Ministar financija Marko Primorac rekao je da se za ovu godinu očekuje gospodarski rast od 5,7 posto i inflacija od 10,4 posto, a sljedeće godine usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto te inflacije na 5,7 posto. Projekcije ukazuju da će u sljedećoj godini doći do značajnog usporavanja gospodarskog rasta, jer se procjenjuje kako će trećina svijeta završiti u recesiji, što ni nama ne daje optimistična očekivanja, rekao je Primorac na savjetovanju o ekonomskoj politici Hrvatske u 2023. u Opatiji. Na tragu je to onoga rečenog n akon sjednjce Vlade u listopadau kada je ministar poručio da će 2023. godina biti i teža od ove: "Očekuje nas gospodarski teža 2023. godina u odnosu na ovu, rekao je nakon sjednice vlade 19. listopada ministar Primorac, ističući da su vladine projekcije gospodarskog rasta realne, iako je malokad bilo teže prognozirati nego je to danas."
Ministar financija najavio je da će fiskalna politika i u narednom razdoblju biti fleksibilna i prilagodljiva, a nastavit će se napori u saniranju epidemije, potresa i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine.
Hrvatska ne stoji loše i nema loše izglede, a razlozi za optimizam su benefiti uvođenja eura i iskorištavanje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i EU fondova, naglasio je Primorac.
Smatra da možemo biti zadovoljni u vezi s NPOO-om jer smo, uz inicijalni predujam od 800 milijuna eura, već povukli tranšu od 700 milijuna eura, dali zahtjev za povlačenje druge tranše, a intenzivno se radi na ispunjavanju 45 indikatora koji su potrebni za povlačenje treće tranše. Do sada je ispunjeno 10 indikatora, rekao je.
Kreditni rejting najviši u povijesti Hrvatske
Također je istaknuo kako je kreditni rejting povećan i najviši je u povijesti Hrvatske, što se odražava i na troškove zaduživanja.
Ministar je ocijenio da su prošle dvije godine bile iznimno teške - štetu od oko 40 milijardi kuna uzrokovao je covid-19, a potres štetu od oko 130 milijardi kuna.
Fiskalna se politika znala nositi s izazovima, ali u borbi protiv inflacije ima ograničenu mogućnost interveniranja, rekao je.
Podsjetio je da su donesene ciljane mjere za pomoć u borbi protiv inflatornih pritisaka i rasta cijena energenata te da dio tereta krize podnosi HEP, kroz subvencionirane cijene električne energije.
Primorac je naglasio potrebu snažne koordinacije monetarne i fiskalne politike, kazavši da treba djelovati harmonizirano, da monetarna politika može i treba utjecati na smanjenje inflacije, puno više nego fiskalna.
Istaknuo je kako je potrebna i intenzivnija suradnja znanstvene zajednice i političke javnosti, odnosno kreatora politike u Hrvatskoj.
O tome su već razgovarali na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Ekonomskom institutu Zagreb i svima se čini da je poveznica između stručne i znanstvene zajednice, kada je riječ o ekonomiji i kreatorima ekonomske politike, pomalo nestala i da bi trebala biti čvršća, rekao je ministar financija.
Na 30. savjetovanju HDE-a, koje se od 9. do 11. studenoga održava u Opatiji, raspravljat će se o budućnost hrvatskoga gospodarstva u uvjetima turbulentnih geopolitičkih zbivanja i neizvjesnih ekonomskih kretanja. Sudionici skupa će se baviti i temama energetske budućnosti, zelenom ekonomijom, inflatornim pritiscima, demografskim pitanjima i dostupnošću radne snage, uvođenjem eura, pitanjima održivosti gospodarstva i drugim aktualnim temama.
Pokušaj preuzimanja Fortenove neuobičajen je i netransparentan
Odgovarajući na novinarska pitanja o Fortenovi, Primorac je kazao da se, koliko zna, ništa spektakularno ne događa u kompaniji, ona nije ugrožena, normalno posluje, plaće se isplaćuju, a obveze podmiruju.Rekao je da Ministarstvo financija jest subjekt aktualnih procesa, jer je za obavljanje transakcija bilo potrebno ishoditi njegovo odobrenje u vezi s mjerama kojima je definiran sankcijski režim.
