Na ekskluzivnoj večeri "Nova blaga starog podruma" u zagrebačkom restoranu Kaiser Marija Meštrovića, prvi put se izvan podruma kušalo macerirano bijelo i odležano crno vino od grožđa s glasovitog kutjevačkog vinogradarskog položaja Koria iz berbe 2017. Linija vina nazvana je po istoimenom vinogradu. Vino je odnjegovano u podrumu iz 1232. godine. Vina su predstavili novinar Ivo Kozarčanin i Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d.
Počelo se pjenušcem Maximo Brut. Pjenušac od čiste graševine. Drugu fermentaciju u boci pokreću inkapsulirani kvasci, a poslije nje vino je na finom talogu do godine dana. Na taj se način izbjegava dominacija kvaščanih, odnosno krušnatih nota, a u pjenušcu zadržava voćnost. Boce su pri čepljenju šampanjskim čepom dopunili ledenom berbom graševine. Pjenušac nosi oznaku Brut, što znači da može imati do 12 grama neprovrela šećera po litri, a u ovom je to oko 10 grama. Okusom krijepi, gasi žeđ, a dobro prati i hranu poput kutjevačkih kanapea od suhomesnatih proizvoda te jela od plodova mora, slatkovodne i slanovodne ribe te bijelog mesa.
Sljedeće vino bila je Graševina 2020. vrhunska. Zlato i titula Best in show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse, šampion ocjenjivanja u Kutjevu te u Vinkovcima.
Grožđe je s položaja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo, a vino reprezentativan primjerak svježe slavonske graševine. Sad je u punoj formi, s izmiješanim voćnim i cvjetnim aromama, punog skladnog okusa i izražene svježine pa se može sljubiti s laganim predjelima, tjesteninama te jelima od bijelog mesa i bijele ribe.
Graševina je prošle godine bila posađena na 23,8 posto hrvatskih vinograda. Najvjerojatnije potječe s područja Panonske nizine a najbolja vina daje u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Vojvodini, ponajprije u Srijemu.
Za Graševinu de Gotho 2019. grožđe je s Vetova, iz vinograda sađenog 1988. Naziv je vino dobilo prema opatiji koju je 1232. u Kutjevu osnovalo 12 cistercita iz Zirca na obali Balatona i nazvalo "Vallis honesta de Gotho". Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo, a ta je riječ vjerojatno kombinacija kuta i vasi, dakle sela u kutu podno Krndije. Druga je teorija da su ime dali bugarski osvajaći u 10. stoljeću koji su južne padine brda zvali kuč.
Cisterciti su radili vino do 1536. i dolaska Turaka pred kojima je baš Kutjevo najdulje odolijevalo u Požeškoj dolini. Srušili su opatiju koja je obnovljena oko 1660. S obzirom da su Turci za svoje vladavine naplaćivali porez i na vino, nisu zabranili njegovu proizvodnju. Otjerani su s tih prostora 1691. i vlast je preuzela Carska komora iz Beča. Car je dodijelio imanje zagrebačkom kanoniku i skradinskom biskupu Ivanu Josipu Babiću koji ga je 1698. darovao isusovačkom redu. Isusovci su obnovili dobro i na ruševinama opatije sagradili dvorac. Papa je njihjov red raspustio 1773. pa su ugarske vlasti preuzele imanje u korist Hrvatsko-slavonske naukovne zadruge. Obitelj Turković kupuje imanje na dražbi 1882. i vlasnici su do 1945. Tad im ga vlast oduzima a 2004. "kombinat" kupuje tvrtka Božjakovina d.d. Envera Moralića.
Nakon graševine de Gotho poslužena su vina VINA KORIA. Vinograd sa istoka ima pogled na Vinkomir. Površina Korije je 30-ak hektara, a vina su s pet tabli ukupne površine 5,93 hektara. Graševine je najviše. Posađena je na tri table na 3,5 hektara. Cabernet je na četvrtoj i dijelu pete, na 1,8 hektara, a a ostatak pete table su crni pinot (0,66) i još malo graševine, 0,19 ha.
Graševine Koria ima samo 1500 boca. Grožđe se bere ručno i odmah se probiru najzdravije bobice. Ostavi se i malo prosušenih bobica, ali se dobro pazi da budu bez botritisa koji izaziva truljenje. Fermentaciju pokreću prirodni kvasci, oni koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. Maceriranje graševine počelo je 2017. kad su u vinariju stigle nove bačve. Berba 2018. njegovana je u već jednom rabljenim bačvicama pa je vino uglađenije i dopadljivije. Zanimljiva je berba 2019., a još zanimljivija 2020. no to ne znači da se s vremenom neće mijenjati. Dugo macerirana bijela vina, mijenjaju iz mjeseca u mjesec i puno im vremena treba da dosegnu vrhunac.
Kušalo se i Koria Cabernet sauvignon i pinot crni koji je napunjen u samo 3000 boca.
Cabernet sauvignon daje najmanje 80 posto sirovine, ali crni pinot sasvim se dobro uklapa iako je nježniji bojom, aromom i okusom. Tajna je u načinu berbe. Grozdove crnog pinota odrežu kad su sasvim zreli, ali ostave ih da vise u vinogradu na trsu i prosušuju na zraku kako bi im se sadržaj koncentrirao dok sasvim ne dozrije cabernet sauvignon. Tad ih oberu pa prešaju i prepuštaju fermentaciji zajedno. Bobice iz berbi 2017. i 2018. macerirane su tri tjedna, iz 2019. i 2020. dva tjedna, ali mirisi i okusi to ne pokazuju. Cabernet sauvignon dominira vinima iz 2017. i 2020., no u berbi 2018. se kroz arome (pre)zrele višnje i čokolade osjeti i crveno voće tipično za crni pinot poput tek sazrele trešnje, a ima i nježnog cvijeća.
I za kraj ledena graševina 2018. Počelo se s malo ledenog vina u velikoj boci u pjenušcu, a za kraj puno ledenog vina u maloj bočici. Berba često i nije u godini koja piše na etiketi, nego sljedeće, sve ovisi kad temperatura padne na minus sedam stupnjeva. Uz to u grožđu mora biti 127 stupnjeva sladora po Oechslovom moštomjeru, a grami neprovrela šećera po litri mjere se u stotinama.
To je zato što je I onaj mali ostatak vode u bobicama zamrznut pa praktički ne ulazi u mošt. Mošt iz preše curi polagano (kap po kap) kao med. Vrenje se pobuđuje posebnim vinskim kvascima otpornim na niže temperature. Vino ledene berbe je jantarno žute boje s malo alkohola i puno neprovrela šećera i raskošnog bukea, s izraženim mirisima plemenite plijesni te orašastih plodova I meda. Okus je pun sladak i istodobno ugodno gorak. Vino je predviđeno za najplemenitije sireve, paštetu od gusje jetre I posebno pripremljene slastice.
Foto: Marko Čolić
