Prostor je osnovni resurs društvenog i gospodarskog razvoja, a danas mu u Hrvatskoj najveća prijetnja dolazi od turističke potražnje, osobito one koja mijenja izvorni ambijent i oduzima mu autentičnost i prepoznatljivost, upozoreno je u srijedu na okrugom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU). Akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU, prezentirao je najreprezentativnije objekte u Akademijinom vlasništvu na jadranskoj obali i u Zagrebu, koji su važni kulturno-povijesni spomenici. Na skupu je govorio i ministar turizma Gari Cappelli koji je najavio da će u prvoj polovici 2020., tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, čelnicima članica EU biti predstavljena Strategija razvoja hrvatskog turizma u idućih deset godina.
"Prostor je strateški resurs cjelokupnog društvenog i gospodarskog razvitka. Upravo zato naša je zadaća znati objasniti njegova svojstva, znati jasno reći što želimo s njim učiniti i kako želimo da se drugi prema njemu odnose. Hrvatskom prostoru danas najveća prijetnja dolazi upravo iz turističke potražnje, poglavito one koja na njemu parazitira stvarajući generičke ambijente, suprotne onima koji ga čine drugačijim od svakog drugog prostora", rekao je predsjednik HAZU-ova Znanstvenog vijeća za turizam, akademik Nikola Bašić, na skupu u organizaciji toga vijeća i think-tanka "Polazišta i perspektive" (PiP).
Hrvatski obalni pojas po njegovim riječima prekriva "agresivni neartikulirani građevinski tepih" koji je tek dijelom produkt divlje gradnje, a u najvećem je dijelu produkt prostorno-planske regulacije po kojoj su izdane uredne dozvole za građenje.
Po njegovom mišljenju, nekretninski biznis treba usmjeravati prema mediteranskom urbanitetu koncentracijom građenja u gustim organičkim naseljima koja bi mogla biti zametak budućih gradova.
Bašić kaže da turizam poprima svojstvo "gospodarske monokulture", jer čini gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a, ali da je riječ o vrlo osjetljivoj djelatnosti koja može biti lako poljuljana. Pri tome podsjeća na katastrofalne posljedice koje je izazvala prevelika ovisnost Dalmacije o vinogradarstvu krajem 19. stoljeća nakon pojave bolesti vinove loze.
Smatra da hrvatsko društvo i prostor ne smiju postati taoci turizma kao prevladavajućeg gospodarstva, kaže Bašić. Turizam u Hrvatskoj po njegovoj je ocjeni pred razvojnim pragom, pred kojim mora usporiti rast i potaknuti procvat koji mora biti obojen bojama prepoznatljive pripadnosti hrvatskom prostoru i kulturi.
Siniša Topalović iz PiP-a kazao je da sve očitiji sukobi vizija i interesa raznih sudionika turističke industrije, koji utječu na kapacitet podnošljivosti korištenja nacionalnih javnih i prirodnih dobara. (Hina/FaH)
