Renesansa dragocjene autohtone sorte: Škrlet ima veliki potencijal u mediteranskoj kuhinji

Renesansa dragocjene autohtone sorte: Škrlet ima veliki potencijal u mediteranskoj kuhinji

Škrlet proživljava procvat. Moslavački vinogradari povećavaju vinograde te autohtone sorte vinove loze, a vinari od nje stvaraju monosortna vina raznih stilova.

Škrlet postaje sve zastupljeniji na vinskim kartama restorana i hotela, a novu priliku enolozi i sommelieri vide u njegovu sljubljivanju s mediteranskim jelima.

„Škrlet u prvom redu prepoznajemo kao lagano, lepršavo vino, ali njegov potencijal nadilazi granice njegove vinske regije – Središnje bregovite Hrvatske. Škrlet kao aperitivno vino treba proširiti svoju primjenu. Dalmacija, Kvarner i Istra trebaju upravo takva vina za početak obroka i vina za jela kao što su carpaccio od tune, kozice i škampi. S tim se jelima škrlet sjajno sljubljuje. Događaju se zanimljive stvari, škrlet se prepoznaje kao najvažnija autohtona sorta kontinentalne Hrvatske i on s mnogim mediteranskim jelima čini savršen spoj”, kazao je sommelier Josip Orišković na radionici koju je Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska organizirala u Zagrebu kako bi restoraterima i ugostiteljima predstavila potencijal škrleta.

Nakon što se škrletu desetljećima nije posvećivala posebna pozornost, zanimanje javnosti počeo je ponovo privlačiti prije nekoliko godina. Za to su najzaslužniji vinari koje ga proizvode. Podigli su mu kvalitetu, a potom ga i zajednički počeli predstavljati tržištu.

„Škrlet je u uzlaznoj putanji! Iza njega stoji jedinstvo vinara iz Moslavine. Škrlet se sada uzgaja na samo 70 hektara što je u svjetskim razmjerima mala površina, ali on je naš veliki ponos. Zato želimo da bude prepoznatljiv u Hrvatskoj i šire. Vjerujem da mu u tome može pomoći naša sloga. Naime, kad odeš van, najsložniji su oni kojih ima najmanje. Takvi smo i mi okupljeni oko našeg škrleta iako svatko od vinara ima svoj stil, a i svaka vinarija dodatno nudi škrlet u nekoliko stilova. Tržištu želimo pokazati što sve škrlet može dati. Ide uz predjelo i glavno jelo, a sam može biti i desertno vino“, kazala je Ivana Gelo iz vinarije Seletković.

Orišković je objasnio da škrlet svoju moć crpi iz vlastitog genoma, ali i klime te tla.

„Škrlet zbog svojih ljubičastih točkica razvija strukturu na granici bijelog i crnog vina. Dakle, iako je riječ o bijelom, laganom vinu, ono zbog svoje crvenkaste pozadine može podržati i jača jela. Mi smo predvodnici u proizvodnji škrleta kao laganog, lepršavog vina koje odgovara raznolikom slijedu jela. Drago mi je da su i ostali vinari to slijedili svojom stilistikom vina“, rekla je Petra Miklaužić iz vinarije Miklaužić.

Proizvođačima trenutačno izazov predstavlja rast potražnje za škrletom.

„Njegova je pozicija na hrvatskoj vinskoj sceni jasna, no ono što nam nedostaje, su količine. Ako sa škrletom želimo postati eminentni igrači na tržištu, u idućih deset godina moramo ostvariti napredak u povećanju površina ili konverziji vinograda iz internacionalnih sorti u škrlet. Moslavina sa škrletom na vinskoj sceni ima velik potencijal i trebamo ga iskoristiti“, rekao je Hrvoje Košutić, predstavnik Vina Košutić.

Na vinskoj radionici okupljeni su kušali škrlete vinarija Florijanović, Glavica, Jančar, Kezele, Klet Romić, Košutić, Miklaužić, Mikša, Seletković i Voštinić Klasnić. Sommelier je pritom istaknuo kako je Florijanovićev škrlet berbe 2022. osvojio zlatno odličje Decantera, a da je škrlet Glavica prvo hrvatsko vino s biodinamičkim certifikatom Demeter.

MIVA, distributer tvrtke Riedel, austrijskog proizvođača staklenog posuđa, predstavila je Riedelovu čašu za škrlet. Riječ je o čaši koja nosi znak ovna koji je oblikovala agencija Bruketa&Žinić&Grey jer se škrlet naziva i ovnek žuti.

Foto: Matej Ščavničar

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.