S prvim pravim ljetnim vikendom stigao je i toliko očekivani val turista. U Hrvatskoj ih je trenutačno oko 290 tisuća, među kojima 250 tisuća inozemnih. Više od pola boravi ih u Istri i na Kvarneru, najviše Nijemaca, Slovenaca, Austrijanaca, Čeha i Poljaka. Trenutačno smo u znatno boljoj situaciji nego lani, imamo 40 posto više gostiju, ali još smo daleko od rekordne 2019., kada smo ih u ovo vrijeme imali više od 600 tisuća. Ono čemu se nadamo jest da će brojevi i dalje rasti, najave su dobre, no sve može, kao i lani, pokvariti još jedan val pandemije.
S GP-a Bregana za središnji Dnevnik javila se HRT-ova Matea Mikić te rekla da se kolona stvara na ulazu u zemlju. Tako je kroz dan bilo i na prijelazima Kaštel, Plovanija, Rupa i Macelj, gdje su manje-više svugdje putnici čekali pola sata da bi ušli u Hrvatsku.
- Tome u prilog idu i brojke. Od MUP-a smo zatražili izvješće o broju ulazaka u Republiku Hrvatsku na sedam graničnih prijelaza. Podaci koje smo dobili su itekako ohrabrujući. Naime, jučer i danas do 13 sati u Republiku Hrvatsku dosad je ušlo gotovo 93 tisuće putnika. Ako to usporedimo s istim vikendom prošle godine, radi se o 13 tisuća putnika više. No još je važnija usporedba s rekordnom 2019. godinom kada je u pretposljednjem vikendu lipnja u našu zemlju stiglo 180 tisuća putnika. Te brojke su nam za sada još nedostižne, ali najvažnije je da je turistička sezona krenula. Za očekivati je da će tome pripomoći i tzv. COVID potvrde s čijom se primjenom na razini Europske unije kreće već za deset dana. Sve se više zemalja otvara, građani se cijepe, samo neka još epidemiološka situacija ostane povoljna i onda se zaista možemo ponadati da ćemo napokon imati sezonu kao prije pandemije.
Turisti pristižu na Jadran
Kao u dobra stara vremena. Split je zračnim linijama povezan s 24 države. Gosti su jedva dočekali odmor u Hrvatskoj.
- Imamo izravan let pa je jednostavno, a i vrijeme je predivno u odnosu na ono u našoj zemlji, kaže Chris iz Luksemburga.
- Nikad nismo bili u Hrvatskoj pa smo veoma uzbuđeni! Jedva čekamo istražiti vašu zemlju, kaže Frank iz Njemačke.
- Stigla sam u Split na vjenčanje, ali odlučila sam doći dva tjedna prije kako bih uživala. Bila sam već ovdje, prelijepo je, poručuje gošća iz Luksemburga.
Kroz splitsku zračnu luku ovog je vikenda prošlo 15.000 turista, pet tisuća više nego prošlog. Obećavajuće, no pandemija je zadala snažan udarac avio-kompanijama.
- Teško je predvidjeti, ali sigurno se nekoliko godina ne očekuje u zračnom prometu da će se dogoditi brzi povratak, kaže Mate Melvan iz Zračne luke Split.
A upravo to žarko žele u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Gostiju ima, ne mogu se požaliti, ali na one iz daljih zemalja još će pričekati.
- To je teško nadomjestiti dok se ne uspostave svi mogući koridori s azijskim, australskim, američkim velikim aerodromima, kaže Vladimir Bakić, direktor TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije.
Da kao ozebli sunce čekaju omiljene im Britance, već je poznato. Samo da za mjesec dana doista i dođu jer broj oboljelih od delta-soja koronavirusa - ne ohrabruje.
- Puno ovisimo o Englezima, i doslovno smo u njihovoj milosti. Ajmo reći da ih jedva čekamo jer oni nam čine sezonu, hoće li biti dobra ili loša. Sada je situacija da turizma skoro nema u privatnom smještaju. Hoteli su spustili cijene. Jako je teško doći do gostiju tako da su to više individualne situacije nego turizam, kaže Nino Dubretić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja za Dubrovnik i vlasnik Direct bookera.
Nade za privatne iznajmljivače ipak ima; turisti ne prestaju stizati. U Dalmaciji se odmara dosta Poljaka.
- Bio sam ovdje prije dvije godine krajem srpnja i bila je mnogo veća gužva. Sada je najbolje vrijeme za dolazak u Hrvatsku, kaže Karol iz Poljske.
Jučer je kroz tri granična prijelaza u Istri ušlo više od 11 000 stranaca. Gužve im nisu smetale - a ni vrućina; veselje - na vrhuncu!
A domaći gosti, čini se, vole Šibenik.
- 94 posto, čini mi se da su mi bili strani gosti, već lanjske i ove godine situacija se obrnula, sad su preko 70, 80 posto domaći gosti, kaže Ante Cicvarić, privatni iznajmljivač.