Potvrdio je da Ministarstvo financija nije dobilo "nikakav upit od navodnih preuzimatelja Fortenove, niti su im iz Ministarstva financija dali bilo kakvo odobrenje".Kaže da o novom investitoru ne zna ništa, nije se javio Vladi kao ni vodstvu Fortenove te da smatra da je riječ o neuobičajenom poslovnom potezu.Više informacija o daljnjim koracima u dogledno vrijeme mogli imati Hanfa i Ministarstvo vanjskih poslova, rekao je. Primorac je ocijenio da je cijeli proces preuzimanja prilično netransparentan, da je logično da onaj tko je zainteresiran za preuzimanje dođe u tvrtku, obavi dubinsku kontrolu, financijske analize, razgovara sa suvlasnicima, a toga, kaže, koliko zna, nije bilo.
Potvrdio je da su mirovinski fondovi bili zainteresirani za kupnju udjela u Fortenovi i bili spremni obaviti transakciju te su tražili i dobili sva potrebna odobrenja. No, jedan od fondova je odustao, što je drugim fondovima otežalo provođenje te transakcije.Primorac se nada da neće dolaziti do novih "lex-ova", da će poduzeće nastaviti stabilno poslovati, a pitanje vlasništva se razriješiti.
Nisu utvrđeni detalji poreza na ekstraprofit
Na upit o najavljenom porezu na ekstraprofit i kritikama poslodavaca, kazao je da još nisu utvrđeni detalji tog poreza te da kao ministar financija nije sretan s uvođenjem bilo kakvog novog poreza.
To je, dodao je, ponajprije potaknuto uredbom donesenom na razini EU-a usmjerenom dominantno prema energetskom sektoru.
U energetskom sektoru nismo, kada govorimo o najvećim poduzećima, očekivali ekstraprofite, rekao je i nastavio da je, kada je riječ o HEP-u, kroz utvrđivanje prihvatljivih cijena za kućanstva očekivani profit preraspodijeljen prema kućanstvima.
Postojala je, kaže, ideja da se proširi obuhvat, ponajprije na subjekte iz trgovinskog sektora, veleprodaje i maloprodaje, dodavši da je Vlada već nekoliko puta snižavala stopu PDV-a s ciljem smanjenja cijena.
No, takva politika nije urodila plodom, a cijene nisu snižene nego povećane. Stoga se pretpostavilo da su povećane i marže kod takvih subjekata, kazao je Primorac, naglasivši da treba imati u vidu puno elemenata o kojima se još raspravlja. Na pitanje o uvođenju eura te zaokružuju li se cijene naviše, ministar kaže da nema saznanja da je netko povećavao cijene s osnove zaokruživanja.
U prva dva tjedna uvođenja eura ne očekuje značajnije teškoće i ističe da je uspostavom jasnog zakonodavnog okvira utvrđen način isticanja cijena i primjena jasnih pravila kod zaokruživanja cijena.
Izvor: Hina/Vlada
Hrvatska ne stoji loše i nema loše izglede, a razlozi za optimizam su benefiti uvođenja eura i iskorištavanje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i EU fondova, naglasio je Primorac.
Smatra da možemo biti zadovoljni u vezi s NPOO-om jer smo, uz inicijalni predujam od 800 milijuna eura, već povukli tranšu od 700 milijuna eura, dali zahtjev za povlačenje druge tranše, a intenzivno se radi na ispunjavanju 45 indikatora koji su potrebni za povlačenje treće tranše. Do sada je ispunjeno 10 indikatora, rekao je.
Kreditni rejting najviši u povijesti Hrvatske
Također je istaknuo kako je kreditni rejting povećan i najviši je u povijesti Hrvatske, što se odražava i na troškove zaduživanja.
Ministar je ocijenio da su prošle dvije godine bile iznimno teške - štetu od oko 40 milijardi kuna uzrokovao je covid-19, a potres štetu od oko 130 milijardi kuna.
Fiskalna se politika znala nositi s izazovima, ali u borbi protiv inflacije ima ograničenu mogućnost interveniranja, rekao je.
Podsjetio je da su donesene ciljane mjere za pomoć u borbi protiv inflatornih pritisaka i rasta cijena energenata te da dio tereta krize podnosi HEP, kroz subvencionirane cijene električne energije.
Primorac je naglasio potrebu snažne koordinacije monetarne i fiskalne politike, kazavši da treba djelovati harmonizirano, da monetarna politika može i treba utjecati na smanjenje inflacije, puno više nego fiskalna.
