Potpredsjednik Vlade i ministar financija na odlasku, Zdravko Marić, ističe da je ulazak u euro područje iznimno važan korak za Hrvatsku i da će joj u idućim godinama i desetljećima donijeti puno više koristi od potencijalno jednokratnih troškova samog uvođenja eura. - Izjavio je Marić u Bruxelllesu, gdje je Vijeće EU-a donijelo konačnu odluku o ulasku Hrvatske u europodručje od 1. siječnja 2023. godine.
Prvi korak prema današnjem danu bio je, kako je rekao, konsolidiranje javnih financija, s čim se krenulo 2016. godine.
Dodao je da je sada pred Hrvatskom i europskim institucijama dosta posla da zajedno u javnoj kampanji učine sve kako bi glas o euru dopro do svakog građanina, jer je to pitanje koje se tiče svakog od nas. O
zaokruživanju cijena naviše i lova u mutnom, Marić kaže da je takvih pokušaja uvijek bilo i bit će.
“U današnjim okolnostima kada su inflatorni pritisci dosta jaki, a što nema nikakve veze s uvođenjem eura, mi ne možemo u potpunosti potvrditi da su sva kretanja cijena u potpunosti opravdana. Svi moramo dati doprinos u borbi protiv inflacije jer ako svatko gleda na neku svoju kratkoročnu korist, u dugom roku svi ćemo izgubiti”, rekao je Marić.
Na upit ne ostavlja li novom ministru vrući krumpir s obzirom na uvođenje eura i ubrzanu inflaciju, Marić je rekao da ministri financija uvijek imaju vrući krumpir u rukama, nikada hladan.
Što se tiče drugog najčešćeg prigovora na uvođenje eura, o gubitku samostalnosti u vođenju monetarne politike, uz onaj o zaokruživanju cijena naviše, a koje navode protivnici eura, Marić kaže da su od uvođenja kune monetarne mjere vrlo ograničenog dometa jer je Hrvatska visoko eurozirana zemlja. Kao primjer navodi da su sve mjere koje je vlada do sada donijela u borbi protiv inflacije isključivo fiskalne, a na monetarne.
“Monetarni prostor HNB-a, bilo kroz kamatne stope, bilo kroz devizni tečaj, već je dosta limitiran tako da u tom smislu ništa ne gubimo, jer ni nemamo ništa što bismo mogli staviti u funkciju”, ustvrdio je Marić.
PVRH/HINA
