Vlada je s današnje 61. sjednice u Hrvatski sabor uputila izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se definiraju zakonske pretpostavke za povećanje materijalnih prava odnosno unaprjeđenje prava svih skupina korisnika iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. U saborsku proceduru upućene su i izmjene Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja kojim će se voditeljima radilišta i pomoćnim djelatnicima omogućiti izjednačavanje u pogledu stjecanja prava na starosnu mirovinu te izračuna visine mirovine s pirotehničarima.
Kako su i najavili krajem godine, u saborsku proceduru izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama uputili su po hitnom postupku kako bi stupio na snagu 1. ožujka ove godine.
Od tog datuma udvostručit će se iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete s 309 na 618 eura, a limit naknade roditeljskog dopusta u trajanju šest mjeseci za jedno ili dvoje djece ako ga koristi jedan roditelj ili osam mjeseci ako ga koriste oba, povećava se s 995 na 3000 eura neto do prve godine djetetova života. To znači da će roditelji tijekom cijelog dopusta primati punu plaću ako se radi o plaći do 3000 eura. U preostalom vremenskom dijelu roditeljskog dopusta, koji se odnosi na roditelje blizanaca, troje ili više djece, od prve do treće godine djetetova života limit se diže s dosadašnjih 551 na 803 eura.
Naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do prve godine djetetova života povećava se s 485 na 971 euro, a za one od prve do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura.
Rastu naknade i ostalim korisnicima roditeljskog dopusta, produžuje se i očinski dopust
Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života za pola radnog vremena s 552 na 701, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju do osme godine djetetova života na 803 eura, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme, tj na 503 eura za nepuno radno vrijeme.
U slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja, za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditeljima njegovateljima i osobama koja pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata naknada se podiže na 702 eura, a za nezaposlene i roditelje izvan sustava rada na 503 eura. Na istovjetan način se propisuje i naknada za posvojitelje za korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu.
Zaposleni ili samozaposleni udomitelj na temelju izvršnog rješenja nadležnog tijela o smještaju djeteta u udomiteljsku obitelj ostvaruje pravo na vremenske potpore tijekom korištenja udomiteljskog dopusta, prava na roditeljski dopust, prava na roditeljski dopust kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena, prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta te prava na dopust ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena za njegu djeteta s teškoćama u razvoju. Pravo na udomiteljski dopust propisuje se u neprekidnom trajanju od mjesec dana za dijete do 14. godine života.
Produžuje se i trajanje očinskog dopusta s 10 na 20 dana za jedno rođeno dijete, odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istovremeno rođene djece. To se odnosi i na posvojitelje.
Povećanja se odnose i na postojeće korisnike
Ministar je istaknuo da će uvećanu jednokratnu naknadu za novorođeno dijete, dobiti sva djeca rođena šest mjeseci prije stupanja na snagu ovog zakona, odnosno prije 1. ožujka 2025., a postojećim korisnicima koji će na dan stupanja na snagu Zakona biti zatečeni u korištenju prava na dopuste za koje se povećava visina naknade po službenoj dužnosti obračunat će se novčana potpora u visini po novom Zakonu, dakle u povećanom iznosu.
Financijska sredstva potrebna za provedbu ovog zakona ukupno iznose 474,6 milijuna eura u ovoj godini, 521,6 milijuna iduće godine te 549,8 eura u 2027. godini, a povećana izdvajanja na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za provedbu novog zakona u odnosu na važeći iznose ukupno 153.000 eura ove godine te godišnje 184.000 eura u 2026. i 2027. godini.
Rukovoditeljima i pomoćnim radnicima na razminiranju povoljnije mirovine
Umirovljeni voditelji radilišta koji su neposredno obavljali poslove rukovođenja radilištima razminiranja, kao i pomoćni djelatnici na poslovima razminiranja ubuduće će ostvarivati mirovinu po povoljnijim uvjetima - na istovjetan način kako je to omogućeno pirotehničarima.
Predlaže to Vlada konačnim prijedlogom izmjena Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koje je sa sjednice u petak uputila u saborsku proceduru.
Rukovoditelji i pomoćni radnici trenutno se, naime, ne smatraju pirotehničarima iako rade na poslovima razminiranja s jednakom izloženosti opasnosti i pravo na mirovinu imali su prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Predloženom izmjenom obuhvatilo bi se ukupno 55 umirovljenika koji su obavljali poslove u razminiranju, a pravo na mirovinu ostvarivali su prema općem propisu.
Zaštita kritične infrastrukture
Saboru je Vlada uputila i prijedlog zakona o kritičnoj infrastrukturi (EU) kojim se MUP kao tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite određuje kao koordinativno tijelo za zaštitu kritične infrastrukture.
