Nakon što je Hrvatska već drugu turističku sezonu zaredom završila kao pobjednica Mediterana, od sljedeće sezone očekuje se još više, no za ostvarivanje boljeg rezultata nužno je napraviti kvalitetnu pripremu koja pretpostavlja rješavanje ključnih izazova turističkog sektora - nedostatka radne snage i ponovnog pokretanja zamrznute investicijske aktivnosti. Zaključak je to 23. Kongresa hotelijera u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) koji je okupio sve ključne predstavnike turističkog sektora, ali i ostale dionike u turizmu Hrvatske.
Ova kriza je ponovno potvrdila koliko je turizam važan za hrvatsko gospodarstvo. Analiza Velimira Šonje iz Arhivanalitike pokazala je kako se gotovo cijeli pad hrvatskog BDP-a u 2020. godini, koji je iznosio 8,1 posto, može pripisati padu šire turističke aktivnosti, dok se više od polovice ukupne stope rasta u 2021. godini (očekivani je rast BDP-a od 9 posto) ponovno može pripisati oporavku turističke aktivnosti. Šonje je pritom upozorio da bi bilo pogrešno u aktualnoj situaciji koju još uvijek obilježavaju veliki gubici turističkih kompanija iz 2020. očekivati da će se turizam oporaviti sam od sebe i to na razine iz 2019. godine. To se neće dogoditi ako ne dođe do skorog snažnog oporavka investicijske aktivnosti u turizmu, za što su nužni investicijski poticaji, a očekivanja investitora usmjerena su ka novom zakonu o poticanju ulaganja, primjeni nove karte regionalnih potpora, sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, višegodišnjeg financijskog okvira te eventualno ostalim poticajnim mjerama, rekao je Šonje.
”Iza nas je teška, ali uspješna godina koja je pokazala da stalnom komunikacijom i suradnjom javnog i privatnog sektora možemo pobijediti i u najtežim uvjetima. Kada gledamo na godinu ispred sebe, u turizmu prevladava optimizam, no vrlo je važno da već sad krenemo s pripremama sljedeće sezone u kojima moramo pronaći rješenja za najznačajnije izazove. To su rješavanje pitanja nedostatka radne snage, zatim pitanja turističkog zemljišta kao jednog od preduvjeta za ponovno pokretanje investicijskog ciklusa kao i definiranje mjera za poticanje investicija, prije svega zakona o poticanju ulaganja i distribucije sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naravno, pandemija je i dalje s nama pa ne smijemo zaboraviti i na to da i sljedeće godine moramo osigurati kvalitetnu epidemiološku situaciju. Sve te izazove možemo prevladati samo nastavkom proaktivne međusobne suradnje i razumijevanjem te stvarnim rješavanjem otvorenih problema”, izjavio je Veljko Ostojić, predsjednik UPUHH-a i direktor Hrvatske udruge turizma (HUT).
Prema procjenama HUT-a najveće turističke kompanije već su ove godine zbog nedostatka radne snage propustile uprihoditi preko 750 milijuna kuna. Taj čisti gubitak za hrvatski turizam mogao bi sljedeće godine biti puno veći ako do proljeća i početka predsezone ne ublažimo taj problem, poruka je okupljenih turističkih djelatnika. Prema sadašnjim procjenama, sljedeće sezone moglo bi nedostajati između 30.000 i 35.000 radnika u turizmu, a s obzirom na situaciju na domaćem tržištu radne snage, moramo pojačati napore i poboljšati proces uvoza strane radne snage.
Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike potvrdio je da Vlada radi na rješavanju ozbiljnog izazova nedostatka radne snage u turzmu, i to na dvije paralelne strane. Prva je dodatno aktiviranje domaće radne snage, a druga je ubrzavanje procesa uvoza stranih radnika.
Predstavnici turističke industrije su se složili da je Vlada raznim mjerama značajno pomogla sektoru da prebrodi ovu krizu, no jednako tako su svi složni u ocjeni da se bez pomoći Vlade i državnih institucija neće moći u skorijem roku pokrenuti investicije. Ukupan neto operativan gubitak turističkog sektora u 2020. godini bio je 3,4 milijardi kuna, što je značajno oslabilo investicijski potencijal sektora.
A pokretanje investicijskog ciklusa nužno je za držanje konkurentnosti s jakom mediteranskom konkurencijom koja je nakon velikih gubitaka protekle dvije godine dodatno motivirana na vraćanje prometa. Naime, i u ovoj krizi se potvrdilo da objekti u koje se kontinuirano investira ostvaruju značajno bolje rezultate od objekata u koje se ne ulaže i koji su niže kategorije. S očekivanim razvojem turizma u narednim godinama u smjeru više individualizirane ponude više kvalitete, te investicije postaju još značajnije. Kako su naglasili turistički djelatnici, u prethodnoj krizi je turističkom sektoru trebalo 6 godina da se vrati na ranije dosegnute razine, što je predugo razdoblje za stajanje u mjestu.
Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, potvrdila je predanost Ministarstva i Vlade kontinuiranom dijalogu i proaktivnom rješavanju izazova koje postoje u turizmu, a što može pomoći u ostvarivanju što boljih rezultata. Ministrica je naglasila i važnost donošenja nove strategije razvoja turizma koja želi do 2030. godine ostvariti strateški cilj – pozicioniranje Hrvatske kao globalno konkurentne destinacije održivog turizma.
”Kada govorimo o razvoja turizma u predstojećem razdoblju, govorimo o tranziciji turizma u inovativan, otporan i održiv sustav čiji se učinci više ne promatraju kroz broj dolazaka i noćenja već kroz ravnotežu povoljnih financijskih učinaka, utjecaja na kvalitetu života lokalnog stanovništva, utjecaja na okoliš i zadovoljstvo radnika. Sukladno tomu, fokus Ministarstva će svakako biti na zelenoj i digitalnoj tranziciji, održivom razvoju, društvenoj odgovornosti turizma, edukaciji i zadovoljstvu djelatnika u turizmu i turizmu dostupnom svima”, izjavila je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
