Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio nono Milenko Agapito , devedesetih je nastavio otac Nevio a sada zajednički rade otac i sin Paolo koji je završio Visoku školu u Poreču magistar vinarstva/enolog. Danas on kreira vina uz oca i enologinju Tinu Lovin Mrak. . Agapito je mala vinarija sa godišnjom proizvodnjom od 10000 litara vina na 2.7 hektara (ne dokupljuju grožđe), na područjima sa visinskom razlikom od 40 do 380 metara. Ove godine počeli su sa sadnjom 0.5 ha malvazije a dogodine je u planu 0.5 ha borgonje. Crne sorte borgonja i teran su na predjelu Vrh (iznad 300 m.n.visine), Duranija i ostale manje sorte muškat žuti i trbljan na Medeji (213 metara) a najveći dio malvazije i Hrvatice je na području sv.Petra (oko 235 m.n.visine). U proizvodnji bijela vina prolaze maceraciju (na 4-6 stupnjeva) i malvaziju rade na tradicionalan način. Crna vina odležavaju tri godine u drvenim bačvama-borgonja u američkom hrastu a teran u slavonskom i francuskom. Za sada plasman je, osim na kućnom pragu, najviše u Italiju i Sloveniju.
Na predstavljanju u prepunoj radionici "Vrijeme je ZA..." 10.ožujka 2025. u Češkom domu u Zagrebu, koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić i enolog Franjo Francem kušalo se osam vina. Početak je pripao pjenušcima koji će vrlo brzo na tržište. Bijeli od sorte duranija i rose od hrvatice. Duranija pjenušac je nastao miješanjem berbi iz tri godišta non vintage (21., 22. i 2023.). Odležavali su na kvascima 2.5-3 godine. Vino je zlatnožute, žive boje, herbalnih nota, intezivnog mirisa na nosu osjeti se pečena korica kruha, kvasac. Izražene su kiseline a alkohol usklađen. Grožđe je relativno kasno brano sredinom rujna. Ovo je prvi pokušaj vinarije sa pjenušcem, napravljeno samo 300 butelja.
Pjenušac Hrvatica je nastajao na isti način kao prethodno spomenuti non vintage-iz dva godišta (2021. i 22.). Vino je nježne boje korice crvenog luka. Miris je intenzivan na karamelu, trešnju i marelicu.
Malvazija istarska 2024. sa 12.8% alkohola i 6.0 kiseline. Vino ovih dana ide u boce. Hladna maceracija je trajala pet dana na temperaturi od 4-6 stupnjeva. Poslije je bilo dva mjeseca u inoksu na finom talogu. V ino ima izražene herbalne note, cvijeća, kruške i limunaste note. U ustima kremozno (batonaž), voćno sa lijepim kiselinama, srednjega tijela sa blago gorkastim okusom na završetku. Sommelier Darko Lugarić uz ovo vino preporučuje fritaju od šparoga sa kravljom skutom i špinatom!
Borgonja (Rožoljo) 2019 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline. To je vino iz porodice frankovki koje ima značajke istarskoga terroira. Asocira na griote (višnja) čokoladne
bombone, cimet , sladić, klinčić i malo dima. Vino Rožoljo kako ga je zvao pokojni djed kao da je liker od ruža. Njemu čast na etiketi piše Rožoljo. Sommelier Lugarić ovdje je ponudio dva jela. U kontinentalnoj varijanti Stubička pisanica (punjeni lungić sa šljivama) i domaći, istarski Žgvacet od boškarina u tamnom umaku.
Teran Riserva 14.0 i 5.8 g/L kiseline je vino, odlično izraženih mirisa višnje, zrele trešnje, ribizla, drva i blagih slatkih začina. Tanini se ne osjete kao ni relativno visoki alkohol. Ima tipičnu teransku kiselinu. Nije prošlo malolaktiku. Teran ne trpi dominaciju drva mada je bio pune tri godine u francuskom hrastu ne pati od previše drva. Vjerojatno su bačve bile kombinirane istrošenosti. Poslije je još dvije godine u boci i onda ide na tržište. Berbu rade dosta kasno krajem listopada a urod je oko 1.5 kg po trsu. Gastronomska preporuka: meso crne slavonske svinje, vratina i odojak.
Enolog Franjo Francem pohvalio je trud mladog enološkog para, naglašavajući da je još dug put pred njima u tom vinskom poslu. Pohvaljuje svježu malvaziju koja je puna sadržaja , bogata i perspektivna. Kod duranije pozitivno su ga iznenadile herbalne note koje ga reminisciraju na pošip. Borgonja/Rožoljo je vrlo lijepo vino. Ono ima perspektivu i vinarija bi se trebala, uz dodatno dotjerivanje, držati te sorte.
Foto: Marko Čolić