Među inim, njime se preciznije propisuje postupak utvrđivanja i potvrđivanja kritičnih subjekata od strane Vlade, kao i postupci izrade, rokovi i sadržaj sigurnosnog plana kritičnih subjekata koji, uz mjere zaštite, mora sadržavati mjere kontinuiteta plana isporuke roba i usluga u slučaju mogućeg incidenta, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Uz obvezu imenovanja sigurnosnih koordinatora, u zakonu je novina propisivanje njihove edukacije i osposobljavanja.
Kako bi se dodatno podignule mjere zaštite i sigurnosti propisuje se certificiranje pravnih osoba i obrta koji pružaju zaštitu kritične infrastrukture te se utvrđuje procedura pravovremenog izvještavanja o incidentima.
Propisuje se i da Vlada donosi nacionalnu procjenu rizika kritične infrastrukture kao jedinstven dokument, kao i strategiju otpornosti kritičnih subjekata, dodao je Božinović. Zakon se predlaže u sklopu prilagodbe nacionalnog zakonodavstva europskoj pravnoj stečevini.
Saboru je upućen i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja kojima se Vladi daje ovlast da na prijedlog ministra nadležnog za obrazovanje, odredi pravnu osobu u državnom vlasništvu koja će obavljati usluge tiska, pakiranja, distribucije, povrata, pripreme za ocjenjivanje, obradu podataka i arhiviranja nacionalnih ispita u svim osnovnim školama.
Istovjetna odredba već postoji i za ispite državne mature, te će se ovim izmjenama olakšati postupak provođenja nacionalnih ispita u osnovnim školama.
Okvirni sporazum o bankarskim uslugama za isplatu mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u okviru svog redovnog poslovanja, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju isplaćuje mirovinska primanja korisnicima u inozemstvo u skladu s ugovorom o bankarskim uslugama - isplata mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo za potrebe HZMO-a.
S danom 31. prosinca 2024. prestaje primjena Okvirnog sporazuma o bankarskim uslugama -isplata mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo za potrebe HZMO-a i Ugovora o bankarskim uslugama - isplata mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo za potrebe HZMO-a.
U cilju osiguranja kontinuiteta usluge isplate mirovinskih primanja u inozemstvo za potrebe Zavoda proveden je postupak nabave bankarskih usluga - isplata mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo za potrebe HZMO-a, za razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2026.
Vlada je dala prethodnu suglasnost ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za sklapanje okvirnog sporazuma o bankarskim uslugama - isplata mirovinskih primanja korisnicima u inozemstvo za potrebe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s društvom Erste&Steiermärkische Bank d.d. u vrijednosti od 1.262.359,55 eura, u skladu s Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Vlada je dala suglasnost na Godišnji program rada i Financijski plan Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško za 2025. godinu.
Prihvaćeni su zaključci u vezi s Nacrtom izjave o namjeri Vlade Republike Finske radi sudjelovanja u potpori države domaćina te financijskim i drugim odgovornostima utvrđenima u Republici Hrvatskoj za NATO-ove operacije / vježbe / slične vojne aktivnosti te nekoliko zaključaka u vezi s memorandumima o razumijevanju između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Kosova.
Ne postoji neusklađenost nacionalnog zakonodavstva s europskim propisima koji se odnose na EPPO uredbu
Vlada je predložila Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja, koji predlaže Klub zastupnika Možemo! u Hrvatskome saboru.
Klub zastupnika Možemo! predlaže da o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i ureda europskog javnog tužitelja odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva za rješenjem sukoba nadležnosti.
Prijedlog zakona u svojoj pozadini ima Studiju čiju je izradu naručila Europska komisija s ciljem procjene usklađenosti nacionalnih zakonodavnih rješenja s EPPO Uredbom, i to u odnosu na sve 22 države koje su u mehanizmu pojačane suradnje.
Vlada Republike Hrvatske upoznata je s činjenicom da je provedena i objavljena predmetna Studija, čija je svrha bila procijeniti jesu li mjere usvojene u sudjelujućim državama u skladu s onime što propisuje EPPO Uredba te ukazuje da se eventualna neusklađenost nacionalnog zakonodavstva s europskim propisima (direktivama i uredbama) utvrđuje po točno propisanim procedurama.
Ukoliko se utvrdi neusklađenost ulazi se u postupak koji je također strogo propisan aktima EU. U odnosu na EPPO Uredbu, zasad je provedena Studija naručitelj koje je Komisija, a provedena je od strane privatne pravne osobe. Dok te nalaze ne potvrdi Komisije po utvrđenoj proceduri, ne smatra se da neusklađenost postoji niti postoji bilo kakva obveza pristupa izmjeni zakonodavstva, stoji u mišljenju koje je Vlada uputila Hrvatskom saboru.
