Pušipel bi u Hrvatskoj mogao postati vino ljeta 2025. godine. Suglasili su se oko toga vinari, sommelieri i ugostitelji na vinskoj radionici Međimurski pušipeli. To je lagano vino niskog postotka alkohola i ugodnih kiselina.
„Zahvaljujući svojim karakteristikama pušipel, vino koje je dugo bilo u sjeni vina slavnih internacionalnih sorti vinove loze, konačno dobiva zasluženo mjesto na vinskim kartama barova i restorana te policama vinoteka i drugih trgovina. Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam važna gospodarska grana, treba prepoznati vrijednost autohtonih sorti vina u razvoju svoje enogastronomske ponude – kako na Jadranu, tako i u unutrašnjosti zemlje“, istaknuo je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.
„Pušipel se u Hrvatskoj proizvodi u daleko manjim količinama od, primjerice, malvazije ili graševine, ali ima važno mjesto u našoj enogastronomiji. Ljudi znaju za pušipel, no pred njim je još jedan važan korak. Trebamo pokazati kako on funkcionira u ugostiteljstvu. On je lijepo vino za stolom, no konobari su ti koji ga trebaju znati predstaviti gostu“, kazao je Kruno Filipović koji je vodio radionicu Međimurski pušipeli.
Istaknuo je da se pušipel sljubljuje s raznolikom hranom. U Međimurju se najčešće poslužuje uz mesno pečenje i meso iz tiblice, no na vinskoj je radionici pokazano koliko skladno ide s raznim jelima koja spajaju europsku tradicionalnu i modernu kuhinju. Uz pušipel su posluženi battuta di manzo od hrvatskog simentalca s kremom od jogurta i limete, zagorska štrukla zapečena u punomasnom vrhnju s listićima prženog badema te kuhani dimljeni buncek s restanim krumpirom i ukiseljenom repom.
„Pušipel je posljednjih nekoliko godina prepoznat kao ljetno vino, no ovo bi ljeto zaista moglo biti njegovo! Zaljubljenici u dobra vina vole njegovu lepršavost. Pušipel kao lagano vino, dobra ekipa, lijepa terasa i neki sitni zalogaji – sve je što vam treba za savršeno ljeto“, kazao je Petar Kocijan iz vinarije Kocijan čiji su pušipeli već dobro zastupljeni u restoranima na Jadranu i u Zagrebu.
Službeni hrvatski naziv za pušipel je moslavac, no u Međimurju se za tu sortu koristi ime po kojem ga oduvijek poznaju tamošnji vinogradari i vinari. U Sloveniji je poznat kao šipon, u Mađarskoj kao furmint, a u Austriji i Njemačkoj kao mosler. Dugo se smatralo da potječe iz Mađarske, no najnovija genetska istraživanja otkrivaju da su mu korijeni iz Hrvatske ili Slovenije. U Hrvatskoj je, dakle, autohtona sorta i Međimurci ga s ponosom smatraju dijelom svojeg identiteta.
„Sada želimo da naš pušipel upoznaju i drugi. Cijela je njegova priča izuzetno zanimljiva – od vinograda do posebno dizajniranih boca i čaša. Voljeli bismo da što više ljudi doživi njegovu čar kroz klasičnu, pjenušavu i prestižnu, tj. predikatnu varijantu pušipela“, rekao je Robert Horvat iz vinarije Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
Zaljubljenike u vina pozvao je da pušipel dožive u njegovu prirodnom okruženju. U sklopu Urbanova Festival pušipela će se održati u Domu kulture Štrigova od 16. do 18. svibnja, a Otvoreni podrumi na Međimurskoj vinskoj cesti 23. i 24. svibnja.
Na radionici Međimurski pušipeli predstavljeni su pušipeli vinarija:Cmrečnjak,
Dvanajščak – Kozol, Jakopić, Hažić, Horvat, Kocijan, Kovač, Preiner, Novak, St. Jerome i Štampar.
