„Proći će godine dok se turistička industrija ne oporavi od posljedica uzrokovanih pandemijom i jedno je sigurno. Neke novostečene navike nikad se neće vratiti na staro. Ako želimo gledati pozitivno ovo nas vrijeme potiče na održivi razvoj i brže promjene iz masovnog prema individualnom turizmu, posebno će se cijeniti turistički proizvodi u ruralnim područjima, održivost, individualni pristup, povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu i vinski turizam koji je više od prodaje vina. Uz pravilno planiranje i široko lokalno sudjelovanje vinski turizam može biti pokretač održivog ruralnog razvoja“, istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“ i organizatorica današnje međunarodne online konferencije „ITER VITIS – konkurentno i sigurno“.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević rekao je da gotovo sve hrvatske vinarije više od 70 posto svoje prodaje realiziraju kroz turističku sezonu. „Kolika je ovisnost potrošnje vina o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci sa 7,7 milijuna dolazaka i 54 milijuna noćenja zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto - a što je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina“, istaknuo je Kovačević.
Rekao je i kako vino uz gastronomiju igra sve snažniju ulogu u eno-gastro turističkoj ponudi, kao autentičnoj ponudi koja ide u korak s kulturom, tradicijom i običajima lokalnog, ruralnog stanovništva. Također, igra sve snažniju ulogu i u produženju turističke sezone i brendiranju Hrvatske kao eno-gastro destinacije pri čemu trebamo više raditi na promociji specifičnosti odnosno preko 125 autohtonih sorti vinove loze i mozaiku četiri vinogradarske i vinske regije s njihovim klimatskim, sortnim i položajnim specifičnostima. „Ohrabruje podatak da smo u 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji u strukturi izvoza čine gotovo 95%. I to je pravi smjer u kojem ide hrvatsko vinarstvo“, poručio je potpredsjednik HGK dodavši kako vjeruje da će se jačanjem regionalnih vinarskih organizacija i njihovim stabilnim proračunskim financiranjem osigurati dobar nacionalni marketing i brendiranje vina, dok će s druge strane Hrvatska gospodarska komora i dalje pod zajedničkim brandom Vina Croatia Vina Mosaica još snažnije i vlastitim sredstvima i sredstvima vinske omotnice, EU fondova, raditi na međunarodnoj promociji hrvatskih vina.
„Uloga turizma u ruralnom području u kontekstu pandemije važnija je nego ikad. Razvojem kvalitetne turističke ponude i proizvoda omogućit ćemo produljenje sezone i proširenje ponude, osobito prema ruralnim destinacijama, što ćemo implementirati i u novi strateški okvir kojim definiramo buduće desetogodišnje razdoblje razvoja inovativnog, otpornog i održivog turizma. Imamo sve preduvjete da Hrvatsku istaknemo kao održivu destinaciju ruralnog turizma, destinaciju s kvalitetnom cjelogodišnjom ponudom, te da iz ove pandemije izađemo kao konkurentnija turistička destinacija“, poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić poručio je pak kako su konkurentnost i sigurnost čimbenici koji će u budućem razdoblju biti i najvažniji u određivanju turističkih tijekova i rezultata što se može potvrditi i na primjeru Hrvatske koja je, na temelju dobre epidemiološke situacije i generalne percepcije kao sigurne turističke destinacije, u ovoj izazovnoj godini ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu.
„Sinergijsko djelovanje vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je njihovog dodatnog razvoja – s jedne strane promovirati hrvatska vina na stranim tržištima, kao i krajeve u kojima nastaju, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma. Na taj način također jačamo i širimo spektar distribucijskih kanala za naša vina, što se pokazalo izuzetno važnim s obzirom na tržišne poremećaje te probleme s prodajom i viškovima uslijed širenja bolesti COVID-19. U sklopu Programa ruralnog razvoja potiče se upravo razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, na taj način se stvaraju nova radna mjesta i stječu nova znanja i vještine, čime se sprječava depopulacija ruralnih prostora“, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. Istaknuo je kako je takvih pozitivnih primjera svakim danom sve više. Kao potpora ulaganjima u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima do sada je odobren 621 projekt u ukupnom iznosu odobrene potpore većem od 280 milijuna eura. Od toga je u sektoru turizma 363 projekata ukupne vrijednosti odobrene potpore od 168 milijuna eura, od čega su 23 projekta vezana uz ulaganja u vinski turizam (kušaone vina) s odobrenom potporom od 8,8 milijuna eura.
Najviše vinograda imaju Španjolci, najviše vina proizvedu Talijani, a najviše od vina zarade Francuzi. Njemačka, Velika Britanija i Amerika najveći su uvoznici vina, a kada je o uvozu riječ, zanimljiv je podatak da gotovo svaka druga boca nije proizvedena u zemlji u kojoj se popije. Ove zanimljive podatke otkrio je dr. sc. Edi Maletić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a Emanuela Panke, predsjednica Europske kulturne rute Iter Vitis i Stefano Dominioni, direktor Europskog instituta za kulturne rute Vijeća Europe govorili su o važnosti kulturnih ruta za održivi turizam te promociju i brendiranje destinacije.
