvu ili je slobodan. Koliko ovisnosti ropstva vladaju nad čovjekom? Alkohol, droga, kocka, moderna sredstva komunikacije i informacije; sve te ovisnosti čovjeka upravo zarobljuju. Riječ Božja, s druge strane, uvijek je živa i uvijek je danas. Danas smo se ovdje odazvali upravo zato što smo slobodni, nitko nas na to nije prisilio. Na Isusov poziv, rekli smo “evo me, dolazim, želim čuti tvoju riječ”. Dakako da postoje različite primamljive ponude sa svih strana pa ćemo se poput nekih učenika početi ispričavati svagdanjim obavezama i brigama. Ali odabrali smo biti ovdje i odazvali smo se u slobodi djece Božje. Želimo ovdje učvrstiti i umnožiti našu vjeru - poručio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u propovijedi na 330. zavjetnom hodočašću Varaždinaca Majci Božjoj.

Pjevanje tijekom zavjetne hodočasničke svete mise animirao je zbor Župe Uskrsnuća Isusova Kučan Marof koja je bila zadužena za organizaciju i koordinaciju ovogodišnjeg hodočašća. Nakon nedjeljne svete mise, u poslijepodnevnim satima u bazilici Majke Božje Bistričke, bilo je euharistijsko klanjanje te oproštajna procesija nakon koje su se hodočasnici okrijepljeni polako otpratili svojim kućama. Sveta misa zahvalnica za ovogodišnje 330. zavjetno hodočašće na Mariju Bistricu bit će slavljena u ponedjeljak 1. srpnja u 19 sati u varaždinskoj katedrali.

Goran Damjanić