„Budućnost hrvatskog turizma su svi proizvodi koji su se pokazali uspješnima i za vrijeme ove pandemije, koji su skloni brzim prilagodbama a ujedno nose dodatnu vrijednost za turista, bilo da je riječ o zdravstvenom turizmu, eko turizmu, cikloturizmu“, poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac na međunarodnoj konferenciji o cjelogodišnjem turizmu Može li hrvatski turizam 356? koja se održava uživo i on-line u Termama Tuhelj u organizaciji tvrtke Julius Rose i pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore.
Brnjac je dodala i kako naglasak novog turizma treba primarno biti na razvoju kvalitete što uključuje turističku infrastrukturu, nove smještajne kapacitete cjelogodišnjeg turizma, diverzifikaciju i diferencijaciju ponude. „Prilika za hrvatski turizam je i u pozicioniranju Hrvatske kao sigurne destinacije, posebno u vrijeme trajanja pandemije, a tu prepoznatljivost trebamo održati kao naš trajni zaštitni znak. Razvoj raznolike ponude i generiranje potražnje preduvjet su za cjelogodišnji turizam kojem težimo i koji nam može osigurati stabilnost te puno značajniji učinak turizma na čitavo gospodarstvo“, pojasnila je ministrica.
Potpredsjednik HGK za turizam i poljoprivredu Dragan Kovačević poručio je kako je pred hrvatskim turizmom razdoblje neizvjesnosti, ali s druge strane ne smijemo stati. „I dalje trebamo sustavno rješavati kronične probleme hrvatskog turizma, od deficita hotelskih kapaciteta i kvalificirane radne snage do prevelike sezonalnosti i stvarati preduvjete za efikasnije povlačenje novca iz višegodišnjeg financijskog okvira, a posebno iz Fonda za oporavak i otpornost. Isto tako, nadamo se da ova kriza neće znatnije usporiti provedbu Zakona o turističkim zajednicama i uspostavljanje destinacijskog managementa kao jednog od ključnih alata za razvoj cjelogodišnjeg turizma i povećanje konkurentnosti, posebice na kontinentu“, poručio je Kovačević.
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić poručio je kako ovu turističku godinu obilježila globalna pandemija korona virusa koja je snažno utjecala na međunarodna turistička kretanja no unatoč tome Hrvatska je tijekom glavnog ljetnog dijela sezone ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu. „Vrlo dobre najave imali smo i za posezonu, no trenutna epidemiološka situacija nije nam dozvolila postizanje očekivanih rezultata zbog čega je u ovim tržišnim okolnostima posebice izazovno razvijati cjelogodišnji turizam. Ipak, iskustvo iz ove godine bit će nam odlična podloga za pripremu nadolazeće nam 2021. godine tijekom koje će posebno važna biti kvalitetna koordinacija i suradnja sa svim ključnim dionicima. Također, s ciljem dodatnog poticanja domaćeg prometa i produljenja sezone, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta pokrenuli smo projekt „Tjedan odmora vrijedan“ kojim ćemo našim gostima u tjednu od 16. do 25. listopada omogućiti korištenje turističkih usluga u zemlji po 50 posto povoljnijim cijenama“, pojasnio je Staničić, dodavši kako uskoro kreće i jesenska promotivna kampanja na inozemnim tržištima u sklopu koje će fokus biti na promociji nautike, kontinentalne ponude, eno-gastronomije te ponude hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar upozorio je kako su nam potrebni zajednički kriteriji oko granica i ujednačen pristup na razni EU, a organizatorica konferencije iz Julius Rose Ivana Kolar poručila je kako je za turizam izrazito važno da se komunicira, diskutira. Da se učimo jedni od drugih i održimo kontakt unutar industrije. „Cjelogodišnji turizam zasigurno može biti dio odgovora na Covid izazove. Vrijeme je da budemo kreativni i hrabri“, poručila je Kolar.
Analizu sezone 2020 i nove trendove predstavio je Siniša Topalović iz Horwath konzaltinga objasnivši kako je posljedica krize značajan pad prihoda cjelokupnog turističkog ekosistema te da se oporavak očekuje u trajanju od nekoliko godina.
„Svi su pretrpjeli udare, a najviše Europa, Azija i Pacifik. Posebno Europa jer se radi o avio destinaciji odnosno ovisna je o zračnome prometu“, pojasnio je Topalović dodavši kako je Hrvatska ostvarila 41, 46 % realizacije prometa u odnosu na 2019. što je zapravo iznadprosječno dobar rezultat te da zapravo ne vidi zašto sljedeća godina ne bi bila bolja i za 20 posto.
Inače, Zadarska županija ostvarila je 66% prometa u odnosu na 2019. godinu i to je najbolji rezultat u RH, Istarska županije već tradicionalno dobro stoji, grad Zagreb je najjača kontinentalna destinacija, a najveći je gubitnik Dubrovačko neretvanska županija koja je ostvarila 35% prometa u odnosu na 2019. i to je najgori rezultat.
Kao dobitnike ove krize naveo je kvalitetan smještaj, bilo da je riječ o hotelima ili privatnom smještaju. Ugostiteljski objekti, restorani, koji su također ulagali u kvalitetu jer su profitirali i njihova je kvaliteta prepoznata te nautika za koju prognoze kažu da će ostvariti i do 80% prometa prošle godine. „Nautika se pokazala kao otporna industrija i ulaganje u proizvodnu infrastrukturu pokazalo se kao jedini put u budućnost“, rekao je Topalović. Kao još jednog od dobitnika naveo je turističke nekretnine uz obrazloženje da prodaja nekretnina strancima nije nužno loša te da je upravo Vir po broju noćenja šampion turizma, a radi se o mjestu u kojemu raste broj stanovnika, broj vrtića. Općenito rate mikro gospodarstvo tog otoka. Hoteli i privatni smještaj srednje i niske kvalitete, gradske destinacije, kruzing i MICE svakako su najveći gubitnici ove krize.
Na konferenciji će se održati i ministarski forum koji donosi raspravu četiri EU ministra/ica iz područja turizma turizma, u kojoj će predstaviti osnovna polazišta razvojnih strategija turizma u sljedećem periodu. Po prvi puta okupljaju se ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske Nikolina Brnjac, ministar za gospodarstvo i razvoj tehnologije Republike Slovenije Zdravko Počivalšek, a uzvanicima će se obratiti i ministrica poljoprivrede, regija i turizma Republike Austrije Elisabeth Köstinger i državni tajnik za turizam Ministarstva za industriju, trgovinu i turizam Kraljevine Španjolske Fernando Valdés Verelst.