Istaknuo je kako je potrebna i intenzivnija suradnja znanstvene zajednice i političke javnosti, odnosno kreatora politike u Hrvatskoj.
O tome su već razgovarali na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Ekonomskom institutu Zagreb i svima se čini da je poveznica između stručne i znanstvene zajednice, kada je riječ o ekonomiji i kreatorima ekonomske politike, pomalo nestala i da bi trebala biti čvršća, rekao je ministar financija.
Na 30. savjetovanju HDE-a, koje se od 9. do 11. studenoga održava u Opatiji, raspravljat će se o budućnost hrvatskoga gospodarstva u uvjetima turbulentnih geopolitičkih zbivanja i neizvjesnih ekonomskih kretanja. Sudionici skupa će se baviti i temama energetske budućnosti, zelenom ekonomijom, inflatornim pritiscima, demografskim pitanjima i dostupnošću radne snage, uvođenjem eura, pitanjima održivosti gospodarstva i drugim aktualnim temama.
Pokušaj preuzimanja Fortenove neuobičajen je i netransparentan
Odgovarajući na novinarska pitanja o Fortenovi, Primorac je kazao da se, koliko zna, ništa spektakularno ne događa u kompaniji, ona nije ugrožena, normalno posluje, plaće se isplaćuju, a obveze podmiruju.Rekao je da Ministarstvo financija jest subjekt aktualnih procesa, jer je za obavljanje transakcija bilo potrebno ishoditi njegovo odobrenje u vezi s mjerama kojima je definiran sankcijski režim.
Potvrdio je da Ministarstvo financija nije dobilo "nikakav upit od navodnih preuzimatelja Fortenove, niti su im iz Ministarstva financija dali bilo kakvo odobrenje".Kaže da o novom investitoru ne zna ništa, nije se javio Vladi kao ni vodstvu Fortenove te da smatra da je riječ o neuobičajenom poslovnom potezu.Više informacija o daljnjim koracima u dogledno vrijeme mogli imati Hanfa i Ministarstvo vanjskih poslova, rekao je. Primorac je ocijenio da je cijeli proces preuzimanja prilično netransparentan, da je logično da onaj tko je zainteresiran za preuzimanje dođe u tvrtku, obavi dubinsku kontrolu, financijske analize, razgovara sa suvlasnicima, a toga, kaže, koliko zna, nije bilo.
Potvrdio je da su mirovinski fondovi bili zainteresirani za kupnju udjela u Fortenovi i bili spremni obaviti transakciju te su tražili i dobili sva potrebna odobrenja. No, jedan od fondova je odustao, što je drugim fondovima otežalo provođenje te transakcije.Primorac se nada da neće dolaziti do novih "lex-ova", da će poduzeće nastaviti stabilno poslovati, a pitanje vlasništva se razriješiti.
Nisu utvrđeni detalji poreza na ekstraprofit
Na upit o najavljenom porezu na ekstraprofit i kritikama poslodavaca, kazao je da još nisu utvrđeni detalji tog poreza te da kao ministar financija nije sretan s uvođenjem bilo kakvog novog poreza.
To je, dodao je, ponajprije potaknuto uredbom donesenom na razini EU-a usmjerenom dominantno prema energetskom sektoru.
U energetskom sektoru nismo, kada govorimo o najvećim poduzećima, očekivali ekstraprofite, rekao je i nastavio da je, kada je riječ o HEP-u, kroz utvrđivanje prihvatljivih cijena za kućanstva očekivani profit preraspodijeljen prema kućanstvima.
Postojala je, kaže, ideja da se proširi obuhvat, ponajprije na subjekte iz trgovinskog sektora, veleprodaje i maloprodaje, dodavši da je Vlada već nekoliko puta snižavala stopu PDV-a s ciljem smanjenja cijena.
No, takva politika nije urodila plodom, a cijene nisu snižene nego povećane. Stoga se pretpostavilo da su povećane i marže kod takvih subjekata, kazao je Primorac, naglasivši da treba imati u vidu puno elemenata o kojima se još raspravlja. Na pitanje o uvođenju eura te zaokružuju li se cijene naviše, ministar kaže da nema saznanja da je netko povećavao cijene s osnove zaokruživanja.
U prva dva tjedna uvođenja eura ne očekuje značajnije teškoće i ističe da je uspostavom jasnog zakonodavnog okvira utvrđen način isticanja cijena i primjena jasnih pravila kod zaokruživanja cijena.
Izvor: Hina/Vlada
