Kako se bliži uvođenje eura kao službene valute, sve je više pitanja na koje tražimo odgovore, poput onog što će se dogoditi s našim kunskim kreditima. O tome je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govorio viši savjetnik u direkciji za europsku suradnju konverzija kredita i depozita HNB-a Mislav Brkić.
- Kredit će se 1. siječnja 2023. prema fiksnom konverzijskom tečaju pretvoriti u euro. Banke će to provesti samostalno, građani neće trebati za to ići u banku i sve će se automatski pretvoriti u euro, objašnjava viši savjetnik u direkciji za europsku suradnju konverzija kredita i depozita HNB-a Mislav Brkić.
Što se tiče pogodnosti koje smo dobili pri ugovaranju kredita, dodaje kako će rata kredita uvijek biti ista te nećemo biti izloženi valutnom riziku.
- Do sada, kada ste imali kredit u euru, rata je oscilirala s kreditnim tečajem. Sada se to spaja, i više neće biti promjene rate kredita. Kod kredita s valutnom klauzulom je dobro i što uopće nema kreditne konverzije. Potičemo građane da unaprijed pohrane kune na kunske račune u bankama, a eure na devizne račune, jer će se to onda lako provesti, rekao je.
Za kontrolu rada banaka, kao i obično, bit će zadužen HNB kao nadležna institucija za banke, dok se će druga nadležna tijela nadzirati trgovce. Od 1. siječnja mjenjačnice više neće smjeti mijenjati euro u kunu i obrnuto, već će se to moći napraviti samo u bankama, pošti i Fini.
- Mjenjačnice rade sa stranim sredstvima plaćanja, a euro postaje domaća valuta, kaže Brkić.
Kod onih s fiksnom kamatnom stopom neće se, dodaje, ništa promijeniti jer euro ne utječe na valjanost postojećih ugovora i klauzula.
- Ako imate kamatnu stopu 3,3 posto, ona takva ostaje na snazi. Ako imate promjenjivu kamatnu stopu, nešto malo se može promijeniti. Najbitnije je to da kamata ne smije porasti uvođenjem eura, ako ona primjerice sada iznosi 4,2 posto, onda može biti jedino toliko ili niža. Građani su maksimalno zaštićeni, navodi.
Što se tiče dionica, osiguranja te investicijskih fondova, sve klauzule ugovora također ostaju iste. Jedina će promjena biti što će se iznos automatski promijeniti iz kuna u eure po fiksnom tečaju.
- Nema nikakvih aneksa ugovora niti dodatnih troškova. Ista stvar je i s mirovinskim fondovima i s ostvarenom dobiti u investicijskom fondu. Ako imate kunski i devizni račun u banci, oba će postati eurski, a vi imate možete tražiti besplatno spajanje tih računa za koje ćete imati 60 dana, rekao je.
Kune će se kao gotovina, bilo novčanice, bilo kovanice, objašnjava Brkić, prvih 12 mjeseci moći besplatno promijeniti u bankama, pošti i Fini.
- Jedna transakcija imat će ograničenje na sto novčanica, ali ako stavite tu gotovinu na račun onda nema ograničenja, ističe.
Nakon 12 mjeseci novac će biti moguće zamijeniti samo u HNB-u, koji će novčanice mijenjati bez određenog roka, dok je rok za zamjenu kovanica taj rok tri godine, odnosno do kraja 2025. godine.
U trgovinama će rok za plaćanje u kunama biti prvih 14 dana od službenog uvođenja eura.
- Za trgovce je to gotovinsko poslovanje kompleksno, jer moraju primati i kovanice i novčanice u kunama i eurima, a uzvraćati samo eure. Zato bi bilo najbolje da što više plaćamo debitnim karticama u početku, napominje Brkić.
Na tržnicama, dodaje, trgovci neće imati obavezu uzvraćati eure ako nisu u mogućnosti. Računi će se iskazivati u dvojnoj valuti od 5. rujna do kraja 2023. godine, kako bi građani lakše pratili cijene, podsjetio je.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/eu/sto-ce-se-dogoditi-s-nasim-kunskim-kreditima-nakon-uvodenja-eura-8635876
